Tri baltičke države, Latvija, Estonija i Litva, poručile su da su spremne za borbu već večeras, usred rastućih strahova od moguće ruske agresije. Na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji njihovi ministri obrane i vanjskih poslova uputili su vrlo oštru poruku, ističući da neće dopustiti da strah od ruske moći odredi njihovu sudbinu. Latvijski ministar obrane Andris Spruds bio je izravan. "Spremni smo boriti se večeras", kazao je. Litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys upozorio je da se mora prevladati strah od ruskih strateških, taktičkih i nuklearnih sposobnosti kroz realne ratne vježbe i simulacije. "Ako netko misli da bi rat bio ograničen samo na teritorij NATO-a bez ogromnih razaranja u Kalinjingradu i duboko unutar Rusije, neka dva puta razmisli. To nije scenarij kako ćemo se boriti", rekao je, naglašavajući da bi upravo Kalinjingrad, ruska eksklava između Litve i Poljske, predstavljao najveću ranjivost Moskve u slučaju sukoba. Tri male, ali visoko razvijene baltičke države, nalaze se u izrazito osjetljivom položaju. Graniče izravno s Rusijom, njezinom eksklavom Kalinjingradom i Bjelorusijom. Ukupno imaju oko šest milijuna stanovnika i održavaju približno 40.000 aktivnih vojnika, uz značajan broj rezervista i paravojnih snaga. NATO je u regiji pojačao prisutnost kroz tzv. Enhanced Forward Presence, donoseći dodatnih 10.000 vojnika, uključujući njemačku oklopnu brigadu u Litvi. Istovremeno se provode intenzivne vježbe, uključujući one britansko-francuske za visoki intenzitet borbe, prilagođene hladnom vremenu i borbi protiv dronova, piše Expreess.
Najveća zabrinutost odnosi se na mogućnost brzog ruskog napredovanja kroz estonski grad Narvu, gdje većinski žive stanovnici ruskog govornog područja, ili kroz Suvalski koridor, uski pojas koji povezuje Litvu s Poljskom i ostatkom NATO saveza. Ratne simulacije pokazuju da bi ruske snage mogle vrlo brzo zauzeti taj koridor i time odsjeći baltičke države od glavnog dijela saveza. Baltičke države vide sebe kao prvu liniju obrane Europe i pozivaju na daljnje jačanje odvraćanja kako bi se spriječio bilo kakav scenarij sličan onome koji se događa u Ukrajini.
Litvanski predsjednik Gitanas Nausėda u ekskluzivnom intervjuu za Kyiv Post upozorio je da Rusija nema nikakvu namjeru okončati rat u Ukrajini te da samo kupuje vrijeme kako bi zauzela još više ukrajinskog teritorija. Nausėda je istaknuo da Kremlj da ruski predsjednik Vladimir Putin ignorira ekonomske gubitke jer mu je rat važniji od blagostanja vlastitog društva. Prema njegovim riječima, Rusija će stati samo ako se suoči s ozbiljnom ekonomskom krizom, no trenutno njezina ekonomija još nije na rubu kolapsa.
Predsjednik Litve pohvalio je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za izuzetnu hrabrost i odlučnost u prvim danima rata, kada je uspio mobilizirati zemlju i izdržati ogroman pritisak. Ukrajina, kako je rekao, jasno pokazuje spremnost za konstruktivne pregovore, ali Rusija samo simulira pregovore kako bi dobila na vremenu. Nausėda je naglasio da nema visoka očekivanja od eventualnih trilaterlanih razgovora, jer s ruske strane vidi samo obmanu.
Što se tiče međunarodne podrške, Nausėda je istaknuo da su Sjedinjene Američke Države ključni igrač koji može dovesti Rusiju u kut i prisiliti je na pregovarački stol. Potvrdio je da će američka vojna prisutnost u Litvi ostati neupitna, nakon što je dobio pismo od američkog predsjednika Donalda Trumpa kojim se potvrđuje podrška i zahvala za litvansku suradnju. Litva poziva na izgradnju "zida odvraćanja" na istočnom krilu Europe, jer ruske imperijalne ambicije neće stati na Ukrajini. Nausėda je kritizirao one glasove u Europi koji tvrde da "ovo nije naš rat" ili predlažu resetiranje odnosa s Rusijom, nazivajući ih naivnima i neodraslima: "Oni se ponašaju kao djeca i nikad ne odrastu. Ne shvaćaju da ovaj rat izravno ugrožava i nas."
Putin se ne boji Europe, dodao je, boji se samo Sjedinjenih Američkih Država, što predstavlja najveću polugu za pritisak. "On ne doživljava Europu kao vojnu silu. Ekonomski, da, sigurno bi želio ukidanje sankcija, ali čak ni to za njega nije odlučujuće u ovoj fazi. Ignorira ekonomsku stvarnost, baš kao što ignorira potrebe vlastitog društva. Spreman je apsorbirati ekonomske gubitke uzrokovane ratom. Za njega je rat važniji od ekonomskih troškova. Zaustavit će se samo ako se suoči s teškom ekonomskom krizom. Vidimo da rusko gospodarstvo slabi, ali u ovoj fazi Putin to još uvijek može ignorirati", kazao je. Što se tiče budućnosti, Nausėda je snažno zagovarao brzi ulazak Ukrajine u Europsku uniju, bez dodatnih uvjeta osim provedbe reformi, vladavine prava i ekonomskih standarda.
Otvori KEKS Pay
Balticki "gorostasi" prijete sibirskom medvjedu. Lici mi na ono kad dijete hrabri sebe u mraku.