Njegove prognoze godinama određuju planove brojnih građana – od vikend izleta i roštilja do priprema za snijeg, buru ili olujno nevrijeme. Jedan je od najprepoznatljivijih televizijskih meteorologa u Hrvatskoj, a uz vremensku prognozu publiku je osvojio i knjigama za djecu te kazališnim predstavama. Povodom 100. obljetnice HRT-a, meteorolog Zoran Vakula prisjetio se svojih početaka, otkrio koliko vjeruje intuiciji u prognozama i objasnio zašto djecu želi zainteresirati za meteorologiju i prirodoslovlje.
Govoreći o svojim počecima, Zoran Vakula rekao je kako televizijska karijera uopće nije bila njegov prvotni plan. "U osnovnoj školi u Pitomači televizija nije bila u planu, ali je bilo u planu snimanje filmova, i bilo je u planu recitiranje i prezentacija, i vođenje konferencije. Tako da sada na jednom mjestu u poslu meteorologa, urednika na HRT-u, radim puno toga što sam počeo na slobodnim aktivnostima u osnovnoj školi u Pitomači, Kinoklubu Slavica", kaže.
Otkrio je i da ga ljudi često kontaktiraju privatno tražeći savjete o vremenskoj prognozi. "Dakle, ako me netko zove, a zove me, ja pokušavam pomoći, ili uputiti na one koji znaju u tom trenutku bolje od mene, a to je uvijek službeni meteorolog Državnog hidrometeorološkog zavoda ili kolegica i kolega koji su ovdje na televiziji. Recimo, jutros je Kunoslav Mikec došao i pripremao materijale koje ćete vidjeti u prognozi. Dakle, timski rad, ako ne znam ja, znam tko zna, i onda uputim na onoga tko zna koja je u situacija. Dakle, nije u redu dati onako lijevom rukom prognozu, a znamo da sam dešnjak. Dakle, uvijek aktualne, pravodobne meteo informacije, bez senzacije", otkriva Vakula.
Na pitanje koliko se oslanja na meteorološke podatke, a koliko na vlastiti osjećaj i iskustvo, Vakula ističe da je znanost temelj svakog ozbiljnog prognoziranja. "Početno, onaj tko želi biti meteorolog mora završiti, ne mora, ali preporučam, PMF u Zagrebu, geofizika, meteorologija je taj dio geofizike. I unutra su i matematika i fizika i informatika, nešto malo kemije, biologije i svega ostalog, ali i modeli atmosfere, na temelju kojih mi radimo prognoze, osim "boli glava", "boli duša" - iskustvo, ali modeli su temelj prognostičkih izračuna, prognoza koje se vide, čuju na televiziji i radiju", odgovara.
Osim televizijskog rada, Vakula se već godinama bavi i pisanjem meteoslikovnica kojima djeci pokušava približiti vremenske pojave, prirodu i klimatske promjene. "Ne samo o klimatskim promjenama, nego sam počeo s najtemeljnijim stvarima, a to je objašnjenje djeci što su sunce, kiša, snijeg... Je li znaju da mi pijemo kišu, da mi pijemo snijeg? Ne ono kad hvatate pahuljice, nego snijeg se otopi. Znači, kroz taj cijeli taj proces djecu, pogotovo predškolce u vrtiću i nižim razinama osnovne škole, pokušavam zainteresirati za meteorologiju, za prirodoslovlje", objasnio je Vakula. Na temelju prvih šest meteoslikovnica nastale su i tri kazališne predstave koje su dosad izvedene više od 220 puta.
Vremenska prognoza na Hrvatskoj radioteleviziji desetljećima je među najprepoznatljivijim i najgledanijim segmentima televizijskog programa. Iako informacije o vremenu svakodnevno trebaju brojnim građanima koji prema prognozi planiraju obveze i aktivnosti, meteorolozi smatraju da se dio popularnosti krije i u nečem sasvim drugom. "Kad se pokušalo utvrditi zašto je prognoza toliko gledana, pokazalo se da je razlog jako banalan: mi se volimo lijepo odjenuti", poručio je Vakula. Tijekom godina mijenjale su se vremenske karte, televizijska grafika, studiji i tehnologija kojom se izrađuju prognoze, ali očekivanja gledatelja ostala su ista.
"Svi žele jasnu prognozu - po mogućnosti točnu", poručio je. Vakula je komentirao i činjenicu da danas mnogi informacije o vremenu radije prate putem mobilnih aplikacija nego kroz klasične meteorološke prognoze. Podsjetio je i da vremenska prognoza nije nepogrešivo predviđanje budućnosti, nego procjena temeljena na meteorološkim modelima, zbog čega nije moguće unaprijed potpuno precizno predvidjeti svaku promjenu vremena ili svaku kap kiše.
Otvori KEKS Pay
