Njemačka vlada predvođena kancelarom Friedrichom Merzom priprema značajnu promjenu u sustavu bolovanja koja bi mogla promijeniti način na koji se zaposlenici vraćaju na posao. Riječ je o uvođenju takozvanog djelomičnog bolovanja, modela koji bi omogućio radnicima da, umjesto potpunog izostanka, rade u smanjenom opsegu ovisno o zdravstvenom stanju, javlja Fenix magazin.
Prema prijedlogu koji dolazi iz Ministarstva zdravstva na čelu s Ninom Warken, liječnici bi ubuduće mogli procjenjivati radnu sposobnost u postocima - primjerice 25, 50, 75 ili 100 posto. To znači da bi zaposlenik koji inače radi puno radno vrijeme mogao tijekom oporavka obavljati samo dio svojih obveza, primjerice polovicu radnog vremena.
Cilj reforme je omogućiti postupniji povratak na posao i istovremeno smanjiti troškove povezane s bolovanjima. Njemačka se, naime, suočava s visokim stopama izostanaka s posla, prosječno gotovo 20 dana godišnje po zaposlenom, što predstavlja značajan teret za poslodavce i zdravstveni sustav.
No, takav model ne bi bio automatski primjenjiv. Da bi zaposlenik mogao raditi tijekom bolovanja u smanjenom opsegu, moraju biti ispunjeni određeni uvjeti: liječnik mora procijeniti da je djelomičan rad moguć, sam radnik mora se osjećati sposobnim za takav angažman, a poslodavac mora dati svoj pristanak. U suprotnom, ostaje na snazi klasično bolovanje.
Poseban naglasak stavlja se na dugotrajnija bolovanja, primjerice ona koja traju dulje od mjesec dana. U praksi bi to moglo značiti da zaposlenici s blažim tegobama rade od kuće umjesto da dolaze u ured, dok bi oni koji obavljaju fizički zahtjevne poslove privremeno mogli biti premješteni na lakše, administrativne zadatke. Poslodavci bi pritom mogli dodatno olakšati situaciju fleksibilnim radnim vremenom ili organizacijom rada na daljinu.
Financijski okvir također bi se djelomično mijenjao. Tijekom prvih šest tjedana bolovanja poslodavac bi i dalje isplaćivao punu plaću. Nakon toga bi plaćao samo stvarno odrađene sate, dok bi razliku pokrivalo zdravstveno osiguranje kroz naknadu za bolovanje. Uz to, razmatra se i smanjenje te naknade sa 70 na 65 posto bruto plaće, iako bi u određenim slučajevima zaposlenici mogli proći povoljnije nego kod potpunog izostanka s posla.
Zagovornici reforme ističu da bi ovakav sustav mogao ubrzati povratak na posao, smanjiti broj dana bolovanja i pomoći zaposlenicima da zadrže radne navike i profesionalne vještine. Posebno se naglašava važnost socijalne uključenosti, osobito kod osoba s psihičkim poteškoćama, kojima potpuna izolacija često dodatno otežava oporavak.
S druge strane, sindikati i socijalne organizacije upozoravaju na moguće negativne posljedice. Postoji bojazan da bi zaposlenici mogli osjećati pritisak da rade i kada za to nisu spremni, što bi moglo produljiti oporavak ili pogoršati zdravstveno stanje. Kritičari također dovode u pitanje koliko bi u praksi sudjelovanje u takvom modelu zaista bilo dobrovoljno.
Predložena promjena donosi fleksibilniji pristup bolovanju, ali istovremeno otvara i niz pitanja o zaštiti radnika. Ključno će biti osigurati da odluke ostanu utemeljene na medicinskim procjenama te da zaposlenici imaju stvarnu mogućnost izbora. O konačnom obliku zakona tek treba odlučiti parlament nakon što prijedlog prođe vladinu proceduru.
Otvori KEKS Pay
Treba delat, da se zaradi tak da se onda to može dati za mehmeda, njegove žene i desetero djece