Kakva je kvaliteta zraka u Hrvatskoj općenito?
Kvaliteta zraka u Hrvatskoj je u odnosu na ostale europske zemlje negdje na drugoj trećini, ako napravimo rang-listu od najčišćih do najlošije kvalitete. Tu mislim na lebdeće čestice, o čemu se dosta piše zadnjih desetljeća. Gledajući njih, tu smo negdje u donjoj trećini. Velikih problema s onečišćenjem ima recimo Poljska, posebno zimi. Gledajući cijelu Europu, zimi lošu kvalitetu imaju u Sarajevu, Skopju, tamo gdje na kvalitetu utječe i reljef.
Što sve utječe na kvalitetu zraka?
Na kvalitetu zraka utječe prvenstveno emisija, koliko toga ispustite u atmosferu. Uz ljudske, postoje i prirodni izvori, na koji nemate utjecaj, kao što su biljke, šumski požari, more, vulkani... Nisu samo ljudski izvori, ali od ljudskih izvora velikim dijelom utječe i promet i naravno sve druge aktivnosti, industrijske, graditeljstvo itd. Uz emisije su jako važni i meteorološki uvjeti. Vi uz iste uvjete emisija različitim danima, kada su drugačiji vremenski uvjeti, imati potpuno različite koncentracije. Nije uvijek samo emisija ključni faktor. Npr. zimi, kada imate maglovito vrijeme, uvijek ćete imati povećane koncentracije. To su situacije gdje je vjetar vrlo slab pa sve što se ispusti u atmosferu, ostane u blizini samih tih mjesta gdje je ispušteno.
Ako je ljeti vjetrovito i kada su lijepi dani, onda je to povoljno za okoliš i ljeti ćete pri istoj emisiji imati manje koncentracije nego zimi. Dodatno utječe i reljef. U ravničarskim dijelovima će biti nepovoljnije nego u dijelovima gdje imate brežuljke, gdje se stvara vjetar zbog postojanja tih obronaka i onda on raspuhuje te onečišćene stvari.
Kakva je bila kvaliteta zraka u Zagrebu u ponedjeljak, kada je došlo do odrona otpada?
Gledala sam podatke za 15 sati popodne. Što se tiče Zagreba, na mjernoj postaji u Miramarskoj su i koncentracije lebdećih čestica PM2,5 i PM10 bile prilično visoke i zrak je ocijenjen kao vrlo loš. U postaji Zagreb-2, što je istočni dio grada, zrak je bio loše kvalitete, a na Jarunu ja također zrak bio loše kvalitete. Kad je loše kvalitete, to su koncentracije između 75 i 50 mikrograma po kubnom metru (µg/m3) u tom satu bile izmjerene.
Je li ta loša kvaliteta zraka posljedica odrona na Jakuševcu?
Ne. Što se tiče odlagališta otpada, ona lebdeće čestice ne emitira. Odlagališta otpada su više odgovorna za mirise i smradove, ali ne za same lebdeće čestice.
Koliko su te lebdeće čestice i ta razina zagađenosti opasna za zdravlje čovjeka?
Ovisi o tome koliko je čovjek dugo izložen tim visokim koncentracijama. Vi kratkotrajno možete biti izloženi visokim koncentracijama i ne imati posljedica, ali ako dugotrajno, dakle desetljećima, živite uz nekakvu prometnicu s gustim prometom, onda to može stvoriti štetne posljedice, pa čak i pri niskim koncentracijama. Također, koliko su štetne lebdeće čestice, to ovisi o tome koliko su velike i kakvog su kemijskog sastava. Što su čestice manje, to su potencijalno opasnije. Oznake PM2,5 i PM10 govore o promjeru čestica. Što je čestica sitnija, ona može dublje ući u organizam i u dišni sustav, a najsitnije mogu ući čak i u krvotok. Ako imaju u sebi nekakve toksične tvari, onda ih prenose po tijelu.
Primjetan je porast razine čestica u zraku u Zagrebu u protekle tri godine prema IMI-ju u određenim razdobljima. Zbog čega do toga dolazi ako je razina industrija značajno pala posljednjih 20 godina?
Uz industriju sve ljudske djelatnosti doprinose emisiji polutanata, a, među ostalim, barem što se tiče lebdećih čestica, promet je vrlo značajan izvor lebdećih čestica. Još ako su vremenske prilike takve da se to zadržava nisko, onda su koncentracije visoke.
