Otkriće Higgsova bozona, nepobitni dokaz o vodi na Marsu i ugrađivanje isprintanih dijelova tijela samo su neka od velikih znanstvenih otkrića kojima smo svjedočili tijekom proteklih 12 mjeseci. Donosimo pregled najznačajnijih znanstvenih dostignuća u 2012. godini.
Higgsov bozon
Na početku bi odmah trebalo istaknuti najvažnije znanstveno otkriće u posljednjih 40-ak godina. Znanstvenici CERN-a u srpnju su priopćili da su pronašli novu česticu koja po svojim karakteristikama odgovara famoznom Higgsovom bozonu, poznatom i kao Božja čestica. Znanstvenici su do čestice koja subatomskim česticama daje masu došli pomoću Velikog hadronskog sudarača (LHC), najvećeg svjetskog akceleratora čestica, smještenog ispod Ženeve.
– Želio bih čestitati svima koji su sudjelovali u eksperimentima. To je nevjerojatna stvar i ponosan sam na to što se dogodila za moga života - izjavio je tada Peter Higgs, britanski fizičar po kojemu je čestica ponijela ime, a koji je njezino postojanje predvidio još 1964. godine. Njegov znameniti kolega Stephen Hawking rekao je kako bi Higgs zbog ovog rezultata trebao dobiti Nobelova nagrada.
I hrvatski su znanstvenici pridonijeli ovom otkriću. Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković, dr. Vuko Brigljević, dr. Krešo Kadija i drugi, sudjelovali su u istraživanjima u sklopu eksperimenta CMS.
– Pronalaskom ove čestice napokon je pronađena i posljednja kocka u mozaiku teorije čestica koja postoji već pedesetak godina. Riječ je o teoriji koja opisuje sav svemir, funkcioniranje svih čestica i elemenata. Ovaj bozon bio je poznat samo u teoriji, ali nije bio dokazan. Sada je napokon i on dokazan - izjavio ke koordinator splitske grupe CMS detektora dr. Ivica Puljak.
Curiosity pronašao dokaze o vodi na Marsu
Rover američke svemirske agencija NASA u kolovozu je sletio na površinu Marsa nakon putovanja dugog osam i pol mjeseci.
- Ovo je veliki dan za NASA-u i za cijeli američki narod. Vidjeti sliku s Marsa koju odašilje Curiosity bilo je nezaboravno. Ovo je veliki korak u istraživanju svemira, a ovim ćemo prvi put moći utvrditi je li na Marsu ikada bilo nekog oblika života - kazao je nakon slijetanja John Holdren, savjetnik američkog predsjednika Baracka Obame za znanost i tehnologiju.
Curiosity je uveseljavao svjetsku javnost spektakularnim snimkama s Crvenog planeta. Među važnije spada fotografija objavljena u rujnu, kada je Curiosity snimio riječni šljunak na stijenama, što je, prema NASA-i, nepobitan dokaz da je površinom Marsa u jednom trenutku tekla voda.
Glavni konstruktor Curiosityja bio je znanstvenik hrvatskog podrijetla Jacob Jake Matijević. Rođen 1947. u Chicagu u obitelji hrvatskih emigranata, Matijević je preminuo samo nekoliko dana prije spuštanja svog rovera na Mars. Po njemu je nazvao kamen u obliku piramide koji je Curiosity pronašao na Marsu.
Najmanji kralježnjak na svijetu
Paedophryne Amauensis je žaba koja je zahvaljujući svojoj dužini od samo 7,7 milimetara ponijela titulu najmanjeg kralježnjaka na svijetu, preuzevši je od indonezijske ribe Paedocypris progenetica prosječne dužnice 8 milimetara. Za otkriće ove malene životinjice na Navoj Gvineji zaslužna je ekipa američkih znanstvenika predvođenih Chrisom Austinom, herpetologom sa Sveučilišta u Louisiani.
Dekodiranje unutarnjih glasova
Američki su znanstvenici krajem siječnja demonstrirali metodu rekonstruiranja riječi na temelju električnih signala iz mozgova pacijenata koji te riječi zamišljaju. Riječi su u zvučnom obliku rekonstruiranje pomoću računalnog modela, Znanstvenici predviđeni Brianom Pasleyem sa sveučilišta Berkeley usredotočili su se na dio mozga koji se zove gornji temporalni režanj. Ovo široko područje mozga nije samo dio moždanog slušnog aparata nego i jedna od moždanih regija \"višeg ranga\" koja nam pomaže pri pronalaženju lingvističkog smisla zvukova koje čujemo. Ova bi metoda u budućnosti mogla doprinijeti uspostavljanju komunikacije s komatoznim ili paraliziranim pacijentima.
Pronađeni novi naseljivi planet
Kalifornijski su znanstvenici u veljači izvijestili kako su pronašli nepoznati planet koji ima odlične uvjete za zadržavanje vode, pa čak i života na svojoj površini. Riječ je o dotad četvrtom planetu na kojemu bi, prema procjenama znanstvenika, mogli živjeti ljudi. Planet je otkriven u orbiti oko jedne zvijezde gdje temperatura nije ni preniska ni previsoka tako da bi se voda ondje mogla zadržati u svom tekućem stanju.
