Hrvatski su poslodavci naučili graditi svoj biznis na niskoj cijeni rada, što im je, do ulaska u EU, "i moglo biti" zbog velike nezaposlenosti i ratom izazvanih migracija. Taj se model održao i 12 godina od priključenja Europskoj uniji te nosi realnu opasnost da na kraju sruši same temelje socijalne države. Hrvatsko gospodarstvo raste, jednako kao i BDP, povećava se i zaposlenost, no, svejedno, posljednja velika analiza Europskog statističkog ureda pokazuje da je prosječno trajanje radnog vijeka u Hrvatskoj među najnižima u Europi, slično kao u Rumunjskoj i Italiji. Više od dvije trećine zaposlenih zarađuje manje od prosjeka, uz vojsku neaktivnog stanovništva koje ostaje po strani. Odgovor zašto Hrvatska podcjenjuje vlastite ljude, mogao bi biti u tome što je većina poduzetnika ostala zarobljena u modelu jeftine radne snage, što dugoročno nosi ukorjenjivanje siromaštva i ekonomske nestabilnosti.