Naslovnica Vijesti Hrvatska

Treba li nam uopće ovakva državna matura?

Državna matura prikazuje realno stanje te objektivno i nepristrano vrednuje postignuta znanja i sposobnosti
15. srpnja 2019. u 10:53 27 komentara 3822 prikaza
Foto: Igor Soban/PIXSELL

Dvije razine ispita, stalne izmjene pravila, neujednačeni kriteriji za svaku generaciju koja izlazi na ispit i, doslovce, „figa u džepu“ većeg dijela akademske zajednice – sve su to problemi koji su konačno izašli na površinu na desetu godišnjicu provođenja državne mature.

PROVJERITE PITANJA Znate li odgovore? Donosimo ispite koji su zadavali glavobolje maturantima

Ispit koji gimnazijalcima znači kraj srednjoškolskog obrazovanja, a strukovnjacima priliku da nastave s akademskim obrazovanjem, u prvi je plan stavio poražavajuće neznanje učenika, stavljajući tako na stup srama 8800 maturanata koji na ovogodišnjoj maturi nisu prešli prag iz hrvatskog i matematike, eliminirajući pritom potpuno odgovornost kreatora obrazovnih politika. Treba li stoga ukinuti državnu maturu?

Antikorupcijska mjera

Odgovor je jednostavan – ne. Trebamo tražiti odgovornost nastavnika, odgovornost Nacionalnog centra za provedbu ispita državne mature, ministara, političara i rektora. Naime, državna matura kao projekt bila je i više nego jasna antikorupcijska mjera uvedena kako bi se spriječilo upisivanje na fakultete “preko veza”, značila je redukciju zarađivanja na prijamnim ispitima i priliku za vrednovanje kvalitete, ne učenika, nego srednjih škola. Jer u školama se učenici pripremaju za najvažniji ispit u procesu školovanja – a uspješnost učenika na takvom ispitu za sve buduće generacije trebala je biti referenca kvalitete obrazovanja.

Hrvatska je stavila po strani odgovornost, a u prvi plan izvukla čuđenje činjenici da učenici ne znaju koje je boje Juditin prsten ili činjenici da ne razumiju razliku između štićenika i zaštitnika. Autonomija sveučilišta iskorištena je kao paravan za dobro ruganje postavljenim pravilima – jer većina fakulteta, i to isključivo Zagrebačkog sveučilišta, uvela je uz maturu i prijamne ispite, a provoditelji ispita, očigledno testirajući vlastito znanje, u pojedinim godinama provedbe mature odlučili su da je lektira bitna pa time je bitno i zadovoljiti prag na esejskom dijelu ispita, dok nekih godina to uopće nije bitno. Već sada srednjoškolci znaju da iduće godine, za razliku od prethodne dvije, neće morati zadovoljiti prag na esejskom dijelu ispita da bi položili hrvatski jezik. Moći će predati i prazan papir i proći državnu maturu.

Državna matura PORAZNI PRIVREMENI REZULTATI Krah školskog sustava: Učenici ne znaju ni hrvatski ni matematiku

– Osnovni je problem što se politika nije jednoznačno odredila o svrsi ispita kojima se završava srednja škola – ili su to isključivo kvalifikacijski ispiti za upis na fakultete. Nejednoznačno određenje svrhe stvorilo je brojne probleme u konstrukciji ispita, baš kao i postojanje dviju razina u ispitima iz matematike, hrvatskog i stranog jezika. Zadaci su u ovih deset godina često bili na razini na kojoj se od učenika tražila puka reprodukcija sadržaja. Još je veći problem to što ispiti nisu standardizirani te se njihova težina razlikuje od godine do godine što onemogućuje usporedbu rezultata. Kod određivanja kriterija potrebnih za prolaz obrazovna politika u potpunosti je potisnula struku koja je godinama zahtijevala da se kriteriji potrebni za prolazak postrože. Kulminacija toga je i odluka ministrice Divjak koja je učenicima od sljedeće godine dopustila prolazak na ispitu iz hrvatskog čak i ako na eseju predaju prazan papir – kaže Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja. Kako naglašava, o ponašanju obrazovne politike i visokoškolske zajednice u vezi s državnom maturom sve govori činjenica da se 2019. godine na javna visoka učilišta može upisati bez položene mature.

