Atraktivna snimka desetak velikih kitova kod otoka Visa izazvala je veliku pozornost, pa smo zamolili stručnjake da objasne koliko ih ima na Jadranu, čime se hrane... - Veliki kit (Balaenoptera physalus) je vrsta koja živi u gotovo svim morima i oceanima svijeta, i jedina vrsta skupine kitova usana koja živi i u Sredozemnom i Jadranskom moru. Sredozemni veliki kitovi ljetne i zimske migracije poduzimaju uglavnom unutar Sredozemnog mora. S obzirom da ne izlaze iz Sredozemnog mora, naši veliki kitovi genetički se razlikuju od onih u sjevernom Atlantiku. U Jadranu se pojavljuju cijele godine, no u proljeće su češći u području srednjeg Jadrana i Jabučke kotline jer se tu tada pojavljuje veća količina krila, sitnih planktonskih račića kojima se hrane. Veliki kitovi sredozemnog mora ugroženi su i zaštićeni. Broj im je veoma mali, svega 1700 odraslih jedinki, i u padu je. Najveće prijetnje danas su im sudari s velikim brodovima i zaplitanje u (ilegalne) plutajuće mreže. Istovremeno, kitovi općenito jedni su od glavnih "inženjera" mora, ključni za njegovu produktivnost i time ključni za pojavu veće količine planktonskih organizama kojima se hrani sitna plava riba - kaže nam doc. dr. sc. Draško Holcer, viši kustos u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu.
U Hrvatskoj se, dodaje, istraživanje dupina i kitova provodi još od 1987. kad su započeli s istraživanjem dobrih dupina na Lošinju.
- Od početka našeg rada Institut Plavi svijet i Hrvatski prirodoslovni muzej od građana primaju dojave i informacije o opažanjima svih morskih sisavaca - dupina, kitova, sredozemne medvjedice. Dojave koje smo primali od građana bile su ključne za brze i pravovremene akcije njihove zaštite ili za bilježenje pojavljivanja slabije poznatih vrsta. Da bi se prilagodili 21. stoljeću kroz projekt LIFE Delfi kojeg sufinancira EU razvili smo aplikaciju Marine Ranger za sve mobilne uređaje koja je besplatno dostupna na www.marine-ranger.org a putem koje se mogu dojaviti i pogledati sva opažanja ili nazvati pomoć ako je životinja u opasnosti. Pozivamo stoga sve građane da nam se pridruže i dojave svoja opažanja kako bi očuvali i zaštitili naše morske sisavce! - ističe doc. dr. sc. Holcer.
Prekrasni! Jednog dana samo će nam ostaviti poruku: Zbogom i hvala na ribama.