S obzirom na važnost operacije Oluja, analizirali smo najzastupljenije osnovnoškolske i gimnazijske udžbenike četiriju različitih izdavača kako bismo utvrdili kako je i u kojem obujmu ona predstavljena u hrvatskim udžbenicima. U hrvatskim osnovnim školama povijest se uči dva sata tjedno i između 2 i 3 sata tjedno u gimnazijama. Kurikul nastavnog predmeta povijest za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj iz 2019. propisuje obvezan sadržaj za udžbenike, ali također ostavlja prostor autorima udžbenika i učiteljima da odaberu i uključe izborne teme, pod uvjetom da su usklađene s propisanim nastavnim ciljevima. Kurikul propisuje i obvezno korištenje povijesnih izvora, ali je njihov odabir prepušten autorima udžbenika. Povijest Domovinskog rata 1991.-1995. poučava se u 8. razredu, a obvezni propisani sadržaj uključuje i temu „Oslobodilačke operacije hrvatske vojske i policije: Maslenica, Bljesak, Oluja“.
Klio 8
Udžbenik Školske knjige Klio 8 autora Krešimira Erdelje i Igora Stojakovića jedini je udžbenik povijesti za 8. razred odabran i za uporabu za učenike pripadnike srpske nacionalne manjine u prijevodu na srpski jezik i ćirilično pismo u izdanju Prosvjete. Na početku lekcije o Oluji ističe se da je prije oslobađanja dijela hrvatskog teritorija pod srpskom okupacijom postignut dogovor o usklađenom djelovanju s bošnjačkim vojnim snagama u Bosni i Hercegovini. Spominje se datum početka i kraja operacije te se kao najveći uspjeh ističe oslobođenje Knina. Zaključuje se da je Oluja omogućila početak povratka prognanika i gospodarskog oporavka te prometno povezivanje Hrvatske. Spominje se da su vlasti Republike Srpske Krajine još tijekom Oluje počele organizirano evakuirati srpsko stanovništvo, a da je „nakon poraza gotovo cjelokupno srpsko stanovništvo s okupiranih područja napustilo Hrvatsku“.
Spomenuti su i zločini nad srpskim civilima pa se tako navodi da je na oslobođenom području „počinjeno više ubojstava srpskih civila te da je uglavnom bila riječ o starijim osobama koje nisu željele napustiti svoje domove i nisu bili nikakva prijetnja“. Spominju se i pljačke i uništavanje imovine izbjeglih Srba. Autori naposljetku zaključuju kako je prevladao dojam da hrvatska vlast nije prikladno reagirala i da nije bila dovoljno odlučna u sprečavanju i kažnjavanju tih zločina iako su, kako se navodi, pojedinci bili za takvo ponašanje pravno kažnjeni. Ispod tog teksta nalazi se fotografija izbjegličke kolone Srba uz koju se navodi da o uzrocima odlaska srpskog stanovništva s oslobođenih područja srpska i hrvatska javnost imaju posve suprotno mišljenje: u Srbiji prevladava stajalište da su Srbi protjerani iz Hrvatske, a u Hrvatskoj se smatra da su otišli na poziv svog vodstva. Uz fotografiju i njezin opis, autori su učenicima postavili dva pitanja: što misle zašto isti događaj dvije strane tumače na posve suprotan način i znaju li za još koji događaj iz prošlosti koji se interpretira na različite načine.
Povijest 8
U udžbeniku Povijest 8 grupe autora (N. Barić, I. Brigović, Z. Kačić, A. Nazor, M. Racić, Z. Racić) u izdanju Alfe Zagreb, u jednoj je nastavnoj jedinici obrađena operacija Oluja (skupa s mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja). Obrađene su pripreme za operaciju i objašnjeno je da je neposredan povod za Oluju bila situacija u Bihaću, kojemu je prijetila humanitarna katastrofa i ponavljanje genocida počinjenog u srpnju 1995. u Srebrenici. U prilog tome kao povijesni izvor uz tekst govori i apel za pomoć načelnika općine Bihać iz srpnja 1995. hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu.
Uz kraći prikaz tijeka same operacije i njezine važnosti, u posebnom je manjem odlomku obrađeno i „srpsko stanovništvo na okupiranom području Republike Hrvatske i Oluja“, gdje je istaknuto da je predsjednik Tuđman u prvim satima operacije pozivao građane srpske narodnosti na okupiranom području da ostanu i bez straha dočekaju hrvatsku vlast, međutim više desetaka tisuća hrvatskih građana srpske narodnosti napustilo je svoje domove uoči i tijekom Oluje.
Ističe se da je njihov masovni odlazak zapovjedilo vojno i političko vodstvo pobunjenih Srba u popodnevnim satima prvog dana Oluje, što potvrđuje izvorni dokument sa zapovijedi Milana Martića, predsjednika Republike Srpske Krajine, o evakuaciji srpskog stanovništva iz Hrvatske u vrijeme Oluje.
