Milijuni su onih koji će ovih dana uz stisak ruke ili porukom na društvenim mrežama zaželjeti na hrvatskom jeziku sretan Božić. U iseljeništvu, pak, takvu čestitku neće razumjeti stotine tisuća Hrvata. Velik broj njih ne govori jezikom svojih roditelja, djedova ili pradjedova. Zato će dio Hrvata treće ili četvrte generacije posvuda u svijetu umjesto “sretan” ili “čestit Božić” uglavnom izgovarati “Merry Christmas”, “Feliz Navidad”, “Frohe Weihnachten”, “Joyeux Noël”... Mladima integriranima u društva u kojima žive identitetske veze s domovinom ponajviše emocionalno čuvaju njihovi roditelji. Bivši sustav iseljenike je stigmatizirao, proglašavao neprijateljskima. Kod njih je to pojačavalo mržnju prema komunizmu i jačalo nacionalni naboj. Iako su sanjali Hrvatsku, nesvjesno su zapostavljali materinski jezik. Zbog želje da im se djeca, unuci ili praunuci što prije uklope u sredinu, s njima su često razgovarali na engleskom, njemačkom, španjolskom... A oni međusobno na nekom svom kajkavskom, dalmatinskom, čakavskom ili nekom drugom lokalnom dijalektu.
U ratu i nakon njega, a osobito posljednje desetljeće, u Hrvatskoj se počelo više strateški odnositi prema iseljeništvu. U sve češćim kontaktima naglašava se i važnost učenja hrvatskoga jezika. Dopunske škole, tečajevi, razna društvena i obiteljska okupljanja daju rezultate
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