– Po meni, zaključak je jasan, a to je da obrazovna politika sama želi srušiti proces državne mature. To će za Hrvatsku biti velika šteta jer intenzivnim radom na kvaliteti ispita, povratku na postavke cjelovite reforme o ocjenjivanju i vrednovanju koje je Ministarstvo odbacilo u kratkom roku moglo bi se unaprijediti samu maturu – kaže Jokić.

Državna matura Neuspjeh 'Katastrofa': Maturanti ostvarili dosad najlošije rezultate na ispitima državne mature

Da matura ima nedostatke, priznaje i sama ministrica Divjak, istodobno tvrdeći da je i takva dobar selekcijski mehanizam za upise na fakultete.

Velik jaz u ocjenama

– Državna matura u Hrvatskoj je uvedena tek prije deset godina, ali uz određene nedostatke. Daje povratnu informaciju učenicima, roditeljima i školama o razini ostvarenih kompetencija. Ove je godine jasno da je jaz između ocjena na maturi i u školi prevelik, što upućuje na potrebu jasnijeg definiranja usklađenih ishoda učenja za maturu i škole, te potrebe kriterijskog ocjenjivanja u školama. Nadalje, naglasak treba biti na rješavanju problema i kritičkom razmišljanju, a sve su to ciljevi kurikularne reforme – kaže Divjak.

I dok pitanje iz hrvatskog „koje je boje Juditin prsten“ učeniku donosi samo probleme, ali ne i prostor za kritičko promišljanje koje ističe ministrica, državna matura, složit će se i Divjak, instrument je za osiguravanje kvalitete obrazovanja gotovo u svim zemljama. Tako mora ostati i u Hrvatskoj. Da nema govora o ukidanju mature, poručuje i Radovan Fuchs, premijerov savjetnik za obrazovanje.

JUNAK INTERNET GENERACIJE 'Nismo se borili protiv mature, nego protiv nejasnih kriterija'

– Matura nije dovršen projekt, a rezultati pokazuju ono što već dugo znamo. Prije svega treba ukinuti dvije razine ispita i dobro analizirati sve dosadašnje rezultate kako bi se matura unaprijedila. Matura je trebala biti i osnovni model za upis na fakultete, no sveučilišta su bez obzira na to počela uvoditi prijamne ispite, pronalazeći tako prostor za zaradu – kaže Fuchs.

COTRUGLI Business School
TOP MENADŽERI
Kako uštediti 2000 € i besplatno u Hrvatskoj isprobati vodeći MBA program regije?

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar future Gohan
    future Gohan:

    Problem je širi.. pa nefunkcionira kompletna država, institucije, država je postavljena na temljima korpcije i nepotizma, pa ne zovemo je bez veze Uhljebistan. Nastala slučajno, vođena slučajno... nema perspektivu ni budučnosti... dok će uhljebi lijepiti minuse, autobusi su puni ljudi ... prikaži još! koji odlaze, eto sezona je loša i bude lošija, nama je bilo bolje dok je ISLS i sl. drmalo mediteranom, stvari se smiruju, naši iznajmljvaći su dizali cijene do neba... krnulo je... balon puca... tko će uhljebima davati za palće? Kako će uhljebi i prihvatiti sad kad kupimo 30 godina stare kante od aviona plaćene suhim zlatom? A škole? Dok sam ja bio u srednjoj, sve je bilo bubanje napamet, koji je pisac kad rođen i gdje, što je objavio i kad umro, pa glavni gradovi regija u Italiji, najduže ili našire rijeke rijeke njemačke.. itd.. hrpetina gluposti i nebitnih stvari, škola koja je odbašena, taj princip u zapadnim zemljema prije 50, 60 godina... Profesori na fakultetima s svojim znanjem u 90tim, a bilo i 80tim... več sam pisao, mladi zbog sebe, sutra kad uzmete putovnicu i krnete put svijeta da imate pošten život, učite engleski, matematikom i fizikom razvijajte mozak i logiku, kasnije će sve biti lakše do tog papira s fakulteta pa ajmo van Uhljebistana, tu ne gubite virijeme bez veze...

  • laptopxp1:

    Za prilaz je dovoljno 20% točno riješenih zadataka i to ne 20% od ukupnog broja, nego 20% od najbolje rješenog ispita. Stvarno loši rezultati.

  • Avatar patkovic
    patkovic:

    čemu sve to kad su na vlasti ljudi sa popodnevnim falš diplomama