Imate li presjek kada je bilo najgore prekoračenje vrijednosti i gdje?
Imam podatak o tome koliko su dana koncentracije lebdećih čestica do 10 mikrometara bile veće od zakonom dozvoljenih. Najviše prekoračenja zabilježeno je u Slavonskom Brodu na mjernoj postaji 1, gdje je čak 71 dan u 2021. godini koncentracija bila veća od dozvoljenog. Maksimalno se dozvoljava 35 dana. U Slavonskom Brodu općenito ima dosta problema s kvalitetom zraka. Godine 2022. su bila 62 dana u kojima je koncentracija bila veća od zakonom dozvoljene.
VEZANI ČLANCI:
Kako se zemlje u inozemstvu bore protiv zagađenja zraka?
Velik dio je zapravo regulativa. Postoje razni popisi kojima se nastoji kvalitetu zraka učiniti boljom, to imamo i kod nas. Imate EKO test na automobilu pri tehničkom pregledu. Ako vozilo jako prlja, neće proći na pregledu. Postoje i propisi u kojima je propisana maksimalna dozvoljena koncentracija pojedinih polutanata i onda, naravno, kad se radi nekakvo postrojenje koje bi moglo onečišćivati, onda se uvijek radi studija utjecaja na okoliš. Zadnjih desetljeća već smo svjedoci da dosta tih prljavih industrija u Europi više nema, dijelom zbog toga što je drugdje jeftinije i može se prljati koliko se hoće. Čisti okoliš košta, to je skupo. Jeftinije je bacati smeće okolo. Utječe na to i geografski položaj. Recimo, kada gledate Norvešku, ona graniči sa Švedskom i Atlantikom. Nema u njenoj okolini drugih izvora onečišćenja, za razliku od Hrvatske, koja je u središnjem dijelu Europe i dio onečišćenje dolazi izvana, daljinskim prijenosom.
Kako čujemo, spalionice smeća polako se odbacuju jer izgleda da ipak ostavljaju trag na čistoći zraka u korist novih tehnologija. Koliko one utječu na kvalitetu?
Dosta je konfuzije u javnom prostoru. Stječe se dojam da je razvrstavanje otpada gospodarenje otpadom, no to nisu sinonimi. Razvrstavanje otpada je nužni korak da bismo mogli otpadom gospodariti i raditi nešto od njega, kompost, gorivo itd. U velikom broju zapadnih zemalja postoje spalionice smeća i to nije lomača gdje pališ i dimiš. To su postrojenja koja ujedno proizvode i toplinu i uz veće investicije električnu energiju. To je sigurno puno bolje nego da se gomila smeće na jednu hrpu. Ja bih bila sklona spalionicama. To je vrlo kontrolirano izgaranje i onda se na taj način od otpada količina znatno smanji. Nakon toga ostane vrlo malo otpada u odnosu na početnu količinu. Ostane otprilike 10 posto. Zamislite da smo otpad spaljivali, imali bismo 1/10 otpada na Jakuševcu.
Kako se pojedinac može protiv zagađenja?
Svaki pojedinac mora nastojati da što više manje doprinosi onečišćenju, ne samo zraka nego i okoliša općenito. Ja osobno vodim ratove sa svima koji mi guraju plastične vrećice jer je problem plastike sve veći i veći. Sada sve ono najnužnije ima barem omot od plastike. Mislim da svatko treba nastojati da što manje opterećuje okoliš. Mogle bi se i neke stvari na razini propisa riješiti nabolje, ali to nije stvar samo na državnoj razini nego i na globalnoj. Pitanje je koliko su zemlje voljne i moćne boriti se s, primjerice, Coca Colom, koja producira hrpu boca koje ljudi kupuju.
Što Zagreb može učiniti da se poboljša zraka?
U svakom slučaju gradski prijevoz može učiniti efikasnijim, onda bi se vjerojatno više ljudi koristilo njime. Isto tako mogu se poticati ljudi da više odvajaju otpad, a trebalo bi i gospodariti tim otpadom, da ljudi znaju da se iz toga nešto dalje proizvodi.
Ostatak razgovora pogledajte u priloženom videu.
VIDEO Novinarka Večernjeg lista na Jakuševcu: U odronu smeća ozlijeđeno je troje radnika
To je naredila EU, zar niste čuli za akciju 500 milijuna na planeti. Moramo i mi dat svoj doprinos.