Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Upozorenje stručnjaka: Ne ignorirajte simptome, ostale teške bolesti nisu nestale zbog COVID-19

Uza sve druge rizike, najgore je zanemariti osnovnu bolest i to, poručuju stručnjaci, nikako ne bismo trebali raditi
20. listopada 2020. u 13:40 20 komentara 4321 prikaza
KB Dubrava
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Na pitanje što je novo, muškarac srednjih godina prijatelju je odgovorio kako je bio u bolnici na redovnoj dvogodišnjoj kolonoskopiji i kako se prije toga morao testirati na COVID na koji je, eto, negativan. – Bio si u bolnici?! Jesi li poludio?! Tko normalan sada ide u bolnicu ako ne mora, tamo ćeš se najprije zaraziti! – zgranuto je komentirao prijatelj dodajući kako i njega “nešto probada”, ali mu ne pada na pamet ići “po doktorima” dok traje pandemija.

Zagreb: Atmosfera u gradu nakon uvođenju novih epidemioloških mjera EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA Bez novih mjera za suzbijanje zaraze virus će se širiti još brže

Ova istinita skica oslikava stanje koje je zavladalo otkako je sve u znaku pandemije COVID-19. Svakodnevno izvještavanje o broju zaraženih koronavirusom SARS-CoV-2 izbacilo je iz fokusa javnosti sve ostale bolesti i bolesnike. Brojimo inficirane, hospitalizirane, oporavljene i preminule od pandemijskog virusa, a pritom u drugom planu ostaju kancerogene, srčane, neurološke, dijabetičke i sve ostale bolesti. Znanstvenik Miroslav Radman prije nekoliko dana izjavio je da je među 40 tisuća smrti, koliko ih je od početka godine naovamo u Hrvatskoj, koronavirus prouzročio 300. Svugdje u svijetu u vrijeme širenja virusa u prvoj polovini godine zdravstveni sustavi našli su se pod velikim pritiskom. Trebalo se suprotstaviti nepoznatom virusu i osigurati liječenje stanovništva dok je i samo zdravstveno osoblje ugroženo. Odgađali su se brojni zahvati i pregledi, a i pacijenti su u strahu od zaraze masovno odustajali od pregleda. Posljednjih dana broj zaraženih u Hrvatskoj znatno raste, a s njima i zazor ljudi od odlaska k liječniku. No liječnici poručuju: “Ne ignorirajte pokazatelje bolesti koja može biti opasnija od COVID-19!”

Video: Vili Beroš i Krunoslav Capak obratili se medijima nakon sastanka s ravnateljima bolnica

– Naše analize od rujna pokazuju da nam između 15 i 20 posto bolesnika ne dolazi na zakazane preglede, a od toga njih bar 80 posto uopće se ne javi i ne odgodi pregled kako bi možda netko drugi dobio taj termin – kaže nam doc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma “Vuk Vrhovac”. Na početku pandemije kod njih je pao broj pacijenata zbog epidemioloških mjera i straha od zaraze pa su primali uglavnom bolesnike kojima se pogoršalo stanje, one s dijabetičkim stopalom i visokom glikemijom. Uspjeli su nadoknaditi sve narudžbe do ljeta, radeći popodne i vikendima, ali s najnovijim povećanjem broja zaraženih trend nedolazaka pacijenata ponovno dolazi do izražaja. Nedavno se čuo podatak iz HZJZ-a da se po pitanju dijabetesa dogodio pad zdravstvene zaštite između sedam i deset posto, a posljedice toga očekuju se naknadno.

JAVNO ZDRAVSTVO ZA VRIJEME COVID-19 'Liječnici zaraženi koronavirusom neće raditi u skafanderu. To sigurno nije plan, imamo dovoljno kapaciteta'

Posljedice će se tek vidjeti

Još proljetos na opasnost od smanjenog opsega zdravstvene skrbi u novonastalim uvjetima upozorio je pročelnik Klinike za onkologiju i radioterapiju splitskog KBC-a prof. Eduard Vrdoljak. Upozorio je da zbog straha od koronavirusa ljudi zanemaruju ostale zdravstvene probleme, a preventivne preglede pogotovo, što bi moglo značiti da se mnogima rak ne dijagnosticira i time se posljedično pogoršaju ishodi liječenja. – Pitao sam desetak bolesnika koji imaju metastatski rak boje li se više raka ili koronavirusa i velika mi je većina odgovorila da se više boji koronavirusa. Pitam bolesnicu s rakom želuca boji li se više svog raka ili COVID-19, odgovara: COVID-a. Nije dobro da se više boji bolesti sa smrtnošću od 0,2 posto od bolesti gdje je smrtnost 50 posto – kazao je tada.

