S nama u TV studiju danas su povjesničar Neven Budak, Žarko Ivković, Mirko Galić te Dragan Bagić. U velikom specijalu Večernji TV-a „Ima li kraja podjelama?“ komentiraju slučaj Josipa Dabre i događaje koji su uslijedili. Jesu li Dabrini zahtjevi uopće provedivi, može li zaoštravanje odnosa nakon niza događaja koji su počeli još ljetos dovesti do pada Vlade, ali i kako to da ustaše i partizani toliko i danas podižu tenzije i dijele hrvatski narod 80 godina nakon Drugog svjetskog rata te možemo li prevladati tada nastale podjele – analiziramo u emisiji:
Mirko Galić kazao je kako je ova koalicija ''formirana na interesima za vlast''. - I neće se raspasti dokle god taj interes postoji. Prema tome, ono što njih ujedinjuje, to je vlast. Inače, to je najheterogenija koalicija koja je postojala u novoj hrvatskoj povijesti. Dvije strane HDZ-a koje su se odvojile i koje su bile u nekom međusobnom verbalnom političkom ratu našle su se odjedanput u istoj vlasti. Neće se oni raspasti zato što se jedan ministar ili jedan zastupnik zanio pa počeo pjevati pjesme za koje bismo nekad rekli da su nedopustive, a ja bih rekao da su one nedopustive za svakog normalnog čovjeka – rekao je Galić na početku emisije. Kazao je kako su u ovom slučaju granice prijeđene.
– Događaji u posljednja dva-tri dana ipak su zaoštrili situaciju i učinili je neizvjesnijom nego što je to izgledalo za vikend, kada je snimka objavljena – rekao je Bagić dodajući kako su se stvari odvrtjele neočekivano i neplanirano. Kazao je kako je njegova teza da ovaj Dabrin potez nije slučajan te da u njemu ima nekog plana. – Motiv je jasan, DP je u zadnjim anketama pao na jedan i nešto posto, svojim potezima Plenković je snažno ušao u desno biračko tijelo. Da ste vi u DP-ovu predsjedništvu, što biste razmišljali? Razmišljali biste što možete napraviti da se probate vratiti, dobiti pozornost svojeg biračkog tijela i prvo što vam može pasti na pamet je nekakav mali incident pa ćemo tu dobiti pozornost – rekao je Bagić. Dodao je da nisu očekivali reakcije drugih aktera i da je reakcija Hrebaka zakotrljala neki slijed događaja i dovela koaliciju u neku situaciju koju dosad nismo imali. – Sada će se tu stvari morati malo resetirati, morat će se povući neki više nego što je to možda izgledalo u nedjelju ili ponedjeljak – dodao je Bagić.
I Žarko Ivković smatra da ovo "apsolutno nije slučajan potez Domovinskog pokreta". Smatra da tu nije riječ o Dabrinu ultimatumu već o ultimatumu Domovinskog pokreta. – Taj ultimatum osmišljen je preko noći i režiran je u vrhu Domovinskog pokreta jer ovo nije samostalan autonoman potez Josipa Dabre – izjavio je Ivković.
– Ovo je neočekivan potez Domovinskog pokreta. Ja isto tako mislim da DP-u nije u interesu da išta čini da naruši jedinstvo te koalicije ili da riskira izvanredne izbore. Legitimno je pitati zašto su povukli ovakav potez. Ovo je pokušaj da se jednim drastičnim potezom u prvom redu obrate svome biračkom tijelu. Međutim, oni su u isto vrijeme izazvali neočekivanu situaciju u koaliciji, odnosno donijeli su nepredviđeni problem Andreju Plenkoviću – kazao je Ivković. Smatra da je DP zaigrao prilično riskantnu igru i prisilio Plenkovića da nešto učini. – Da resetira vladajuću koaliciju, kao što to kaže Hrebak ili da je pokuša presložiti.
