Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Vlada vjeruje u oporavak 2021., proračun raste na 158 milijardi

U odnosu na rebalans, Plenkovićeva Vlada očekuje 12% veće prihode, 10% bolju naplatu poreza i samo jedan posto veće rashode
30. listopada 2020. u 12:32 6 komentara 375 prikaza
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Hrvatska će država i proračunski korisnici ove godine potrošiti oko 16 milijardi kuna više nego 2019. godine, dok su prihodi smanjeni za 9 milijardi kuna! Vlada je jučer na istoj sjednici prihvatila rebalans proračuna za ovu i prijedlog novog proračuna za iduću godinu teškog gotovo 158 milijardi kuna. Rebalans preslikava grubu realnost s kojom se svijet suočava ove godine, dok budžet za 2021. donosi više nego umjereni optimizam s obzirom na trenutačne okolnosti.

Vlada vjeruje da će se nakon ovogodišnjeg pada hrvatska ekonomija oporaviti i ostvariti rast od 5 posto, što će se preslikati na kretanje poreznih i ostalih prihoda. Hrvatska će država 2020. završiti s gotovo 30 milijardi kuna deficita, za razliku od prošle kad je manjak bio zanemarivih 1,5 milijardu kuna. Iduće bi godine, vjeruje ministar financija Zdravko Marić, deficit kao razlika između prikupljenih i potrošenih sredstava trebao biti gotovo tri puta niži nego ove godine, oko 11,5 milijardi kuna, te se spustiti se ispod 3 posto BDP-a.

Zagreb: U NSK održana 17. sjednica Vlade Vlada o rebalansu proračuna Plenković: Minimalac će biti veći za 150 kuna. Marić: Potpuni oporavak krajem 2022.

Naplatili više nego se mislilo

Optimističan plan Plenkovićeve Vlade sugerira da će država nagodinu povećati ukupne prihode za 12 posto u odnosu na rebalansirani proračun iz 2020., i to sa 131 milijarde na 147 milijardi kuna. Vlada očekuje povećanje poreznih prihoda 10 posto, doprinosa 8 posto, no najizdašnija stavka trebale bi biti pomoći iz inozemstva, odnosno europskih fondova koji rasti 29 posto! Pomoći iz EU rasle bi s ovogodišnjih 19 milijardi kuna na gotovo 25 milijardi kuna. Ukupni bi državni rashodi iduće godine trebali porasti samo za dvije milijarde kuna ili jedan posto u odnosu na rebalansiranu potrošnju. Ove su godine rashodi skočili 16 milijardi kuna. COVID mjere se nagodinu planiraju financirati iz sredstava EU s 2,1 milijardu kuna, dok se iz domaćih proračunskih izvora planira svega 100 milijuna kuna.

 | Autor :

Usporedbe radi, ove godine COVID mjere stajale su nas 8,1 milijardu kuna od kojih 5,4 milijarde iz domaćih izvora. Rebalans za ovu godinu pokazuje da se porezna blagajna punila bolje nego što se očekivalo u svibnju, posebno kad su u pitanju porezi i doprinosi, no došlo je i do velikog skoka rashoda u odnosu na planirane za gotovo devet milijardi kuna. Tako ministar financija spominje dodatnih milijardu kuna za kamate, zatim izdatke za tečajne razlike, veće doprinose proračunu EU, dug veledrogerijama, veće izdatke za mirovine, nezaposlene, potpore za čuvanje radnih mjesta, dječje doplatke i druge socijalne naknade i demografske mjere, obveze za LNG terminal na Krku, čak 38 milijuna kuna doznačeno je resoru obrazovanja za jedan sudski spor, a više novca usmjereno je i za potpore gospodarstvu, posebno Croatia Airlinesu.

Rovinj: Ministar Marić na konferenciji "Izazov promijene" OTPLATA DUGA Marić: Veledrogerijama će kroz rebalans proračuna biti isplaćeno 1,84 milijarde kuna

Iz EU 176 milijardi kuna

Vlada podsjeća da je Republici Hrvatskoj dodijeljeno 23,5 milijardi eura, odnosno 176,3 milijarde kuna sredstava Europske unije za iduće šestogodišnje razdoblje koje proračunski i izvanproračunski korisnici imaju na raspolaganju za razvojne, strateške i reformske projekte. Ta bi sredstva, uz održive javne financije, trebala omogućiti brzi oporavak ekonomije. Također, Hrvatska ima na raspolaganju dodatnih 5,1 milijardu kuna iz Fonda solidarnosti Europske unije za obnovu potresom oštećenih područja.

