Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 153
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Vladi dali smjernice

Tko su članovi Vijeća u kojem su sjedili i lijevi i desni intelektualci

Vijeća za suočavanje s prošlošću
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/5
28.02.2018.
u 22:30

Rad Vijeća, sastavljena od 17 stručnjaka različitih znanstvenih područja i političkih orijentacija, završio je donošenjem preporuka u obliku dvaju dokumenata.

Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima završilo je u srijedu rad i preporučilo sankcioniranje simbola totalitarnih režima, ali i iznimku da se pozdrav "Za dom spremni", koji je suprotan Ustavu RH, može koristiti u komemorativne svrhe uz prethodno dopuštenje, rečeno je na konferenciji za tisak u Vladi.

Rad Vijeća, sastavljena od 17 stručnjaka različitih znanstvenih područja i političkih orijentacija, završio je donošenjem preporuka u obliku dvaju dokumenata od kojih se prvi bavi povijesnim temama a drugi normativnim rješenjima tih pitanja.

Predsjednik Vijeća akademik Zvonko Kusić ocijenio je rad vijeća pothvatom koji postavlja orijentir za suočavanje s prošlošću, te istaknuo da je rad Vijeća postigao konsenzus prema kojem bi se moglo zvati vijeće za budućnost.

Vijeća za suočavanje s prošlošću
1/10

Članovi Vijeća su:

Zvonko Kusić - predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koji je i predsjednik Vijeća. Kusić je redoviti profesor onkologije i nuklearne medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dugogodišnji predstojnik Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu Kliničke bolnice "Sestre milosrdnice". Ujedno je i predsjednik Upravnog vijeća poliklinike "Aviva".

Stjepan Damjanović - predsjednik Matice hrvatske. Hrvatski je jezikoslovac, sveučilišni profesor i akademik. Glavni tajnik Matice hrvatske bio je od 1999. do 2002., a njezin predsjednik je od 2014. godine. Redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti je od 2004. godine.

Antun Vujić - glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Sudionik Hrvatskog proljeća 1971. godine. Utemeljitelj je i predsjednik Socijaldemokratske stranke Hrvatske (1989.), kasnije ujedinjene sa SDP-om (1994.). Bio je kandidat za predsjednika Republike na predsjedničkim izborima 1992. godine. U četvrtom sazivu Hrvatskog sabora bio je saborski zastupnik (1995. - 2011.). U Vladi premijera Ivice Račana obnašao je dužnost ministra kulture (2000. - 2003.).

Ivica Lučić - viši znanstveni suradnik u Hrvatskom institutu za povijest. U vrijeme Domovinskoga rata utemeljio je i vodio Sigurnosno informativnu službu (SIS) Hrvatskog Vijeća Obrane (HVO). Aktivno je sudjelovao u obrani Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine pa je tijekom rata stekao čin stožernog brigadira Hrvatske vojske (HV), a neposredno po završetku rata i čin general bojnika HVO-a. Obnašao je dužnost pomoćnika ravnatelja Hrvatske izvještajne službe (HIS) Republike Hrvatske, a od 1999. do srpnja 2001. radio je kao predavač na Obavještajnoj akademiji Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS) Republike Hrvatske.

Ante Nazor - ravnatelj Hrvatskog memorijalno - dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Kao dragovoljac sudjelovao je u Domovinskom ratu. Na Filozofskom fakultetu doktorirao je 2007. godine (znanstveno područje: humanističke znanosti; znanstveno polje: povijest; grana: nacionalna povijest). Vodio je sekciju za vojnu povijest na II. kongresu hrvatskih povjesničara i organizirao više stručnih predavanja i okruglih stolova o temama iz Domovinskog rata. Autor je i koautor nekoliko knjiga te tekstova za kataloge izložbi s temama iz Domovinskog rata.

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL/Borna Filic/PIXSELL

Nataša Jovičić - bivša ravnateljica Javne ustanove Spomen područje Jasenovac. Nakon razrješenja postala viša savjetnica za kulturu u uredu gradonačelnika Milana Bandića. 

Ivo Goldstein - redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Hrvatski je povjesničar, sveučilišni profesor židovskog podrijetla. Od 2012. veleposlanik je Hrvatske u Francuskoj.

Željko Tanjić - rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Svećenik je Zagrebačke nadbiskupije. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu radio je pri Katedri fundamentalne teologije gdje je 2009. postao pročelnikom. Od 2009. do 2011. bio je direktor izdavačke kuće Kršćanska sadašnjost. Od 2014. godine član je Međunarodne teološke komisije.