Smatra kako je moguće da u konačnici, kada prođe tih 30 dana, Dabro u tome roku kaže: "Evo, ja ću se žrtvovati za interese stranke i vladajuće koalicije." – Ako se to ne odgodi, ako ne bude spreman na povlačenje, pa i DP, onda nisu isključeni ni prijevremeni izbori, a ti izbori trenutačno ne odgovaraju nikome – izjavio je Ivković.
Neven Budak upitan je što povjesničari mogu učiniti kako bi pomogli društvu da se nosi s prošlim traumama. – Jedino što povjesničari mogu i što bi smjeli raditi jest da tumače povijest na temelju povijesnih izvora nastojeći to raditi sa što manje svog vlastitog ideološkog opterećenja, odnosno što objektivnije – rekao je dodajući kako nitko ne može potpuno objektivno tumačiti te da se ne smije navlačiti na jednu stranu time da se neki izvori prešućuju, neki krivo interpretiraju ili, ne daj bože, falsificiraju. – Povjesničari su ti koji moraju vjerodostojno tumačiti povijest – kazao je Budak. Objasnio je i kako ne ovisi o povjesničarima što će javnost i političari raditi s tim tumačenjima.
– Sva relevantna historiografija u Hrvatskoj, svi relevantni intelektualci, svi sudionici društva, uključujući i politiku... svi su osudili i ogradili se od totalitarnog režima NDH i to uopće nije sporno. Pokušavati sada plasirati tezu da ova vlast, što god mi o njoj mislili, pokušava vratiti RH na postavke Endehazije, to je vratolomija, i jezična i logična... – izjavio je Ivković. Govoreći o podjelama u društvu, kazao je kako s jedne strane imamo dio društva koje s pravom osuđuje režim NDH, ali taj isti dio društva nije spreman obračunati se ili osloboditi se ili priznati zločine komunističkog totalitarnog režima. – Onog trenutka kada, uvjetno rečeno, taj lijevi dio društva jasno osudi ono što se događalo, ne samo poslije Drugog svjetskog rata nego i u tijeku SFRJ i u komunističkom režimu, a tu su i goli otoci, ubojstva migranata... Onog trenutka kada ljevica ne bude spremna jasno osuditi i ograditi se od toga što se događalo u tom razdoblju, ova polarizacija još uvijek će trajati i neće se smanjivati – kazao je Ivković.
Bagić je kazao kako se ne slaže s Ivkovićem. – Ja ne vidim tko to nije osudio. Ne vidim tko je taj subjekt tko bi to trebao.
Naglasio je kako je to učinio Hrvatski sabor s cijelim spektrom u svojoj deklaraciji te da je i sam SDP usvojio davno deklaracije u kojima se pozicionirao u odnosu na to. – Očekivanje od nekoga koga ne možete imenovati i prepoznati, očekivanje od nečeg što ne znate točno što je zapravo je izvrstan materijal za tu vrstu polarizacije – izjavio je Bagić.
Na pitanje gdje je korijen početaka podjela, Galić je kazao kako ga treba smjestiti u 1945. godinu. – I priznati što se dogodilo te godine. Propao je režim koji još nekima stoji kao dobro rješenje hrvatskog državnog pitanja. Ustaška država nije bila samo totalitarna, kao što nisu to bili ni nacizam i fašizam, oni su bili zločinački u ideji, u planu – rekao je Galić dodajući kako je Staljin imao slične planove. Kazao je kako je 1945. završila oružani, ali nastavila ideološki rat. – Hrvati su se našli s jedne strane kao poraženi narod, istodobno je bio pobjednički partizanski pokret koji je uveo zemlju u novu jugoslavensku kombinaciju, drugog rješenja tada vjerojatno nije ni bilo, i u totalitarni režim. I sada se stalno u Hrvatskoj zaplićemo kao pile u kučine, oko toga koji je totalitarizam veći – rekao je Galić i istaknuo: – Sada uspoređujemo dva totalitarna sustava određujući koji je bio veći.
Kazao je i kako je u komunizmu nakon rata bilo strašnih zločina.
Otvori KEKS Pay
Zanimljiv i pošten izbor gostiju, od njih četvorice trojica su ekstremni ljevičari.