Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita jedna je od mnogih hrvatskih okolišnih udruga koja je podržala “Rezoluciju Zemlja”, veliki Večernjakov ekološki projekt koji ovog vikenda organizira najveću akciju čišćenja u Hrvatskoj na više od 30 lokacija u Hrvatskoj. Ta će Udruga, naime, u sklopu inicijative provesti monitoring otpada na nekoliko lokacija u Hrvatskoj, među kojima su Ušće rijeke Neretve, Omiš, otok Vis.
– Monitoring je, jednostavno rečeno, kontinuirano sakupljanje podataka o količini i vrsti otpada prikupljenog putem akcija čišćenja – kaže Tea Kuzmičić Rosandić voditeljica projekata u udruzi. Udruga Sunce naime, još od 2014. godine aktivno sudjeluje na aktivnostima vezanim za morski otpad. Zbog projekata na kojima je radila i stečenog iskustva Udruga Sunce je jedna od vodećih organizacija civilnog društva na ovom području. Znanja i iskustvo prenosimo i drugim organizacijama civilnog društva i ostalima koji organiziraju akcije čišćenja. Suradnici smo i znanstvene zajednice gdje doprinosimo kreiranju preporuka za donosioce odluka.
– Kao jedna od aktivnosti projekta iz 2014. godine, DeFish Gear, razvijeni su složeni znanstveni Protokoli za praćenje količine i sastava otpada na plažama, morskom dnu i površini mora. Temeljem iskustva provedenih akcija, projekata te zakonodavnih okvira u Hrvatskoj, Udruga Sunce je za Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja kreirala nacrt Protokola za provedbu projekata čišćenja morskog okoliša i obalnog područja od morskog otpada na području RH – ističu iz Sunca te objašnjavaju da je Protokol pojednostavljen i namijenjen svim fizičkim i pravnim osobama te tijelima javne vlasti koji imaju namjeru provoditi ili financirati provođenje akcija čišćenja otpada iz mora.
– Primjeri takvih akcija su razna čišćenja podmorja ronjenjem, akcija čišćenja podmorja koćarenjem i akcija čišćenja plaža. Cilj protokola je pružiti smjernice za organizaciju i provedbu akcija čišćenja otpada iz mora te dati smjernice za provedbu monitoringa i obrade podataka koji se odnose na količine i vrste otpada prikupljenog putem ovakvih akcija – dodaju te upozoravaju da zbog neadekvatnog gospodarenja otpadom u morima svakodnevno završi 13 tisuća tona plastike. Otpad u moru završi sa prljavih gradskih ulica, prepunih kanti za odlaganje otpada, neuređenih i ilegalnih odlagališta otpada, nerazvijenih kanalizacijskih sustava, uslijed ribolovnih ili pak turističkih aktivnosti.
– Znamo li da jednoj plastičnoj boci treba 500 godina da bi se razgradila ili jednoj plastičnoj vrećici 20-1000 godina, problem ove vrste otpada postaje još kompleksniji i ozbiljniji. kako za naš okoliš tako i za nas same. Naime, moramo imati na umu da se plastika razgrađuje ali ona ne nestaje, već samo postaje našem oku nevidljiva te kao takva ulazi u hranidbeni lanac kako životinja tako i u ljudi. Pritom treba dodati kako utjecaj plastike u hrani na čovjeka još nije poznat – naglašava Kuzmičić Rosandić. Svjesni ovog problema oni su još u prosincu prošle godine uspješno dovršili i dvogodišnji projekt Plastic Smart Cities Croatia koji se provodio u suradnji s organizacijom WWF Mediterranean te gradovima Dubrovnikom i Trogirom. Provedbom aktivnosti Dubrovnik i Trogir doprinijeli su smanjenju plastičnog otiska u različitim segmentima društvenog života i lokalne zajednice te potaknuli upotrebu alternativnih rješenja za jednokratnu plastiku, a predviđeno je da mjere smanje količinu odloženog plastičnog otpada za 4.127 tona.
Također, Udruga Sunce od 2020. provodi komplementaran dvogodišnji projekt For plastic free Croatian Island financiran od strane Beyond Med Association fondacije. Opći cilj projekta je smanjenje upotrebe jednokratne plastike, kao i smanjenje onečišćenja plastikom u Jadranskom i Sredozemnom moru. Kroz projekt, u kojem sudjeluju općina Sali na Dugom otoku i Stari Grad na otoku Hvaru, žele se implementirati mjere održivog gospodarenja otpadom temeljene na principima smanji, ponovno koristi, recikliraj.
– Otpad iz mora ističe se, naime, kao jedna od tri najveće prijetnje ekosustavima mora (uz prelov i klimatsku krizu) pa nije čudno da ga prepoznaju UN, različite međunarodne konvencije i EU, a čiji je Hrvatska pravni sljedbenik pa morski otpad pomalo pronalazi put i do hrvatskog zakonodavstva. Praćenje vrsta i lokacija morskog otpada preduvjet je za otkrivanje izvora otpada koji dospijeva u more i važno je za uspostavu funkcionalnih sustava gospodarenja otpadom, kao i upravljanja morskim okolišem – zaključuju.