Pandemija će bez sumnje utjecati na broj dijagnosticiranih slučajeva raka, a na razini EU očekuje se da će taj broj do 2035. godine porasti čak 25%. Na onkologiji na Rebru od ožujka do lipnja također su viđali manje novodijagnosticiranih bolesnika od očekivanog, s obzirom na prosječnu pojavnost zloćudnih bolesti, kaže prof. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb. Onima koji su bili u tijeku liječenja ono nije prekidano, tek možda modificirano, a kontrolni pregledi onih s aktivnom bolešću i onih s visokim rizikom povrata bolesti nisu odgađani. Odgođeni su samo pregledi asimptomatskih bolesnika niskog rizika povrata bolesti, no i tada uz kontakt s bolesnikom ili njegovim liječnikom obiteljske medicine. Onkologija je bila prepoznata kao djelatnost koja ne smije stati, kaže, ali “zapinjalo” je na drugim strukama s kojima neminovno moraju surađivati, a koje su bile posvećene borbi protiv virusa ili rezervirane samo za hitna stanja.

Zagreb: Testiranje građana na COVID-19 u Domu zdravlja Siget Bolnice otvaraju COVID centre Formirat će se respiratorni centri po županijama, epidemiolozima stiže pomoć i nova lokacija za testiranje

– Svjesni smo činjenice da su mnogi građani ignorirali simptome, bojeći se više infekcije COVID-19 nego zloćudne bolesti pa se nisu ni javljali liječniku, ali također i toga da je bio otežan pristup zdravstvenoj skrbi. Uložili smo stoga dodatni napor da sve to u najkraćem mogućem roku dijagnostički obradimo i započnemo liječenje. Koliko smo u tome uspjeli, teško je reći, egzaktnih brojki za sada nemamo. Programi ranog otkrivanja raka su nastavljeni, nadam se da ćemo u nadolazećem razdoblju nadoknaditi propušteno. U svakom slučaju, ne smijemo dopustiti da zbog opasnosti od COVID-19 infekcije imamo porast broja umrlih od drugih bolesti, ne samo zloćudnih, jer onda nismo ništa napravili – upozorava prof. Pleština.

Iako imamo tihu epidemiju zloćudnih bolesti koja svake godine ima oko 24 tisuće novozaraženih i oko 13 tisuća umrlih, ta se činjenica u stručnoj i općoj javnosti zanemaruje, smatra Ivica Belina iz Koordinacije udruga u zdravstvu.

Beroš pozvao građane na najveću ozbiljnost u pridržavanju mjera PLANOVI EPIDEMIOLOGA Capak otkrio hoće li se uvesti policijski sat i koje su moguće nove mjere

– Iako nemamo brojke novootkrivenih slučajeva u 2020. godini, vjerujemo da je znatno manji od prosjeka. To će se u budućnosti reflektirati s većim brojem novooboljelih u odmaklim stadijima bolesti, s neizvjesnim ishodom liječenja i povećanjem troškova. Ista je situacija i s drugim kroničnim nezaraznim bolestima. Ono što se svakako zanemaruje jest mentalno zdravlje, osobito kod starijih i imunokompromitiranih osoba koje su na neki način u ovim uvjetima osuđene na socijalnu izolaciju, osobito osobe koje se ne služe računalima i pametnim telefonima i koje žive u pasivnim krajevima zemlje. Vjerujem da su sva događanja 2020. znatno utjecala na mentalno zdravlje većine građana, zbog učestalih stresnih situacija i neizvjesnosti. Posljedice svega navedenog teško je realno sagledati, osim što možemo reći da će neka buduća razdoblja zapravo pokazati razmjere trenutačne situacije – ističe Belina. Prema informacijama koje u KUZ-u dobiju od pacijenata, jedan od većih problema je dostupnost primarne zdravstvene zaštite. Unatoč mogućnosti telefonskog i elektroničkog kontakta, pacijenti su naveli da su zvali svog obiteljskog liječnika po 140 puta u jednom danu kako bi ga uspjeli dobiti ili da su zvali šest sati uzastopce dok nisu uspjeli uspostaviti kontakt. Izniman je problem i dostupnost palijativne skrbi, ali to varira od županije do županije. U najboljoj su poziciji već dijagnosticirani, poznati bolesnici, koji su u aktivnom liječenju i kojima je ono cijelo vrijeme bilo dostupno.

