Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Sto tisuća Hrvata radi bez plaće

Zaposlene u nas zakon ne štiti, odluče li ne doći na posao jer nisu plaćeni – dobili bi otkaz
02. travnja 2012. u 11:00 76 komentara 16 prikaza
'31.01.2012., Zagreb - Radnici tvrtke Dioki i Dalmacijavino prosvjeduju ispred Ministarstva poljoprivrede. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL'
Foto: 'Sanjin Strukic/PIXSELL'

Šest mjeseci nisu primili plaću, ali bez obzira na to, radnici Diokija ili osoblje dječjeg vrtića u Kostajnici dolazili su na posao svaki dan, kao što su to činili i čine i tisuće drugih. Od naših se radnika očekuje i traži da rade bez obzira na kašnjenje plaća.

Divlji štrajk

U listopadu prošle godine Porezna je uprava izračunala da od 15.000 do 16.000 radnika u Hrvatskoj u tom trenutku nije primilo plaću jedan ili više mjeseci, a nova vlast sada spominje brojku i od 100.000. Točnih evidencija još nemaju, ali ministar rada Mirando Mrsić tvrdi da tvrtke nisu dostavile obrasce o plaćenim doprinosima za približno sto tisuća radnika. Jesu li im isplaćene barem plaće ako već nisu doprinosi, ne zna se.

Deutsche Welle navodi da se i u Njemačkoj dogodi, istina rijetko, da radnici ne prime plaću, ali njihovi su propisi predvidjeli rješenja i za takve situacije. Ako radnik ne dobije najmanje dvije mjesečne plaće, mora pismeno upozoriti poslodavca da će prestati raditi ako mu ovaj ne isplati dug. Poslodavac mu ne smije dati otkaz jer odbija besplatno raditi, a plaća se sudskim putem naplati za tri tjedna do najviše četiri mjeseca. Kod nas stvari nisu tako jednostavne. Sindikat ne može organizirati štrajk dok ne prođe 30 dana od dana kašnjenja, a i tada mora poštovati proceduru, najaviti štrajk, organizirati mirenje tako da do legalnog štrajka ne može doći prije mjesec i pol dana od dana kašnjenja. Krene li pak radnik u naplatu plaće sudskim putem, za to će mu trebati najmanje šest mjeseci do godine dana. Radnik jedino može dati izvanredni otkaz i prijaviti se na burzu rada, a ako dokaže da je to učinio zato što mu nije isplaćena plaća, država će mu priznati pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Rijetki su koji to čine.

Ovršna isprava

– Ljudi su bez posla, teško je naći drugi. Poneki uruče izvanredni otkaz i ode raditi na crno kako bi preživjeli i prehranili obitelj, snalaze se kako mogu, ali većina ostaje na poslu i čeka neki povoljni ishod – kaže Jasenka Vukšić, pravna savjetnica Sindikata graditeljstva.

Kada kojim slučajem ne bi došli na posao, doveli bi se u situaciju da ih poslodavac otpusti zbog razloga koji su sami skrivili.

– Radnici mogu dobiti otkaz i zbog stupanja u divlji štrajk, zbog čega mi u sindikatima jako pazimo da ljudi ne krenu u štrajk prije nego što prođu zakonom predviđeni rokovi i ispoštuje se procedura. Vezane su nam ruke i ne možemo takvim radnicima efikasno i pravodobno pomoći – kaže J. Vukšić.

U zakonima istina postoji odredba o neispunjenju obveza, na temelju koje bi se moglo ići u sudski spor, ali sve to dugo traje. Radniku je na raspolaganju i mogućnost naplate neisplaćene plaće u ovršnom postupku jer poslodavac mora izdati potvrdu o plaći s naznakom da ona nije isplaćena.

– Potvrda služi kao ovršna isprava, ali u praksi postupak naplate traje od najmanje šest mjeseci pa i do godinu dana ako tvrtka uloži prigovor – objašnjava pravnica Vukšić. Ovršna isprava ne znači ništa ako je tvrtka u blokadi i nema novca na računu, što je i najčešći slučaj kod problematičnih poduzeća. Sindikati su tražili od države da se osnuje poseban fond za takve slučajeve iz kojega bi se radnicima isplaćivale plaće, ali prijedlog nije prošao, jer bi to bio velik financijski teret za državu.

Država jamči šest plaća samo kod

Država jamči šest plaća samo kod stečaja, ostalima dug pravni put

Država je dosad radnicima jamčila samo za isplatu triju minimalaca i dio otpremnine za tvrtke koje odu u stečaj.

Posljednjom je promjenom, koju je predložio Radimir Čačić, ta obveza protegnuta na šest plaća (do visine prosječne plaće u državi), ali vrijedi samo kod stečajeva. Mladen Novosel, predsjednik SSSH, kaže da su tražili od Vlade točne podatke o kašnjenju plaća, ali su dobili odgovor da će se puni uvid dobiti tek nakon što se Regos uključi u kontrolu uplate doprinosa i isplatu plaća.

Uredba o naplati doprinosa još nije objavljena iako se očekivala primjena od 1. travnja.

Župnik
zbog korone
Župnik u pismu vjernicima: Domove sami blagoslovite, a nama samo uplatite novac na račun
HT e-Liga
INTERVJU
'Nakon uspjeha HT e-Lige, još jače ulazimo u e-gaming segment'
  • Z_Tenej:

    Treba nam radikalno smanjivanje proračuna/poreza u cilju povećanja konkurentnosti.Nije istina da se proračun ne može više smanjivat.Ako se nešto ne može više plaćat, ne može se i točka.Ako će penzije i socijalne pomoći jedno vrijeme radikalno past, neka padnu.Ako treba ... prikaži još! otvorit javne kuhinje za pomoć ljudima da prežive, neka se otvore.Samo radikalna rješenja će nas izvuć iz ponora u koji još uvjek padamo.Siguran sam da bi nas jedan radikalan pristup vratio na noge u 5 godina.Možda bi bilo bezbolnije da se je nastavila politika HDZ-a, da nas Šuker i dalje zadužuje i da preko noći ostanemo gladni i trgnemo se.Sada smo u fazi polaganog stagniranja koje može potrajat još godinama dok se mi kuhamo kao žaba u vodi i ne reagiramo dok ne bude prekasno.

  • .zeitgeist.:

    Tek nakon 22 godine državnog kupovanja socijalnog mira, Hrvatska polako ulazi u kapitalizam i tržišnu ekonomiju. Je li tranzicija napokon gotova?

  • Deleted user:

    100 000 Hravta radi bez plaće , a Srpska Demokratska partija donira 500 000 kuna Donjem lapcu za struju. da mogu gledati srpsku televiziju !!