Među poslodavcima i stranim radnicima u Međimurskoj županiji provedena je anketa koja je pokazala da je većina stranih radnika posao pronašla putem agencije, njih 62 posto, te da se u najvećoj mjeri sporazumijevaju na engleskom jeziku. Naveli su i da bi im trebala potpora u učenju hrvatskoga jezika i upoznavanja s kulturom, pravna zaštita te socijalna podrška, rekla je voditeljica Odsjeka za gospodarstvo u Međimurskoj županiji Barbara Marciuš na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije.
Demograf Marin Strmota istaknuo je da Hrvatska još uvijek nema jasnu viziju o kvalitetnim putovima integracije i izdvojio je kao pozitivan primjer Međimursku županiju. Istraživanja su pokazala da strani radnici rade uglavnom za minimalne plaće od oko 800 eura i da velik broj njih živi u lošim stambenim uvjetima. Pretpostavlja se da ih trenutačno u Hrvatskoj radi oko 250.000.
– Mnogi su zadovoljni plaćama jer zarađuju dva do tri puta više nego u svojim matičnim zemljama, no i dalje su to minimalne plaće u Hrvatskoj. Ključno je pitanje kako spriječiti getoizaciju kakvu sada vidimo u Švedskoj i Francuskoj – rekao je M. Strmota. Većina stranih radnika muškarci su u dobi između 25 i 40 godina. Istraživanje je pokazalo da bi više od 90 posto njih htjelo ostati i dovesti obitelji. Član GSV-a Ivan Senčar rekao je kako nije u redu da se useljavanje stranih radnika prebacuje isključivo na poslodavce. Strani radnici potrebni su gospodarstvu, naglasio je, i ne ugrožavaju sigurnosnu situaciju, što je potvrdio i predstavnik Policijske uprave međimurske Krunoslav Gosarić.
– Sigurnosna situacija u Međimurju je dobra, a jenjava i broj zahtjeva za radne dozvole te je trenutačno na našem području oko 3600 stranih radnika, mahom Nepalaca, Indijaca i Filipinaca, te radnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije. U Međimurju velika većina stranih radnika ima sigurnost jer poslodavci nude zapošljavanje na duge staze – kazao je Gosarić. Župan Matija Posavec naglasio je da radnici koji su se u Međimurje doselili iz drugih zemalja Međimurje doživljavaju kao uključivu sredinu. Najviše stranih radnika radi u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu.
>>> VIDEO Strani radnici rade u restoranu Basta
Otvori KEKS Pay
Hvala, ali ne trebaju nam ni ti radnici niti njihove obitelji. Svaki poslodavac koji ovisi o stranom roblju na minimalcu od 800 eura zasluzuje da propadne.