Premijer Andrej Plenković vjeruje da je proračun za 2021. godinu “tranzicijska faza prema povratku na putanju gospodarske i fiskalne politike otprije koronakrize, kad ju je obilježavalo smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i proračunski višak.” Prema Vladinu planu, država se za tekuće obaveze i vraćanje duga iduće godine treba zadužiti 36 milijardi kuna.

SDP bi porezima opteretio bogate, HUP protiv povećanja minimalca za 150 kn

Minimalna plaća od iduće godine povećava se za 150 kuna, na 3400 kuna neto, usprkos protivljenju Hrvatske udruge poslodavaca koja smatra da razdoblje krize uzrokovane pandemijom COVID-19 nije pravi trenutak. – Takvo povećanje najviše će pogoditi industrije poput tekstilne koje su ionako u vrijeme krize suočene s mnogim drugim problemima – ističu iz HUP-a napominjući da je tekstilce i mnoge druge obilježio konstantan rast troškova, posebno u dijelu energije i prijevoza radnika. Inače, od početka iduće godine stope poreza na dohodak smanjuju se s 36 na 30 i 24 na 20 posto, uz zadržavanje dosadašnjeg iznosa osobnog odbitka.

Opozicijski SDP preko bivšeg ministra Siniše Hajdaša Dončića poručuje da bi se oni odlučili na drugačiju poreznu preraspodjelu koja bi podrazumijevala veće poreze na bogatije i povećanje neoporezivog odbitka, čime bi se osigurao veći rast plaća. U 2021. bi najveći utjecaj na povećanje proračunskih rashoda trebao imati trošak kompenzacijskih mjera lokalnim jedinicama od 1,5 milijardi kuna te gotovo 500 milijuna povećanja izdataka za zaposlene. Ministar financija Marić najavljuje nastavak razgovora sa sindikatima o dinamici povećanja plaća u javnom sektoru, na čija će primanja otići 23,7 milijardi proračunskih kuna. 

Zagreb: Počelo antigensko testiranje testiranje u srednjim školama
UČINKOVITOST CJEPIVA
Stručnjaci otkrili što se može dogoditi dođete li u dodir s virusom 10 dana nakon prvog cijepljenja
Digitalizacija
Modernizacija potrošačkog iskustva
Papir je prošlost, stiže era aplikacija
  • Šemso:

    Ni sutrašnji dan nam nikome nije obećan tako da te lijepo molim, ne kakaj

  • Avatar Kacco
    Kacco:

    Nece ni Plenkovic još dugo. Samo neka pocnu ovrhe, 'ulice' ce progovoriti! ..."Zvona za uzbunu zvone u Bruxellesu:......... Europska komisija je predložila da se isplata iz fondova EU ubuduc´e poveže s poštovanjem njenih propisa..... Kao problematicne države navodi Poljsku, Cešku, ... prikaži još!ešku, Madarsku, Rumunjsku, Bugarsku te i Hrvatsku........"Korupcija je ogroman problem u Hrvatskoj i postoji na svim politickim razinama", kaže Robin-Ivan Capar, strucnjak za Hrvatsku u istraživackom centru European Council on Foreign Relations (ECFR). .......... Capar tu ne iskljucuje ni sudove. U takozvanom indeksu percepcije korupcije Transparency International Hrvatska se sada spustila na 93. mjesto. Novi izvještaj EU o medijskoj raznolikosti donosi katastrofalnu ocjenu za Hrvatsku: "Novinari su predmet prljavih kampanja, poruka mržnje, prijetnji smrc´u, zastrašivanja, uznemiravanja od policije i prijava zbog klevete." ....... Die Welt navodi da, sudeci po izvještajima organizacija za zaštitu ljudskih prava poput Amnesty Internationala, Hrvatska djelomice na granicama bez ikakve provjere odbija primiti ljude koji traže azil i time krši zakone EU. Osim toga se tvrdi da granicna policija zlostavlja migrante.

  • Avatar Kacco
    Kacco:

    ...HRVATSKO gospodarstvo palo je u drugom tromjesecju 15,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je njegov najveci pad od kada se vode ti podaci, a posljedica je koronakrize. Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas prvu procjenu ... prikaži još!u prema kojoj je bruto domaci proizvod (BDP) u proteklom kvartalu pao 15,1 posto na godišnjoj razini, što je njegov prvi pad od polovine 2014. godine. To je i najveci pad od 1995. godine, od kada DZS vodi te podatke. Dosad najveci pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesecju 2009. godine, na pocetku globalne financijske krize.