– Sveti Gral istraživanja je pronaći planet toliko udaljen od zvijezde da nije preblizu da zbog vrućine voda ispari, a nije ni toliko udaljen da je hladno i voda se smrzne. Nalazi se u nastanjivoj zoni i o tome se ne treba raspravljati. Nije na rubu, već je točno u sredini – rekao je Steven Vogt, astronom sa sveučilišta u Santa Cruzu.
Pronađena voda na Merkuru
NASA-ina letjelica Messenger pronašao je vodu na Merkuru, i to prilično veliku količinu, izvijestila je NASA u listopadu. Temperatura na Merkuru doseže i do 427 stupnjeva Celzijevih, no na sjevernoj strani planete postoje područja koja su trajno zaštićena od Sunca. Ondje je Messenger pronašao led i moguće organske materijale, a znanstvenici kažu kako se led na Merkuru nalazi na svim mjestima gdje se led može nalaziti.
Čeljust iz printera
Nizozemski su liječnici u veljači objavili kako su 83-godišnjoj ženi uspješno ugradili umjetnu donju čeljust izrađenu pomoću trodimenzionalnog printera. Četverosatnoj operaciji prethodilo je istraživanje na Institutu za biomedicinska istraživanja na belgijskom Sveučilištu u Hasseltu, a samu su čeljust od titanskog praha izradili u belgijskoj tvrtki LayerWise, specijaliziranoj za izradu raznih metalnih dijelova. Pacijentica je patila od kronične upale kosti, a liječnici su zaključili da bi rekonstrukcija čeljusti, zbog njezine poodmakle dobi, bila prerizična pa su se okrenuli novoj tehnologiji.
Čeljust je izrađena zagrijavanjem i spajanjem praha pomoću lasera, sloj po sloj. Iako je ova čeljust vrlo složena, nakon dizajniranja isprintana je za samo nekoliko sati. Trodimenzionalni dizajn bio je automatski podijeljen na dvodimenzionalne slojeve koji su potom spojeni laserom. Za samo jedan milimetar bila su potrebna 33 sloja. Nakon što su svi slojevi spojeni, čeljust je dobila i biokeramički premaz.
Pacijentica je već dan nakon operacije mogla gutati, a kući je puštena nakon četiri dana.
Nova ljudska vrsta u Keniji
Fosili pronađeni na sjeveru Kenije pokazuju da je prije dva milijuna godina ondje živjela neka druga ljudska vrsta, doznali smo u kolovozu. Istraživanja su otkrila da su u Africi živjele najmanje tri različite ljudske vrste. Antropolozi su otkrili tri ljudska fosila, kosti lica i čeljusti sa zubima, stare između 1,78 i 1,95 milijuna godina.
Ovo otkriće potvrđuje teoriju da lubanja koja je pronađena 1972. godine pripada posebnoj ljudskoj vrsti poznatijoj kao Homo rudolfensis. Lubanja se znatno razlikuje od ostalih budući da ima velik mozak i plosnato lice. No 40 godina lubanja je bila jedini uzorak te vrste pa nije bilo moguće reći pripada li nekoj novoj vrsti ili već poznatoj.
Otkrivena druga najveća crna rupa
Astronomi su u studenom otkrili ogromnu crnu rupu, drugi najveću uopće, u sićušnoj galaksiji NGC 1277. Galaksija veličine jedne četvrtine naše Mliječne staze sadrži crnu rupu koja je čak 4000 puta veća od one koja se nalazi u središtu Mliječne staze, a masa joj je 17 milijardi puta veća od Sunca.
Googleove naočale
Google je u travnju predstavio koncept svojih dugo najavljivanih \"pametnih\" naočala nastalih u sklopu Projecta Glass. Noseći naočale korisnici mogu glasom aktivirati razne funkcije, što bi omogućilo još jednostavnije korištenje računala i telefona, dok je navigacija u prostoru jednostavnija nego ikad. Serijsku proizvodnju nismo dočekali, a poznato je da će naočale koristiti Googleov operativni sustav Android. Naočale su u javnosti uglavnom pozitivno dočekane, a američki časopis Time proglasio ih je jednim od najboljih izuma godine (na popisu se našao i rover Curiosity).
Savitljivi ekrani debljine papira
Newyorška tvrtka Corning u lipnju je predstavila ultratanko staklo koje se može savijati i obaviti uređaje poput mobitela ili tabletnih računala. \"Willow glass\" ili vrbino staklo predstavljeno je na sajmu proizvođača displeja u Bostonu. Predstavljeni prototip tanak je kao list papira, a tvrtka kaže da može proizvesti staklo debelo samo 0.05 milimetara – usporedbe radi, današnji displeji debeli su od 0.2 do 0.5 milimetara.
>> Specijal našeg portala o pregledu godine možete pratiti OVDJE. Svaki dan objavljujemo nešto novo!
