Europljani sve dulje čekaju na djecu, a stručnjaci kažu da nema znakova da će se taj trend uskoro usporiti. Prema najnovijim službenim podacima, žene diljem Europske unije postaju majke u prosjeku u dobi od 29,8 godina, što je oko godinu dana kasnije u usporedbi s desetljećem ranije. Trenutačno se dob žena pri prvom porodu kreće od 24,7 godina u Moldaviji do 31,8 godina u Italiji. Odgađanje roditeljstva ne znači nužno odustajanje od djece. Podaci EU pokazuju da su neke od zemalja u kojima žene najdulje čekaju na djecu ujedno i zemlje s višim stopama nataliteta, na primjer Danska, Njemačka, Irska, Cipar, Nizozemska, Portugal, Švedska, Lihtenštajn i Norveška. "Zapravo se radi o čekanju", rekla je za Euronews Ester Lazzari, demografkinja specijalizirana za plodnost na Sveučilištu u Beču.
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2023. godine, gotovo polovica djece rođene u 2023. godini (njih 45,1 posto) bila je prvo dijete, dok je 34 posto rođeno kao drugo, a 19,8 posto kao treće ili sljedeće dijete. Istodobno, žene se u Hrvatskoj također na majčinstvo odlučuju sve kasnije. Prosječna dob majke pri prvom porodu porasla je s 22,6 godina u 1971. na 29,7 godina u 2023., dok je prosječna starost majki pri porodu općenito narasla s 25,5 na 31,2 godine. Iako postoje iznimke, dugoročni trend jasno pokazuje pad udjela vrlo mladih majki s 15,3 posto u dobi od 15 do 19 godina 1971. na 1,9 posto u 2023., dok se istodobno povećava udio žena koje rađaju nakon 40. godine, s 1,7 posto na 4,9 posto u istom razdoblju.
"Nema mnogo dokaza da ljudi više ne žele imati djecu; idealna veličina obitelji se zapravo nije promijenila tijekom vremena. Samo je stvar u vremenu", kaže demografkinja. Postoji nekoliko čimbenika koje Europljani obično smatraju "preduvjetima" za rađanje djece, rekla je Lazzari. Na primjer, prvo žele završiti studij i postati financijski stabilni i općenito im treba više vremena da formiraju stabilne romantične veze nego u prošlosti. Žene u istočnoj i srednjoj Europi obično postaju majke u srednjim do kasnim dvadesetima, dok one u zapadnoj i južnoj Europi često čekaju do ranih tridesetih, prema podacima iz 2023.
Ipak, "trend odgađanja rađanja djece može se vidjeti posvuda u Europi", rekla je Lazzari. "Zato je vrlo teško odrediti jedan jedini faktor koji može objasniti taj trend". Ova promjena može imati zdravstvene posljedice. Iako Europljani možda žele imati djecu kasnije u životu, odgađanje roditeljstva može povećati rizik od problema s plodnošću. To znači da do trenutka kada se osjećaju spremnima imati djecu, možda neće moći imati onoliko koliko žele. "Preferirani reproduktivni prozor se promijenio, i to je zanimljivo, jer se biološki to očito nije promijenilo", rekla je Lazzari. To pomaže objasniti porast liječenja neplodnosti diljem Europe posljednjih godina, s više od 1,1 milijuna ciklusa liječenja provedenih u gotovo 1400 klinika u 2021. godini. Međutim, ovi tretmani mogu biti skupi i emocionalno iscrpljujući, a u nekim zemljama nisu dostupni samcima, homoseksualnim parovima ili drugim skupinama.
Otvori KEKS Pay
Djevojke bi proživile život seksa i grada prije nego u četrdesetima pronađu nekog naivca za udaju. S druge strane mladići bi katolički odgojenu djevicu u ranim dvadesetima manekenskog izgleda. Rezultat znate. Neriješeno.