Zavod za zaštitu okoliša i prirode upozorio je na širenje netočnih podataka o kvaliteti zraka s raznih aplikacija i uređaja. – Nažalost, takvi su podaci često nepouzdani i netočni te uglavnom nije moguće provjeriti njihovu vjerodostojnost te utvrditi princip rada aplikacije ili uređaja kao ni ostale relevantne podatke, na primjer koju mjernu tehniku ili model koriste, kako dokazuju točnost svojih rezultata te kolike su pogreške takvih rezultata.
To uzrokuje netočne interpretacije i nepotrebno uznemiravanje stanovništva – ističu u Zavodu. Praćenje kvalitete zraka u Hrvatskoj detaljno je regulirano Zakonom o zaštiti zraka, Pravilnikom o praćenju kvalitete zraka i ostalim popratnim propisima koji su usklađeni s propisima Europske unije. Provedbu propisa nadzire Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a laboratoriji koji imaju dozvolu za praćenje kvalitete zraka ili mjerenja emisija moraju zadovoljiti visoke kriterije koji, među ostalim, uključuju vanjski nadzor od strane Hrvatske akreditacijske agencije ili referentnih laboratorija. Metode mjerenja su normirane i koriste se u svim zemljama članicama Europske unije, što omogućava i usporedivost rezultata. Nacionalni referentni laboratoriji za mjerenje kvalitete zraka u Hrvatskoj su Državni hidrometeorološki zavod i Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada.
VEZANI ČLANCI:
– Podaci dobiveni metodama drukčijim od onih opisanih Zakonom i Pravilnikom ne mogu se smatrati jednakovrijednima u odnosu na podatke izmjerene od strane ovlaštenih pravnih osoba te ih se uvijek treba uzimati s rezervom. Takvi rezultati nemaju pravnu ni stručnu težinu, a njihovo neadekvatno prenošenje stanovništvu, nažalost, nepotrebno narušava povjerenje građana u već uspostavljen kvalitetan sustav praćenja kvalitete zraka – napominju u Zavodu.
Najčešće se govori o onečišćenju zraka lebdećim česticama PM10 i PM2,5, uglavnom u hladnijem dijelu godine kada su dominantan izvor onečišćenja kućna ložišta i promet, i to uglavnom u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Prošle godine najveći broj dana u kojima je bila prekoračena razina dopuštenih vrijednosti lebdećih čestica PM10 zabilježen je na dvjema mjernim postajama u Slavonskom Brodu, 56 i 50 dana, slijede dvije postaje u Kutini s 46 i 40 dana te Koprivnica s 27 dana.
Postaja Kutina-1 ove godine bilježi 30 dana prekoračenja, dva manje od postaje Slavonski Brod-2. Ni jedan dan prekoračenja u 2023. nije bio izmjeren u Dubrovniku, Kopačkom ritu, na Visu i Dugom otoku, Plitvičkim jezerima, Desiniću, postaji Split-3, Polači, Koromačnom, Ripendi i Pargu. Na postaji Slavonski Brod-2 prošle godina u 32 dana zabilježena su prekoračenja sumporovodika, a na postaji Urinj 31 dan s povećanim sumporovim dioksidom. Ove godine na mjernoj postaji Karepovac u dva dana bile su izmjerene veće količine amonijaka od graničnih, a jedan dan u Kutini.
Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!
>>> FOTO Znate li koja je najduža rijeka u Hrvatskoj?
Ja mislim da je zrak puno čišći od kada je DP ušao u koaliciju