Coronavirus - Development in North Rhine-Westphalia PODACI EUROSTATA U prvom valu Covida-19 u EU-u 168 tisuća više umrlih nego prošlih godina

Cjelovita analiza promjena u korištenju zdravstvene zaštite tijekom epidemije COVID-19, na kojoj radi HZJZ, dat će točne podatke, a bit će cjelovita tek negdje u ožujku sljedeće godine, nakon što bude moguće usporediti potpune podatke iz 2020. godine i prethodne godine bez COVID-a. Od doc. Ranka Stevanovića, voditelja Službe za javno zdravstvo HZJZ-a, dobili smo neke preliminarne podatke za prvih šest mjeseci. Podaci iz baze hospitalizacija za prvih šest mjeseci 2019. i 2020. godine pokazuju smanjenje broja hospitalizacija zbog zloćudnih novotvorina u stacionarnom dijelu od ožujka do lipnja ove godine u odnosu na isti period lani. U dnevnim bolnicama u istoj je kategoriji pad zabilježen samo u svibnju.

Hospitalizacije u stacionarnom dijelu bolnica zbog karcinoma dojke kod žena od travnja su također u padu, ali samo blagom, u odnosu na lanjske pokazatelje, dok su hospitalizacije u dnevnim bolnicama zbog raka dojke ove godine i u pandemijskim mjesecima veće nego broj lanjskih hospitalizacija i to u svim mjesecima.

LEUVEN KULEUVEN UNIVERSITY COVID-19 TEST CENTER EKSPLOZIJA BROJA ZARAŽENIH WHO poručio Europi: Stavljajte kontakte u izolaciju

Promatrano je i korištenje primarne zdravstvene zaštite u prvih šest mjeseci. Broj osoba koje su koristile zdravstvenu zaštitu u djelatnosti obiteljske (opće) medicine se, očekivano, znatno razlikuje između dva gledana razdoblja. U 2019. godini broj je relativno stabilan tijekom prvih šest mjeseci, a u 2020. godini može se primijetiti najprije blagi porast broja osoba u ožujku te osjetan pad tijekom travnja uz ponovni porast broja u svibnju. Slična situacija prati se i u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece te zdravstvenoj zaštiti žena gdje je pad broja osoba koje su koristile zdravstvenu zaštitu vidljiv već od ožujka – zabilježili su u Službi za javno zdravstvo. Osim što je manje ljudi dolazilo k svojim izabranim doktorima, i broj ukupnih kontakata sa zdravstvenom zaštitom znatno se smanjio tijekom ožujka i travnja 2020. godine u odnosu na isti period 2019. godine.

Iz preliminarnih rezultata vidljivo je da je od 1. siječnja do 30. lipnja broj hospitalizacija u zagrebačkim bolnicama zbog infarkta miokarda manji u prosjeku za 14%, rekla nam je uoči Dana srca prim. Verica Kralj, voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti HZJZ-a, s tim da je znatno veći pad od prosjeka zabilježen nakon proglašenja epidemije u RH. Dr. Ivana Portolan Pajić iz Zaklade Hrvatska kuća srca ukazala je na rezultate istraživanja u Italiji u ožujku ove godine kada je broj hospitaliziranih pacijenata sa srčanim udarom pao čak za 48%, a istovremeno je porasla smrtnost uzrokovana infarktom, i to više kod osoba koje su bile zaražene virusom SARS-CoV-2.

koronavirus prijenos koronavirusa Mislite da se ne možete zaraziti na otvorenome? Studije donose nova otkrića!

