Ispod tjesnaca Fehmarnbelt u Baltičkom moru, između Danske i Njemačke, u tijeku je izgradnja jednog od najvećih i najambicioznijih infrastrukturnih projekata u Europi. Tunel Fehmarnbelt, dug 18 kilometara, postat će najduži uronjeni tunel na svijetu te najduži kombinirani cestovno-željeznički tunel, transformirajući putovanja i transport između Skandinavije i ostatka kontinenta. Za razliku od primjerice Eurotunela ispod La Manchea, koji je bušen kroz stijensko dno, Fehmarnbelt se gradi inovativnom metodom uronjenih tunela. Ovaj pristup odabran je zbog specifičnih geoloških uvjeta – mekanog morskog dna sastavljenog od slojeva gline i krede, što bušenje čini nepraktičnim. Također, izbjegnuta je gradnja mosta zbog jakih vjetrova i rizika od sudara brodova u jednoj od najprometnijih pomorskih ruta na svijetu.
Projekt uključuje izgradnju goleme tvornice i privremene luke na danskom otoku Lolland, istočno od Rødbyhavna. Ova tvornica, najveća te vrste, prostire se na stotinama hektara i služi za proizvodnju masivnih betonskih sekcija tunela. Srce tunela čini 89 ogromnih, šupljih betonskih elemenata. Od toga je 79 standardnih elemenata, svaki dug 217 metara, širok 42 metra i visok oko devet metara. Težina svakog elementa prelazi 73.000 tona, što je ekvivalent težini više od 13.000 slonova ili 10 Eiffelovih tornjeva. Preostalih 10 elemenata su kraći, "specijalni" elementi koji će sadržavati tehničku opremu za održavanje i upravljanje tunelom. Proizvodnja jednog standardnog elementa traje oko devet tjedana i odvija se u šest paralelnih proizvodnih linija unutar triju masivnih hala. Elementi se lijevaju oko gustih kaveza armaturnog čelika, a nakon stvrdnjavanja opremaju se potrebnom tehnikom, balastnim tankovima za stabilnost i čeličnim pregradama na krajevima koje ih čine vodonepropusnima. Upravo te pregrade omogućuju elementima da, unatoč golemoj masi, plutaju kako bi ih se moglo odvući na lokaciju.
Transport i postavljanje elemenata izuzetno je složen proces. Nakon što element ispliva iz tvorničkog bazena, tegljači ga odvlače do precizne lokacije iznad prethodno iskopanog rova na morskom dnu, dubokog i do 40 metara. Dva specijalizirana pontona, "Ivy 1" i "Ivy 2", pričvršćuju se na element. Sama operacija spuštanja, koja traje oko 40 sati po elementu, nadzire se iz kontrolne sobe na pontonu. Element se polako spušta punjenjem balastnih tankova vodom, dok ga vitla s kilometrima čeličnih sajli drže pod kontrolom. Podvodne kamere i GPS sustavi osiguravaju da se element postavi na pripremljeno šljunčano dno s preciznošću od samo 12-15 milimetara. Nakon postavljanja, voda se ispumpava iz prostora između spojenih elemenata, a vanjski tlak vode čvrsto pritišće gumene brtve, osiguravajući vodonepropusnost predviđenu da traje 120 godina. Cijeli proces postavljanja elemenata trajat će otprilike tri godine. Prvi element svečano je inaugurirao danski kralj Frederik X. 17. lipnja 2024., označivši važnu prekretnicu u projektu.
VEZANI ČLANCI:
Kada tunel bude otvoren 2029. godine, donijet će goleme uštede na vremenu putovanja. Prijelaz između Rødbyhavna u Danskoj i Puttgardena u Njemačkoj, koji trenutačno trajektom traje 45 minuta (ne uključujući čekanje), automobilom će trajati samo 10 minuta, a vlakom svega sedam minuta. Putovanje vlakom između Kopenhagena i Hamburga skratit će se s otprilike 4,5 sata na samo 2,5 sata, čineći željeznicu znatno konkurentnijom zračnom prometu. Automobilom će se na istoj relaciji uštedjeti oko sat vremena. Tunel će imati dvije cijevi za cestovni promet (svaka s dva traka) i dvije cijevi za elektrificiranu željeznicu. Osim putničkog prometa, tunel će imati ogroman značaj za teretni prijevoz. Stvorit će kopnenu rutu između Švedske i Srednje Europe koja je 160 kilometara kraća od postojeće, potičući prebacivanje tereta s cesta na ekološki prihvatljiviji željeznički prijevoz. Time tunel postaje ključni dio Trans-europske prometne mreže (TEN-T), uklanjajući usko grlo između Skandinavije i Srednje Europe.
Projekt Fehmarnbelt jedan je od najvećih infrastrukturnih pothvata u Europi, s proračunom od preko sedam milijardi eura (točnije, oko 7,4 milijarde eura). Većinu financira Danska putem tvrtke Femern A/S, uz doprinos Europske komisije od 1,3 milijarde eura kroz Instrument za povezivanje Europe. Očekuje se da će se investicija vratiti kroz naplatu cestarine, slično kao kod mostova Øresund i Storebælt.
Femern A/S naglašava predanost zaštiti okoliša. Iako je iskopano oko 15 milijuna kubičnih metara materijala s morskog dna, taj se materijal koristi za stvaranje novih prirodnih područja na kopnu na otocima Lolland i Fehmarn. Planirano je stvaranje močvarnih područja, plaža i grebena koji će nadoknaditi izgubljena staništa i potaknuti bioraznolikost. Također se testiraju inovativni materijali poput cementa Futurecem, koji smanjuje emisije CO2 za do 30 % u usporedbi s tradicionalnim cementom.
Fehmarnbelt tunel nije samo infrastrukturni projekt; on je simbol europske suradnje i vizije povezanije, održivije budućnosti. Očekuje se da će potaknuti gospodarski rast, turizam i kulturnu razmjenu, stvarajući tisuće radnih mjesta tijekom izgradnje i nakon otvaranja. Skraćivanjem ruta i poticanjem željezničkog prometa, tunel će značajno doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova u europskom transportnom sektoru. Otvaranjem 2029. godine, Fehmarnbelt će zauvijek promijeniti kartu Europe.
>> VIDEO Nikad više vjernika u Vatikanu, časna o papi Franji: Pozvonio je na vrata, ja sam otvorila, a on je rekao...
Otvori KEKS Pay
Sve pet samo ima jedan nedostatak, u blizini je Mordora i njegovih hordi