Šampion izložbe je pojeden, ali u ustima ostao je gorak okus. U zemlji koja je na razini EU zaštitila čak četiri vrste pršuta, proizvede se jedva 100 tisuća komada onih pravih, certificiranih, a od tog je broja možda samo 30 posto proizvedeno od butova domaćih svinja. Uz njih proizvedemo i oko 400.000 komada necertificiranih, koji se nerijetko šlepaju uz zaštićenu nam baštinu, ali su nešto niže cijene, dok godišnja potražnja i na malom tržištu poput našega iznosi vrtoglavih milijun komada, što znači da ih polovicu podmirujemo iz uvoza. Druga je to, naime, tamna strana medalje nedavnih 9. dana hrvatskog pršuta, održanih u Rijeci, na kojima se opet raspravljalo i o potencijalima u pršutarskom biznisu. No želje su jedno, a stvarnost drugo, reći će nam i pobjednik natjecanja Vlade Prančić iz dugopoljske pršutane Smjeli. Najnagrađivaniji naš proizvođač dalmatinskog pršuta, koji godišnje proizvede oko pet-šest tisuća certificiranih ljepotana, nema problema s plasmanom – prodaje ih čak i u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji i Češkoj.
Trebamo razvijati pršut zaštićenog porijekla, koji je skuplji, ali i kvalitetniji
U Hrvatskoj se proizvede oko pola milijuna komada pršuta, ali još toliko ih se uveze jer je potražnja znatno veća
Komentara 2
Mi nismo u stanju ničega dovoljno proizvesti!
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Nisam probao pršut iz pogona gospodina sa slike. Za veliku većinu ili gotovo sve pršute koji se prodaju po cijenama 30 do 40 eura po kg odgovorno tvrdim da se dobiva slaba vrijednost za novac.