– Kardiovaskularni bolesnici suočeni su s dvostrukim rizikom. U većem su riziku od razvoja težeg oblika bolesti COVID-19, a zbog straha od zaraze često odgađaju odlazak liječniku. Zbog većeg proteka vremena od pojave simptoma do medicinske intervencije skloniji su razvoju komplikacija i nepovoljnog, čak fatalnog ishoda – iznijela je dr. Portolan Pajić.

Manje i transplantacija

U ožujku je zbog pandemije privremeno obustavljen i transplantacijski program, i to ne samo u RH već globalno, ali su ga krajem svibnja ponovno uspostavili, i to uspješno. – Kada smo centre otvorili, dogodio se svojevrsni bum tako da smo uskoro gotovo nadoknadili broj transplantiranih organa. Do kraja srpnja 2020. imali smo samo dvije transplantacije manje nego što smo ih imali krajem srpnja 2019. – kazao je nedavno prof. dr. sc. Željko Kaštelan, predstojnik Klinike za urologiju KBC-a Zagreb, a slično je iskustvo podijelio i prim. Branislav Kocman, voditelj Centra za transplantaciju solidnih organa i hepatobilijarnu kirurgiju KB-a Merkur. Sa 110 do 120 transplantacija jetre godišnje, KB Merkur je najjači transplantacijski centar za jetru u sustavu Eurotransplanta, a ove će godine imati oko sto transplantacija.

Gordan Lauc za koji tjedan moguće osjetno usporavanje Lauc za Večernji list pojasnio projekciju o 50 do 100.000 zaraženih u Zagrebu

Uza sve druge rizike, najgore je zanemariti osnovnu bolest i to, poručuju stručnjaci, nikako ne bismo trebali raditi. – Za prvi dijabetološki pregled kod nas čeka se dva do pet dana, svaki dan imamo i hitni prijam, dakle zaista smo dostupni. Pacijenti koji razviju neku komplikaciju ili nemaju dobro reguliranu šećernu bolest svakako se trebaju javiti i doći na pregled, bar svom liječniku – poručuje doc Rahelić.

Slično poručuje i prim. Verica Kralj: – Važno je osvijestiti srčane bolesnike da su ordinacije primarne zdravstvene zaštite, bolnice, hitni prijami sigurna mjesta i da, ako imaju potrebe ići, trebaju ići. Puno je opasnije dobiti srčani ili moždani udar nego zaraziti se koronavirusom. Zato je itekako važno ne ignorirati simptome – rekla je.

Franka Batelić
tužna vijest
Velika tuga u obitelji Franke Batelić: 'Otišla je sama, iznenada,u tišini...'
Aquaestil
PROMO
Preživjeli smo sve krize, stvorili međunarodni brend i proširili posao, a sada otvaramo nova radna mjesta
  • Mislav28:

    Jel vam sad jasno mediji šta ste napravili , da ste izludili narod s tom gripom da više ne znaju šta da rade da li da idu po bolnicama ili ne.To ste sve vi krivi i taj stožer što plaši ... prikaži još! narod s tom običnom gripom.

  • snicl:

    Iako imamo tihu epidemiju zloćudnih bolesti koja svake godine ima oko 24 tisuće novozaraženih i oko 13 tisuća umrlih, ta se činjenica u stručnoj i općoj javnosti zanemaruje, smatra Ivica Belina iz Koordinacije udruga u zdravstvu.

  • mentar:

    Svakodnevno izvještavanje o broju zaraženih koronavirusom SARS-CoV-2 izbacilo je iz fokusa javnosti sve ostale bolesti i bolesnike. Brojimo inficirane, hospitalizirane, oporavljene i preminule od pandemijskog virusa, a pritom u drugom planu ostaju kancerogene, srčane, neurološke, dijabetičke i sve ostale bolesti. ... prikaži još! Znanstvenik Miroslav Radman prije nekoliko dana izjavio je da je među 40 tisuća smrti, koliko ih je od početka godine naovamo u Hrvatskoj, koronavirus uzrokovao 300.