"Blizu smo postizanja novog nuklearnog sporazuma s Iranom. Sad je trenutak, sad je prilika. Iran može birati između budućnosti mira i prosperiteta ili izolacije i nestabilnosti." Tim je riječima američki predsjednik Donald Trump otvorio novu, dramatičnu fazu odnosa sa Iranom. Njegov poziv nije bio samo diplomatski signal, nego i jasno ucrtana crvena linija, sporazum da, ali pod američkim uvjetima: ograničenje nuklearnog programa i prekid potpore militantnim organizacijama poput Hamasa, Hezbollaha i Hutista.
Trump je izjavu dao u Dohi, nakon razgovora s katarskim emirom šeikom Tamimom bin Hamadom Al Thanijem, kojem je prenio ključnu poruku: "Vaša zemlja ima utjecaj. Iskoristite ga. Pomozite da otvorimo vrata novoj fazi sigurnosti na Bliskom istoku." Katarski čelnik, poznat po bliskim odnosima s obje strane, dobio je ulogu posrednika u najosjetljivijem diplomatskom pitanju godine. Trump je kazao da SAD "vrlo ozbiljno" shvaćaju pregovore s Iranom o dugoročnom miru, navodeći da je Teheran "donekle pristao na uvjete sporazuma" te naglasio da SAD "želi riješiti iransko pitanje na pametan, ali ne nasilan način", što je značajna promjena tona u odnosu na ranije prijetnje vojnom intervencijom.
Istodobno, visoki iranski dužnosnik Ali Shamkhani, savjetnik vrhovnog vođe Alija Hamneija, u intervjuu za NBC News izrazio je spremnost Irana da potpiše novi sporazum. Prema njegovim riječima, Iran bi se obvezao da nikada neće razviti nuklearno oružje, eliminirao bi postojeće zalihe visoko obogaćenog uranija, ograničio obogaćivanje samo na razine potrebne za civilnu upotrebu i omogućio međunarodnim inspektorima nadzor, sve to u zamjenu za trenutno ukidanje svih ekonomskih sankcija. Između ostalog, Shamkhani je rekao da bi Iran potpisao sporazum odmah ako bi SAD pristao na te uvjete naglasivši da bi to moglo voditi poboljšanju odnosa i stabilnijoj situaciji u regiji.
Ovakve izjave dolaze nakon četvrtog kruga pregovora održanog u Omanu, u kojem nije postignut konačan napredak, no obje strane su iskazale zadovoljstvo dosadašnjim tijekom pregovora. Iran i SAD očito pokušavaju pronaći novi kompromis nakon propasti Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana (JCPOA) iz 2015. godine, iz kojeg su se SAD jednostrano povukle 2018., nakon čega je Teheran počeo postupno odbacivati obveze iz sporazuma. Dodatnu kompleksnost pregovorima daje činjenica da Iran trenutačno obogaćuje uran do 60%, što je vrlo blizu razine od 90% potrebne za izradu nuklearnog oružja.
Američki državni tajnik Marco Rubio upozorio je da je Iran jedina zemlja bez nuklearnog oružja koja obogaćuje uran do takve razine, što izaziva zabrinutost na Zapadu. Iranski zamjenik ministra vanjskih poslova Majid Takht-Ravanchi kazao je da je Teheran spreman prihvatiti privremena ograničenja obogaćivanja urana kao mjeru izgradnje povjerenja, no dodao je da detalji još nisu definirani. Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian istaknuo je kako Iran "neće odstupiti od svojih načela", ali ne želi ni dodatne napetosti. Međutim, američki izaslanik Steve Witkoff istaknuo je da je pravo na obogaćivanje urana "crvena linija" za Washington, dok Abbas Araqchi, iranski ministar vanjskih poslova, to pravo naziva "nepregovaračkim". Ovakva retorika pokazuje da će obje strane teško popustiti u temeljnim stavovima, no postojanje volje za nastavak pregovora otvara vrata mogućem kompromisu.
Ova nova runda pregovora između Irana i SAD-a, iako još bez konkretnog rezultata, ukazuje na važan pomak u diplomatskoj dinamici. Trumpova retorika, koja je ranije bila usmjerena prema maksimalnom pritisku, sada se sve više otvara prema političkom rješenju. S druge strane, Iran, pritisnut sankcijama i gospodarskom krizom, pokazuje fleksibilnost i spremnost na kompromis, ali isključivo pod uvjetom potpunog ukidanja sankcija. Ovdje se otvara ključno pitanje povjerenja. Iran je već jednom poštovao sporazum iz 2015., dok su se SAD jednostrano povukle iz njega. To sada čini Teheran opreznijim. Istovremeno, obogaćivanje urana do 60% i dalje izaziva sumnju u stvarne namjere režima, osobito u očima izraelskih i američkih sigurnosnih krugova.
Omanski format, koji se pokazao korisnim u prethodnim pregovorima, ponovno je u funkciji, čime se potvrđuje uloga neutralnih posrednika na Bliskom istoku. Važna je i činjenica da obje strane nastavljaju pregovore i nakon što se čini da su dosegle svoje "crvene linije", što znači da ipak ostaje prostor za kompromis, barem u obliku privremenog sporazuma ili tehničkog dogovora koji bi ograničio najosjetljivije aspekte iranskog nuklearnog programa. Iako konkretan sporazum još nije na stolu, povoljan diplomatski ton s obje strane sugerira da bi 2025. mogla donijeti novu nuklearnu stvarnost, onu u kojoj se Washington i Teheran, vođeni pragmatizmom, ponovno približavaju dogovoru koji bi mogao redefinirati sigurnosnu arhitekturu Bliskog istoka.
>> FOTOGALERIJA Rafalei, MiG-ovi, Black Hawkovi… Pogledajte zračni spektakl u Velikoj Gorici koji je oduševio posjetitelje
Otvori KEKS Pay