Navodi se također da je tijekom i neposredno nakon Oluje zapaljen dio kuća i imovine hrvatskih građana srpske narodnosti na netom oslobođenom području te da su zabilježeni i zločini ubojstva pojedinih Srba koji nisu bili napustili to područje. Ističe se da su takvi izolirani slučajevi bili u suprotnosti sa zapovijedi hrvatskog vodstva o oslobađanju okupiranih područja i časnim ponašanjem većine pripadnika hrvatskih snaga.
Vremeplov 8
U udžbeniku povijesti za osmi razred osnovnih škola Vremeplov 8 u izdanju nakladnika Profil Klett (Zagreb, 2021.), autora T. Bogdanovića, M. Hajdarovića, D. Švigira, operacija Oluja obrađena je u nastavnoj jedinici „Oslobađanje Hrvatske i završetak rata“. Navodi se samo kratak pregled tijeka operacije te poginulih i ranjenih branitelja i ističe važnost Oluje za deblokadu Bihaća i „spašavanje njegova stanovništva od mogućeg genocida“. Od dodatnih izvora prikazanih uz Oluju doneseni su isječci iz razgovora s nekoliko hrvatskih branitelja. Udžbenici povijesti za 4. razrede gimnazije prema kurikulu nastave povijesti obrađuju gotovo isto povijesno razdoblje i teme, ali su nastavne lekcije znatno proširene i sadržajno opsežnije.
Povijest 4
U udžbeniku povijesti za 4. razred gimnazija (T. Anić, P. Bagarić, N. Barić, I. Brigović, T. Magaš, A. Nazor, I. Samardžija, Povijest 4, Alfa, Zagreb, 2021.) operacija Oluja obrađuje se u dva kraća odlomka, odnosno donosi se prikaz događaja i niza akcija i operacija u BiH krajem 1994. i početkom 1995. koje su prethodile Oluji i stvorile preduvjete za konačno oslobađanje okupiranih područja u Hrvatskoj.
Uz kraći prikaz vremena i tijeka provedbe same operacije te simboličke i strateške važnosti oslobađanja Knina, i tu je istaknuta važnost Oluje za prekid srpske opsade Bihaća. U udžbeniku je uz samu Oluju navedeno više povijesnih izvora, a posebno je zanimljiv dio izjave Milana Martića iz veljače 1995., u kojoj on govori da bi „život u Hrvatskoj bio gori od svakog rata“. „Život u Hrvatskoj – zar bi to bio život? Rat između RH i RSK mora se završiti pobjedom jedne i porazom druge strane. Dok se to ne dogodi, rat se neće i ne može završiti.“ Također, među izvorima je naveden i dio iz svjedočenja srpskog obavještajca S. L. na sudu u Haagu 2009., o tome kako je srpsko vodstvo priželjkivalo da hrvatske snage počine pokolj srpskog stanovništva u Oluji da bi ih mogli optužiti za ratni zločin: „Oni (srpsko vodstvo u Beogradu) su željeli da od Topuskog naprave Srebrenicu. U ovom slučaju optužili bi za to hrvatsku stranu. Tako da je ideja bila da se to prikaže svijetu i da se kaže (da) nitko ovdje nije luđak, svi su oni isti, podjednako su loši kao i mi, upravo su pobili grupu civila u Topuskom.“
U posebnom su odlomku obrađena stradanja srpskog stanovništva u Hrvatskoj, gdje se navodi da su već tijekom 1991., a i nakon operacije Oluja u nekim područjima zabilježeni slučajevi ubojstava i zločina prema civilima srpske nacionalnosti i njihovoj imovini, počinjeni od „neodgovornih pojedinaca ili skupina s hrvatske strane“. Piše se i o odlasku i iseljavanju dijela srpskog stanovništva iz Hrvatske u Srbiju, te o masovnim odlascima osobito u vrijeme i nakon Oluje. U tom je tekstu istaknut i doprinos hrvatskih građana srpske narodnosti, njih oko 9000, koji su zajedno s drugim braniteljima doprinijeli obrani Hrvatske i oslobađanju njezinih okupiranih područja.
Tragovi 4
Krešimir Erdelja i Igor Stojaković autori su udžbenika za 4. razred gimnazije, također u izdanju Školske knjige pod naslovom Tragovi 4. U tom udžbeniku Oluja i Bljesak obrađeni su unutar iste jedinice pod naslovom „Kraj rata: operacije Bljesak i Oluja“. Tekst je sličan onom u udžbeniku za 8. razred, samo proširen, no ovdje se, za razliku od osnovnoškolskog udžbenika, navodi da su uspjehu operacije Oluja pripomogle i zračne snage SAD-a, „koje su bombardirale radarske sustave srpske vojske na aerodromu u Udbini“. Tijek operacije nije opisan u tekstu, ali je prikazan na karti. Sam tekst o Oluji prilično je štur, no unutar lekcije prezentirani su brojni povijesni izvori memoarskog karaktera vojnih i civilnih sudionika rata, uključujući svjedočanstvo žene srpske nacionalnosti izbjegle s područja RSK tijekom Oluje, u kojem opisuje odlazak iz doma sa svojom djecom nakon što joj je „neki čovjek“ došao javiti „da je pokret“. Spominje da se pri prilasku Topuskom čulo granatiranje i da su kuće „gorjele uz put“.
