Stanje u hrvatskoj znanosti je alarmantno.
Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja je u razdoblju krize od 2007. godine do danas svoja izdvajanja za znanstvena istraživanja više nego prepolovila dok su u isto vrijeme proračunski rashodi porasli za više od 14 posto.
Jednoglasna odluka
Višegodišnji nepovoljni trendovi doveli su do takvog pogoršanja, osobito u 2013. i 2014. godini, zbog čega je nužna žurna proračunska intervencija od minimalno 300 milijuna kuna već u ovoj godini. To je nužno kako bi se osigurala inicijalna sredstva za pristup fondovima EU, djelovanje znanstvenih centara izvrsnosti, obnovu ljudskih resursa u znanosti, ali i kako bi se povećala produkcija naših znanstvenika, održala nacionalna znanstvena publicistika, financirali znanstveni skupovi...
Stoji to u jednoglasno prihvaćenim stavovima Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj donesenima na sjednici 29. siječnja koji su već upućeni ministru znanosti obrazovanja i sporta Vedranu Mornaru, njegovim pomoćnicima, ali i članovima saborskog Odboru za obrazovanje. A o stavovima nacionalnog vijeća uskoro bi se trebala održati i rasprava na saborskom Odboru za obrazovanje, ali i na Rektorskom zboru.
Potpora ministru
– Stanje u znanosti jako je loše i u Vijeću smo držali da je naša dužnost i odgovornost da tu zabrinutost podijelimo i upozorimo na sve probleme. Našom inicijativom pružamo potporu resornom ministru da se izbori za više sredstava za hrvatsku znanost – kaže Ivo Družić (na fotografiji), predsjednik nacionalnog Vijeća za znanost.
U svojim stavovima članovi Vijeća naglasili su i kako su sredstava fondova EU višestruko značajna, ali ona ne mogu biti kompenzacija smanjenim nacionalnim izdvajanjima. Upravo obrnuto, stabilnost nacionalnih sustava znanosti temeljena na stabilnom nacionalnom financiranju, drže u Vijeću, pretpostavka je participacije u europskom financiranju.
>>Hrvatski znanstvenici tragaju za 'svetim gralom' energije
>>Zdenko Herceg: Rak nije "peh" i možemo ga izbjeći
Mislim da znanost treba preko privrede povezati s obrazovnim sustavom i tek tada ju osmisliti kao znanstvenu zajednicu . Ne vidim neku povezanost potrebe za znanošću osim pojedinačne radoznalosti znanstvenika. Jednostavno mi nije vidljiva današnja poveznica znanosti s potrebama društva ekonomije . Sve je nekako dekoncentrirano.