Otrovni napitci spravljeni u kućnoj radinosti, tupi predmeti korišteni u potpunoj tajnosti vlastitog doma, nadriprimalje iz susjedstva i žene koje su same nad sobom provodile zahvate s često kobnim ishodom – tako su, prema arhivskim zapisima i novinskim člancima s kraja 19. i početka 20. stoljeća, izgledali ilegalni pobačaji u Slavoniji. O tim se praksama javno govorilo rijetko, a još rjeđe znanstveno istraživalo, no upravo je ta mračna i marginalizirana strana društvene povijesti u središtu rada mlade povjesničarke Franke Maslov, dobitnice ovogodišnje nagrade Hrvatskog instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje.
Nagradu, koja se trinaestu godinu zaredom dodjeljuje autorima do 28 godina za najbolji rad iz povijesti istočne Hrvatske, Franka (26) osvojila je radom znakovita naslova "'Zvjerske žene' na zlu glasu: slučajevi pobačaja u Slavoniji na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće". U njemu se oslanja na sudske spise iz Državnog arhiva u Osijeku, kao i na tadašnje novinske napise, rekonstruirajući kako su žene, suočene sa zabranom pobačaja i društvenom osudom, posezale za krajnje opasnim rješenjima. – Pobačaji su tada bili zakonski zabranjeni, zbog čega su se žene na to odlučivale u vlastitom domu, u izuzetno teškim i primitivnim uvjetima. Novine često spominju otrovne napitke, razne pripravke, ali i mehanička sredstva, tupim predmetima, što je nerijetko završavalo teškim ozljedama ili smrću – objašnjava Maslov.
Naziv rada, koji na prvi pogled šokira, preuzet je iz tadašnjih medija. "Zvjerskim ženama" nazivane su one koje su obavljale pobačaje – bilo nadriprimalje, žene iz zajednice ili same trudnice. Takav je diskurs odražavao snažno negativan stav društva, ali i širi politički kontekst vremena. U literaturi i novinskim člancima autorica je primijetila da se žene u Slavoniji, osobito Hrvatice, često izdvajaju kao posebno sklone pobačajima. To ju je zaintrigiralo, jer statistički podaci to ne potvrđuju. – Riječ je prije svega o pitanju populacijske politike – tadašnjim elitama nije odgovaralo što se udio hrvatskog stanovništva smanjuje u odnosu na njemačko i mađarsko, pa se pitanje pobačaja Hrvatica posebno problematiziralo – kaže.
U sudskim se spisima, dodaje, može pratiti i pravosudna praksa koja je često bila blaža nego što bi se očekivalo. Iako su žene prijavljivane, postupci su nerijetko obustavljani. – Žene pobačaje nisu priznavale, a ni njihova okolina. Zbog teške dokazivosti, ali i raširenosti kućnih pobačaja, kazne su rijetko izricane – navodi Maslov. Takva praksa otkriva i širi društveni okvir u kojem su žene živjele, obilježen strahom, stigmom i odsutnošću institucionalne zaštite.
Pobačaj nije bio samo pravni prijestup nego i moralna osuda koja je pratila žene i njihove obitelji. Upravo zato o tim se iskustvima rijetko govorilo, a šutnja je postajala oblik preživljavanja. Arhivski izvori svjedoče o sustavnom ignoriranju ženskog iskustva i tijela, koje je bilo svedeno na demografsku i političku kategoriju, a ne na osobnu i socijalnu stvarnost.
Franka Maslov studentica je druge godine doktorskog studija moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dolazi iz Nuštra, a uz studij radi kao nastavnica povijesti i pedagoginja, trenutačno po zamjenama u školama, gdje predaje i geografiju. Njezin znanstveni interes usmjeren je na socijalnu povijest i marginalne društvene skupine 19. stoljeća, što se jasno očituje i u nagrađenom radu.
– Smatram da se općenito premalo piše o društvenim temama, osobito o ovakvima u kontekstu 19. stoljeća. Upravo one mnogo govore o svakodnevnom životu, položaju žena i društvenim pritiscima tog vremena – ističe. Dobivena nagrada snažan joj je poticaj na početku akademskog puta.
– To mi daje dodatnu motivaciju i elan za daljnji rad. Drago mi je da je Institut prepoznao kvalitetu istraživanja i važnost teme – poručuje. O važnosti natječaja i nagrade govori i Marija Karbić, predstojnica Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. – Važno je da se tradicija ovog natječaja nastavlja. On potiče mlade da se ozbiljno bave istraživanjem povijesti ovih krajeva, a nama je istodobno vrijedan pokazatelj tko bi u budućnosti mogao biti naš perspektivan suradnik – zaključuje Karbić.
Otvori KEKS Pay