Tu je i dio proglasa predsjednika Tuđmana u kojem poziva hrvatske građane srpske nacionalnosti koji nisu aktivno sudjelovali u pobuni da ostanu kod svojih kuća, bez straha za svoj život i svoju imovinu, te izvadak iz Tuđmanova govora u Kninu 26. kolovoza 1995., u kojem govori da je Knin povijesno bio „antihrvatski užas koji je Srbe doveo do toga da 1990. započnu borbu protiv samostalne, demokratske Hrvatske“, ali i da „neslavno nestanu iz Knina i tih krajeva kao da ih nikada nije niti bilo“. Također se navodi njegov govor u Vukovaru 1997. u povodu dolaska Vlaka mira, u kojem govori o praštanju, miru i pomirbi te iskazuje spremnost da se dio Srba koji to žele vrate u Hrvatsku, a da se onima koji to ne žele da novčana naknada, uz napomenu da će se to rješavati pojedinačno, iz humanitarnih razloga, ali da ne može biti govora o tome da se svih 150.000 ili 200.000 vrate pa da ponovno „imamo unutrašnji razdor i rat“. Od učenika se potom traži da na temelju predočenih izvora zaključe zašto su Srbi otišli s oslobođenih područja i da usporede i ocijene tri izjave predsjednika Tuđmana.
Svijet prije nas 4
U udžbeniku izdavačke kuće Meridijani Svijet prije nas 4 grupe autora (J. Raguž, D. Staničić, H. Petrić, T. Branđolica, N. Cik, H. Gračanin, S. Pešorda, I. Štimac) Oluja, koju se naziva „najvećom hrvatskom oslobodilačkom operacijom“, obrađena je pod naslovom „Operacije Ljeto-95, Oluja, Maestral i Južni potez“. Opisan je tijek operacije i glavni smjerovi kretanja hrvatskih oružanih snaga. Osim Knina spominju se borbe kod Petrinje i Karlovca te „teške borbe“ hrvatske specijalne policije s pobunjenim Srbima na Velebitu. Navodi se i da su borbe za oslobađanje Korduna i Banovine potrajale do 9. kolovoza. Ističe se i da je zahvaljujući Oluji spašeno bošnjačko stanovništvo tzv. bihaćkog džepa. Spomenuta je i predaja 21. kordunskog korpusa kod Topuskog, a u lekciju je uvrštena i fotografija koja prikazuje taj događaj. Navodi se da je u Oluji poginulo 196 hrvatskih vojnika i policajaca te brojke ranjenih, zarobljenih i nestalih. Za srpsku stranu ističe se da broj nije poznat, ali da ih je do kraja kolovoza 1995. pokopano 560. U rubrici Zanimljivosti donose se stavovi i ocjene o Oluji stranih političara i vojnih časnika.
Zločini nad srpskim stanovništvom u Oluji u tom se udžbeniku spominju u lekciji o posljedicama Domovinskog rata te se navodi da su tijekom operacije ubijene skupine zarobljenih vojnika i civila i da su se najteži slučajevi zbili nakon Oluje za vrijeme pretrage terena te se u tom kontekstu posebno spominju sela Grubori, Gošići i Varivode kao mjesta gdje su počinjeni zločini nad starijim srpskim civilima. Srpski izbjeglice nakon Oluje spominju se u lekciji o prognanicima i izbjeglicama, a objavljena je i fotografija srpskih izbjeglica na ulazu u Beograd. U tom se udžbeniku međutim navodi i da su srpske vlasti nakon operacija Bljesak i Oluja protjerale 30.000 Hrvata iz zapadne Bosne. Učenike se u zadacima upućuje na rad s izvorima i samostalno istraživanje dodatnih sadržaja o Domovinskom ratu, uključujući razgovor s članovima obitelji i prikupljanje fotografija i drugih materijala. Zaključno se može reći da je Oluja u hrvatskim udžbenicima za povijest, unatoč odstupanjima u kvantiteti sadržaja, prezentirana u adekvatnom obujmu za dob učenika te da su autori slijedili zadane smjernice kurikula, tako da su učenicima dostupne sve bitne informacije, no zamjetne su razlike u metodičkom pristupu, pa je ponegdje u nešto većoj mjeri zaključivanje o važnosti, karakteru i posljedicama pojedinih zbivanja prepušteno učenicima putem analize povijesnih izvora koji prate obvezni sadržaj lekcija.
FOTO Prodaje se cijelo selo u Hrvatskoj! Kvadrat četiri eura, u blizini je poznatog dvorca, skriveno u šumi
Otvori KEKS Pay
ja sam svojima objasnio da ne vjeruju povijesti koju uče u školi, pogotovo ne onu o drugom svjetskom ratu koju su napisali komunisti...