Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 166
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
OD OŽUJKA 2020.

Uz bruto i neto plaće pratit će se i visina neoporezivih naknada

ilustracija
Foto: Getty Images
21.01.2020.
u 07:00

Kada bi tvrtke iskoristile sve olakšice, neporezne naknade mogle bi dostići vrijednost dviju mjesečnih plaća

Državni zavod za statistiku prošle je jeseni promijenio način praćenja zaposlenosti, što je dovelo do realnijeg prikaza broja zaposlenih u zemlji, odnosno pokazalo se da Hrvatska ima 130 tisuća zaposlenih više nego što je to pokazivala prijašnja metodologija. Novi iskorak u evidentiranju zbivanja na tržištu rada očekuje se i kod podataka o plaćama. DZS će u siječnju i veljači objaviti podatke o plaćama za posljednja dva mjeseca u 2019. godini, a tek od ožujka krenut će objava podataka o plaćama u 2020. godini.

U razgovoru s korisnicima njihovih podataka, čelni ljudi Državnog zavoda za statistiku najavili su da će prosječni podatak o bruto i neto plaćama zaposlenih sadržavati i iznose plaća zaposlenih na nepuno radno vrijeme, odnosno iznosi plaća zaposlenih koji rade najmanje 80 sati mjesečno, preračunavat će se kao da rade puno radno vrijeme. Tako će na iznos prosječne plaće u državi utjecati i zarade umirovljenika zaposlenih na četiri sata dnevno, kao i svih ostalih koji rade nepuno radno vrijeme.

Bilo je najava i prijedloga, posebno iz Porezne uprave, da se i neoporezive naknade, koju radnici primaju uz plaću, uključe u izračun prosječnih primanja, no u statističkom zavodu pojašnjavaju da bi takvo prikazivanje plaća odudaralo od metodologije Eurostata, prema kojoj u izračun plaća ulaze samo oporezivi primici. Hrvatska ima 71 neoporezivu naknadu, a u Državnom zavodu za statistiku naglašavaju da će početi pratiti i redovito mjesečno izvještavati kolika je visina deset najčešćih neoporezivih naknada uz plaću. No, neoporezive naknade prikazivat će se u posebnoj koloni, uz dosadašnje iznose prosječne bruto i neto plaće, pa će se moći redovito pratiti njihovo kretanje i utjecaj na primanja zaposlenih.

Od rujna prošle godine topli obrok ponovno je postao neoporeziva naknada, i za njega svaki radnik paušalno može dobiti 5000 kuna godišnje. Uveden je i bonus od 5000 kuna mjesečno te plaćanje smještaja radnika i troškove vrtića za djecu zaposlenih i slično. Visina neoporezivih naknada uz plaću pratit će se i prema djelatnostima, pa će analitičari moći vidjeti kako se poslodavci postavljaju prema novim poreznim olakšicama. Kada bi tvrtke iskoristile sve mogućnosti koje im se nude, vrijednost isplaćenih neoporezivih naknada mogla bi dostići vrijednost dviju prosječnih mjesečnih plaća, što bi dalo drugi pogled na primanja u zemlji.

Prikazivanje neoporezivih naknada kao samostalne stavke, bez njihova uključivanja u prosječna primanja, neće bitnije narušiti postojeće paritete kod raznih socijalnih prava, čija je visina određena iznosom prosječne plaće. U Državnom zavodu za statistiku najavljuju da će od sljedeće godine početi objavljivati statističke podatke o visini plaća po gradovima i županijama, a u planu je da se u dogledno vrijeme prate i primanja zaposlenih u obrtu. Sada su njihove plaće isključene iz državnog prosjeka.

Komentara 30

ST
stefj
09:02 21.01.2020.

Hm, umjesto diranja u neoporeziva davanja zar ne bi bilo bolje pratiti preko 500 raznih dodataka koje postoje u državnom i javnom sektoru?... Prvo će dovesti do toga da Ribić i slični, uključujući ekipe na forumima, rade pritisak i medijsku hajku da se ukinu neoporeziva davanja, dok bi drugo dodatno probudilo svijest ljudi koliko toga zapravo plaćamo, a za uzvrat ne dobijemo ništa... Vidimo da je izborna godina, uhljebi su gladni, treba odnekud namaknuti novce za novo "darivanje". Već smo ostali bez smanjenja PDV-a radi uhljeba, baš me zanima koji novi porez ćemo dobiti, koje neporezno davanje će ukinuti... Uništili su paušalne obrte, dobar dio mikro i malih poduzeća se zatvara, a od naleta investitora ništa. I dalje smo otok gubavaca za investitore... Opet se ide protiv privatnog sektora, opet se njega "reformira", da ne kažem uništava, a javni sektor buja, rastu proračunski rashodi, jedino što još raste jest paradržavni sektor sa sve maštovitijim i većim parafiskalnim nametima...Ako pogledate neke zemlje s uspješnim reformama, sve su krenule od reforme države, od reforme javnog sektora. Mi idemo Grčkim putem, jačamo javni sektor. Zemlje poput Irske i Estonije napravile su gospodarski bum, dok je Grčka doživjela gospodarski slom. Nije teško zaključiti put koji je Hrvatska odabrala...

MA
maki
07:34 21.01.2020.

Lijepo su to poslodavci iskoristili, smanjili su plaću radnicima i isplaćuju radnicima svaki mjesec nagradu i prehranu što je neoporezivo. Na takav način radnik dobije istu netto plaću , ali mu je obračun za mirovinu i bruto plaća preko 1000 kn manja.

AR
Arrows
08:59 21.01.2020.

Kad bi vlada donjela zakon koliko dugo može biti isplačivan minimalac..recimo 6mj. Kakva je to firma koja može godinama isplačivati minimalce...da li uopče treba postojati...ako ne može poslodavac isplačivati normalnu plaču ne treba je ni biti.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije