Naslovnica Vijesti Hrvatska

U RH živi 4,284.889 ljudi, što je za 152.571 manje nego u 2001.

Uzroke pada broja stanovnika uglavnom treba tražiti u primjeni nove statističke definicije ukupnog stanovništva, ali svakako i zbog negativnog prirodnog kretanja stanovništva, dakle negativne demografije
17. prosinca 2012. u 11:14 213 komentara 4677 prikaza
popis
Foto: VL FOTO
Pogledajte galeriju 1/6

Još nas je manje, u Hrvatskoj živi 4,284.889 stanovnika. Ovo su konačni rezultati, za razliku od onih privremenih, a koji su pokazivali da nas je 4,290.612. To je pad broja stanovnika od 152.571, odnosno 3,4% u odnosu na popis 2001. Prema narodnosti, u RH živi 3,874.321 Hrvat, 186.633 Srba, 31.479 Bošnjaka, 17.807 Talijana, 17.513 Albanaca, 16.975 Roma, 14.048 Mađara, 10.517 Slovenaca, 9641 Čeh... Hrvata je tako 100.000 manje, Srba manje za petnaestak tisuća. Uzroke pada broja stanovnika uglavnom treba tražiti u primjeni nove statističke definicije ukupnog stanovništva (ispali gastarbajteri, studenti i sl.), ali svakako i zbog negativnog prirodnog kretanja stanovništva, dakle negativne demografije. Jednostavnijim rječnikom, zbog toga jer nas se manje rađa nego umire. No, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da Hrvatska ujedno postaje i nacionalno “kompaktnija” jer su Hrvati prešli 90,42% ukupnog stanovništva, a najveća manjinska zajednica, srpska, smanjila se na 4,36%.

Rađa se više dječaka

Ostarjeli smo u 10 godina, Hrvati su u prosjeku stari 41 godinu, no kod Srba je situacija znatno nepovoljnija jer su prosječno stari 53 godine. Najstariji su u RH pak Slovenci (60 godina), a najmlađi Romi (22) i Albanci (32). Od ukupno 4,284.889 stanovnika, 2,066 335 su muškarci, a 2,218.554 žene, tj. udio muškaraca je 48,2%, a žena 51,8%. Dobno-spolna struktura pokazuje da je veći udio muškaraca u mlađim dobnim skupinama, a udio žena je veći u starijim dobnim skupinama. Npr. među djecom u dobi 0-10 godina ima 51,3% dječaka i 48,7% djevojčica (zbog rađanja više muške nego ženske djece). No, među stanovništvom starijim od 80 godina ima 70% žena (zbog duljeg životnog vijeka žena). Prosječna starost stanovništva RH je 41,7 godina što je porast od 2,4 godine u odnosu na popis 2001. Muškarci su prosječno stari 39,9 godina, a žene 43,4 godina. Stanovništvo je u prosjeku najstarije u Ličko-senjskoj županiji, (45,3 godina), Šibensko-kninskoj (44,1 godina) i Karlovačkoj županiji (44 godine), dok je stanovništvo prosječno najmlađe u Međimurskoj županiji (40), Zagrebačkoj (40,6), Brodsko-posavskoj županiji (40,6 godina) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (40,6). Udio stanovništva od 0-14 godina iznosi 15,2%, a stanovništva od 65 i više godina 17,7%, za usporedbu, 1953. udio mladih iznosio je 27%, a starijih 7%.

Ljudi se ohrabrili

Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 86,28%, pravoslavaca 4,44%, muslimana 1,47%. Osoba koje nisu vjernici (ateisti) ima 3,81%, dok se 2,17% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri. U odnosu na prošli popis, udio katolika je u ukupnom stanovništvu pao sa 87,97% na 86,28%, dok je udio ateista narastao sa 2,22% na 3,81%, kao i udio agnostika i skeptika sa 0,03% na 0,76%, te muslimana sa 1,28% na 1,47%.

– Podaci koje smo objavili potpuno su pouzdani i profesionalno obrađeni, a naš je zaključak kako su se na popisu 2011. ljudi izjašnjavali otvorenije i slobodnije, što pokazuju i neki od rezultata – kaže voditeljica Odsjeka DZS-a za popise Ivana Buršić, koja je radila i na popisu 2001. i ima 15 godina iskustva. Kada smo je upitali kako tumači trostruki rast onih koji su se izjasnili regionalno, Buršić je podsjetila kako su na popisu 2001. bila 9302 regionalca, no da ih je na popisu 1991. bilo, primjerice, oko 45.000. Statistički joj je zanimljivo da u RH živi i 84.885 osoba s dvojnim državljanstvom. Da su se ljudi u nas “ohrabrili” u izjašnjavanju primjećuje i sociolog Sandi Blagonić, pogotovu zbog rasta broja agnostika, ali i Istrana. – Fasciniralo me da je broj Istrana porastao. Iz dva razloga, jedna je akcija IDS-a jer su pred popis pozvali ljude da se izjasne kao Istrijani, a drugi mogući je da se godinama kod Istrana povećavao otpor prema hadezeovcima koji su monopolizirali hrvatstvo. Očekivao sam da će se manje ljudi izjasniti kao katolici, osobito zbog brojnih afera u crkvama – rekao je Blagonić.

Ipak, kod nas katolici nisu u opadanju, dakle još smo tradicionalisti. Anđelko Akrap, poznati demograf, kaže da su “ovakvi rezultati i očekivani”. – Ipak za potpuniju sliku nedostaju ključni a još neobjavljeni podaci, o obrazovanju, migracijama, koji su ujedno ključni i za gospodarstvo. Ipak i ovaj popis, barem prema broju vjernika, dokazuje kako smo i dalje tradicionalno društvo.

Neke iznenađuje više žena nego muškaraca, no to uopće nije neobično. Ti se viškovi, naime, gomilaju u kategoriji iznad 50 godina, a sasvim je očekivano da žene žive dulje od muškaraca – kaže Akrap.

Iz popisne potvrde da stanovništvo stari, Akrap zaključuje: – Potrebno je uložiti veća sredstva za skrb o starijim ljudima.

>> Broj Hrvata ne opada zbog migracija iz BiH

Zašto je zapravo važan popis stan

Zašto je zapravo važan popis stanovništva i čemu služe rezultati dobiveni takvim popisom donosi Dnevnik Nove TV u 19:15.

Maistra
PROMO
Razvoj karijere u najboljim hrvatskim hotelima

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar kanonik
    kanonik:

    Kad bi se vršio popis forumaša odnos vjernika i nevjernika bio bi obrnut.

  • ankicascreiber:

    2% srba, i manjina, i svima srbi i manjine smetaju

  • Miške 3:

    Pa naravno da je popis LAŽAN. Znali su rezultate pola sata nakon izbora. Ali muljaju. Pitanje: koliko je u RH državljana sa DVOJNIM državljanstvom? Te treba odbiti od ovog broja. Koliko ih NE ŽIVI u Hrvatskoj, a popisani su kao ... prikaži još! da žive tu ( dijaspora, iseljeništvo). Meni je jedan gospodin iz Zavoda za statistiku rekao je da je pravi broj 3,100.00 građana Hrvatske koji žive u Hrvatskoj.