Poljski predsjednik Andrzej Duda pod svaku cijenu je želio da baš on bude prvi europski državnik koji će se sastati s novim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Njih dvojica su imali blizak odnos iz Trumpovog prvog mandata (2017.-2021.) za vrijeme kojeg je Duda imao ekskluzivan pristup američkom predsjedniku. Čak je i tijekom predizborne kampanje 2024. Duda demonstrativno posjetio Trumpa.
No zadnji Dudin posjet Sjedinjenim Američkim Državama pretvorio se u fijasko. Trump je svog poljskog gosta u subotu, 22. veljače 2025. godine, ostavio da čeka sat i pol, nakon čega mu je posvetio manje od deset minuta za razgovor. Sastanak nije održan u Bijeloj kući, već na rubu Konferencije konzervativno političke akcije (CPAC) u blizini Washingtona.
Nestrpljivi Duda
Televizijske kamere su uživo prenosile kako Duda nestrpljivo čeka u VIP salonu na američkog predsjednika. Nakon toga je poljski predsjednik iz prvog reda pljeskao Trumpovom govoru na CPAC-u. Trump je tom prilikom nazvao Dudu „fantastičnim čovjekom“ i pohvalio ga zato što je 84 posto Poljaka koji žive u SAD-u glasalo za njega.
No razlika u odnosu na prijem koji je u ponedjeljak (24.2.) u Bijeloj kući imao francuski predsjednik Emmanuel Macron je ogromna: gost iz Pariza je primljen uz sve državne počasti, pred kamerama i novinarima u Ovalnom uredu. Nakon toga je održana i zajednička konferencija za novinare.
„To je bilo poniženje i hladan tuš za poljskog predsjednika", napisao je Jacek Niznikiewicz u listu Rzeczpospolita. Trump je, tvrdi on, Dudu tretirao kao „lame duck", odnosno političara koji odlazi s vlasti i više nema utjecaja u svojoj zemlji. „U novom svijetu Donalda Trumpa Poljska iz američke perspektive nije ni subjekt, a kamoli ključni igrač“, navodi list.
🔴 US President #Trump kept Polish President Duda waiting at the door for 1.5 hours before meeting with him for just 10 minutes. pic.twitter.com/0K0L2ZfZDy
— Defence Türkiye En (@defencetr_en) February 24, 2025
Međutim, na konferenciji za novinare poslije sastanka s Trumpom Duda je pokušao ostaviti dojam da je posjet ipak bio uspješan. On je izjavio kako SAD planira pojačati, a ne smanjiti prisustvo svojih trupa u Poljskoj i da mu je Trump poručio da „ne brine“, jer je Poljska jedan od najvjernijih američkih saveznika.
Duda je izbjegavao bilo kakvu kritiku na račun Trumpa. A šef njegovog kabineta Marcin Mastalerek je po povratku iz Washingtona izjavio: „Postigli smo sve što smo htjeli." On je tvrdio da je sastanak bio „vrlo dobar“. I direktor Poljskog instituta za međunarodne odnose (PISM) Jaroslaw Cwiek-Karpowicz branio je Dudu, ističući da je susret bio važan jer je „kod Trumpa svaka sekunda bitna".
Poljska u nezavidnoj situaciji
Za mnoge ovaj posjet oslikava dilemu u kojoj se Poljska trenutno nalazi. Kao država na istočnom krilu NATO-a Poljska u Americi vidi najvažnijeg, ako ne i jedinog pouzdanog jamca njezine sigurnosti. Istovremeno Poljska od prvog dana podržava Ukrajinu u njenoj borbi protiv Rusije - bez obzira na to tko je na vlasti u Varšavi. Jer, u Poljskoj se imperijalni planovi Vladimira Putina doživljavaju kao egzistencijalna prijetnja.
Novi Trumpov kurs prema Ukrajini i njegove pomirljive geste prema Putinu izazivaju zabrinutost u Poljskoj. Trumpova bliskost s Rusijom i njegova kritika Ukrajine dovode Dudinu konzervativnu stranku Pravo i Pravda (PiS) u nezgodnu poziciju – između divljenja prema Trumpu i lojalnosti prema Ukrajini.
Kaczynski brani J.D. Vancea
Nakon kritika na račun govora američkog potpredsjednika J. D. Vancea na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, šef PiS-a Jaroslaw Kaczynski je stao u njegovu obranu. „Poljska ima izbor: ili će postati lider europskog zbližavanja s Trumpovom administracijom ili će inspirirati antiaameričke snage u Europi", rekao je Kaczynski. Dodao je kako poljski premijer Donald Tusk „pokazuje da bi radije bio lider antiameričke pobune u Europi".
Istina je da se Tuskova centristička vlada teško nosi s novom američkom administracijom. Zato je Tusk 17. veljače 2025. sudjelovao na konferenciji u Parizu koju je sazvao Macron, gdje su europske zemlje raspravljale o tome kako odgovoriti ako SAD obustavi podršku Ukrajini. Ipak, poljska vlada ne namjerava prekinuti dobre odnose s Washingtonom.
Poljska – primjer u obrani
Nova američka administracija ipak pokazuje određene simpatije prema Poljskoj. Američki ministar obrane Pete Hegseth sredinom veljače je prvo posjetio Varšavu i nije štedio s pohvalama. Poljska je, rekao je, država koja najbolje razumije SAD i mogla bi biti most između Amerike i Europe.
I američki specijalni izaslanik za Ukrajinu general Keith Kellogg prvo je otišao u Varšavu, prije nego što je krenuo u Kijev. Poljska je na glasu kao uzorni saveznik NATO-a – ove godine planira izdvojiti 4,7 posto BDP-a za obranu, a na njenom teritoriju je razmješteno više od 10.000 američkih vojnika. SAD je i glavni dobavljač naoružanja za poljsku vojsku, dok je Poljska ključni logistički centar za snabdijevanje Ukrajine zapadnim oružjem.
SAD ostaje jamac poljske sigurnosti
Iz poljske perspektive SAD ostaje ključni jamac sigurnosti. Međutim, nedavne izjave lidera njemačke Kršćansko-demokratske unije (CDU) i vjerojatnog budućeg kancelara Friedricha Merza izazvale su zabrinutost u Varšavi. Merz je nakon saveznih parlamentarnih izbora u Njemačkoj rekao da mu je prioritet jačanje europskog osamostaljivanja od SAD-a i da je pitanje hoće li NATO uopće opstati u sadašnjem obliku.
Ipak, u jednom se poljska vlada i oporba slažu: nijedan poljski vojnik ne bi trebao sudjelovati u mirovnoj misiji u Ukrajini. Uoči predsjedničkih izbora u svibnju i lipnju pritisak javnosti je prevelik. Prema anketi instituta IBRiS, 76,2 posto Poljaka se protivi slanju vojnika, dok samo 17,8 posto njih podržava tu ideju.
Bez obzira na poniženje u Washingtonu Duda ostaje vjeran Trumpu. „Trump neće prodati Ukrajinu“, izjavio je poljski predsjednik za televiziju Polsat News u ponedjeljak.
GALERIJA Pogledajte kako je izgledao srdačan susret Satrmera i Zelenskog
Tusk je rekao: 500 milijuna europljana traži od 300 milijuna amerikanaca da ih brane od 140 milijuna Rusa. Matematika ne štima