Aleksandar Jakir - dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Na Sveučilištu Erlangen-Nürnberg 1997. godine doktorirao je obranom disertacije na temu "Dalmacija između dvaju svjetskih ratova". Od 1. ožujka 2007. prešao je na Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, na Odsjek za povijest. Osobito područje njegovog znanstveno-istraživačkog rada predstavljaju teme iz povijesti jugoistočne i istočne Europe 20. stoljeća.

Budislav Vukas - izvanredni profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci diplomirao je 1998. Doktorirao je 2006. na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U središtu njegovih interesa su pravnopovijesne i međunarodnopravne znanosti (napose Opća povijest prava i države).

Mario Vinković - izvanredni profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku. Doktorat društvenih znanosti iz znanstvenog polja prava stekao je u lipnju 2007. Član je Upravnog vijeća Pravosudne akademije kao predstavnik sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti. Izlagao je na preko 20 međunarodnih konferencija. Član je University Association for Contemporary European Studies, Hrvatske udruge za radno i socijalno pravo, Hrvatskog bioetičkog društva i Hrvatskog instituta za lokalnu samoupravu.

Nevio Šetić - redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Na Filozofskom fakultetu u Zadru 2003. godine završio poslijediplomski doktorski studij povijesti. Između 2004. i 2007. bio državni tajnik za osnovno obrazovanje u Ministarstvu obrazovanja i znanosti. Od 2008. do 2011. zastupnik je šestog saziva Hrvatskog sabora, izabran na listi HDZ-a. U Saboru je obnašao dužnosti člana Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, Odbora za europske integracije i Odbora za ravnopravnost spolova.

Mladen Ančić - redoviti profesor na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru. Doktorsku tezu pod naslovom "Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u doba anžuvinske vlasti (1300-1387)" uspješno brani u svibnju 1996. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, čime je stekao naslov Doktora humanističkih znanosti. Sudjelovao na brojnim međunarodnim konferencijama i znanstvenim skupovima u Hrvatskoj, Italiji, Mađarskoj, Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji. Dobitnik 'Strossmayerove nagrade' za 2001. godinu.

Jasna Omejec - redovita profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sutkinja Ustavnog suda Republike Hrvatske bila je u razdoblju od 1999. do 2016., a u dva navrata obnašala je dužnost predsjednice Ustavnog suda. 2010. godine imenovana je za hrvatsku članicu Venecijanske komisije, savjetodavnog tijela Vijeća Europe koja okuplja eminentne stručnjake u svrhu promoviranja demokracije putem usavršavanja pravnog sustava.

Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL

Marta Dragičević Prtenjača - docentica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Članica je Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu, Hrvatske udruge za europsko kazneno pravo, Balkan Criminology Grupe, zamjenski član Komisije za društveno odgovorno poslovanje i borbu protiv korupcije ICC –Hrvatske te je članica Europskog udruženja za kriminologiju.

Vanja-Ivan Savić - docent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao (2011.) obranivši doktorsku disertaciju “Primjena teorijskih modela kaznene odgovornosti pravnih osoba u hrvatskom i usporednom pravu”.  Pohađao je program edukacije pravnika „Program of Instruction for Lawyers“ na Sveučilištu Harvard (2004.), te sudjelovao na konferenciji o islamskom pravu na istom sveučilištu (2006.). Autor je više znanstvenih i stručnih radova iz područja teorije prava, kaznenog prava, prava i religije.

Nenad Zakošek - redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Ujedno i bivši dekan tog fakulteta. Obnaša funkciju predsjednika Vijeća GONG-a. Doktorirao je na Otto Suhr Institutu, Freie Universität Berlin. Član je Hrvatskog politološkog društva.

Komentara 148

PI
pinkec
23:48 28.02.2018.

Hrvatski Ustav je odbacio komunistički sustav, a netko ipak traži da ostanu komunistički simboli? Izdaja!

MA
matti
23:24 28.02.2018.

Kakav sastav. Ni Seselj ih.nebi bolje poslozio. Jude iz HDZa ovo vam je zadnji mandat.

MI
misho32
23:48 28.02.2018.

kakav sramotan zaključak te hibridne komisije u kojoj su bili i neki pošteni patriote ali je zaključke napisao Goldštajn ili Zakošek.Što su se uopće pleli u to kada su donjeli takve nakaradne zaključke po kojima se zabranjuje simbol pod kojim su hrvatski patrioti ginulu u ratu protiv velikosrpske agresije a dozvoljavaju komunistički simbol pod kojim je napadana Hrvatska i pod kojim su počinjeni stravični zločini. Misle ponovno zatvarati i progoniti Hrvate zbog patriotizma.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije