Na preventivne zdravstvene preglede odazvalo se 73% pozvanih. U nepunih pet mjeseci provedbe programa preventivnih zdravstvenih pregleda starijih od 40 godina koji dvije godine nisu bili kod svog obiteljskog liječnika pozvane su 10.224 osobe, a odazvalo ih se 7411. Prema spolu, među pregledanima je 51% muškaraca i 49% žena.
Kod 74% onih koji su se odazvali nađeni su određeni faktori rizika za razvoj kroničnih bolesti, a to su faktori na koje se može djelovati. Povišen krvni tlak kod njih 30%, povišena razina šećera u krvi kod 19%, hemoglobin (HB1C) što znači vjerojatna dijagnoza šećerne bolesti potvrđena je kod 6% pregledanih, dok su za 5% osoba liječnici prilikom pregleda procijenili izuzetno loše zdravstveno stanje. Određena odstupanja u EKG-u ima 30% pregledanih, 32% ih puši i konzumira alkohol svaki dan. Tjelesno neaktivno je 30% pregledanih osoba, a 34% ima povećanu tjelesnu masu.
Gledano po dobnim skupinama, 26% pregledanih bilo je u dobi između 40 i 49 godina, 28% u dobi između 50 i 59 godina. U dobi između 60 i 69 godina bilo je 27% pregledanih, a čak 19% pregledanih imalo je između 70 i 79 godina, a nisu bili kod liječnika posljednje dvije godine jer su se smatrali zdravima, odnosno nisu osjećali nikakve zdravstvene teškoće.
– Ovakvi pregledi trebali bi postati standard jer, sagledamo li rezultate koje smo dobili, dokazano je da se radom sa strukom i multiresorno mogu postići dobri rezultati. Hrvatska ne stoji dobro s godinama zdravog života, fali nam dvije godine zdravog života da bismo bili u prosjeku Europske unije, a na ovaj način možemo nadoknaditi te dvije godine – kazala je ministrica zdravstva Irena Hrstić predstavljajući rezultate provedbe programa na jučerašnji Dan zdravlja.
Sama činjenica da su se odazvale tri četvrtine pozvanih osoba znači dobar odaziv, dodala je. Priznaje da su liječnici obiteljske medicine u početku prigovarali kako će im ovaj dodatni posao biti previše uz njihov redovni posao, ali je zbog toga dogovoreno da jedan sat u radnom danu posvete preventivnim zdravstvenim pregledima, i to im je posebno plaćeno.
– Zadovoljni smo odazivom, ali uspjehom možemo nazvati samo ako je on stopostotni. Međutim, svaki novi projekt morate učestalo potencirati kad ga pokrenete – dodala je ministrica Hrstić. Procjena je da bi ovim pregledima trebalo pristupiti oko 300 tisuća građana RH. Svi kojima su utvrđeni određeni zdravstveni rizici, dakako, upućeni su u daljnju dijagnostičku obradu, najčešće kardiologu ili na ultrazvuk abdomena.
U pilotu ovog programa, koji je počeo u studenom prošle godine, na preglede je pozivao HZJZ, a poslije su pozive upućivali obiteljski doktori. – Oko 40% obiteljskih liječnika u RH provodi preventivne zdravstvene programe. Najveći je izazov da krenu svi obiteljski liječnici. I putem ovog programa, kao i putem sistematskih pregleda branitelja te raznih javnozdravstvenih akcija koje provodimo, vidljivo je da je sazrelo vrijeme za preventivu u Hrvatskoj. Imamo rezultate, odaziv se povećava, ispočetka su se i branitelji jedva pojavljivali na tim pregledima, no odaziv kod svih kategorija raste. Preventivu se počelo shvaćati kao važnu – kazao je Tomislav Benjak iz HZJZ-a, voditelj radne skupine za preventivne zdravstvene preglede.
Prof. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, navodi kako je životni vijek ljudi u Hrvatskoj i dalje ispod prosjeka životnog vijeka u EU, ali da osim zdravstvenih pokazatelja, na to utječu i gospodarsko-socijalni uvjeti.
Najnoviji podaci HZJZ-a, oni iz 2023. godine, kazuju da su vodeći uzrok smrtnosti bolesti cirkularnog sustava. Oni su uzroci 38% mortaliteta iako donekle padaju, no smrtnost od raka raste i uzrok je 26% mortaliteta. – Kao prvo, stara smo nacija i imamo 23% starijih od 65 godina, što će se vrlo brzo prometnuti u četvrtinu stanovništva, a time će se dalje povećavati kronične nezarazne bolesti, svojstvene starijim ljudima. Drugo, vrlo su rasprostranjeni glavni čimbenici rizika za kronične nezarazne bolesti među stanovništvom, to su pušenje, konzumacija alkohola, neaktivnost, pretilost i nepravilna prehrana. A na sve te čimbenike moguće je utjecati. Preventivni zdravstveni pregledi su, kao i devet Nacionalnih preventivnih programa koje imamo u Hrvatskoj, aktivnosti kojima pokušavamo utjecati na promjene ponašanja – kazao je Capak.
Svaki euro uložen u prevenciju štedi čak četrnaest eura koji se troše u liječenju, podsjetio je pritom Capak. Hrvatska je u sredini gornje polovine liste mortaliteta od krvožilnih bolesti, ali smo po smrtnosti od raka drugi u EU, iza Mađarske. – Iznad smo europskog prosjeka po smrtnosti od gotovo svih vrsta raka, najviše raka debelog i završnog crijeva, raka traheje pluća, šećerne bolesti, ishemijske bolesti srca i cerebralno-vaskularnih bolesti. Imamo puno više slučajeva izbježive smrtnosti od prosjeka EU. Jedino gdje smo bolji od prosjeka EU jest rak dojke – iznio je Capak.
Otvori KEKS Pay
Što će netko kod doktora, ako mu nije ništa. bolje neke im maknu administraciju na kojoj gube 50% vremena.