U petak je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio Donalda Trumpa u Bijeloj kući, a planirani sporazum o zajedničkom korištenju ukrajinskih mineralnih bogatstava završio je neuspjehom. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman", u HRT-ovoj emisiji "U mreži Prvog" komentirao je kako je susret započeo uobičajenom diplomatskom retorikom, no ubrzo je s obje strane, najblaže rečeno - nestalo strpljenja.
- Pitanje Zelenskom zašto nije obukao odijelo neprimjereno je. Vidi se da nije bilo volje, odnosno pretpostavka SAD-a bila je da će Zelenski teško potpisati ustupanje okupiranog dijela teritorija Rusiji - rekao je i dodao da međunarodno pravo ne priznaje promjene granica nastale nasilnim putem. - U ovom slučaju Zelenski se pokazao kao ozbiljan državnik koji je odbio pregovore o bilo kakvom teritorijalnom ustupanju teritorija Ukrajine okupatoru. Kazao je da ne želi raspravljati s Rusijom kao ravnopravnim partnerom stoga što je ona agresor i, kako kaže, to treba jasno naglasiti - kazao je Akrap za HRT.
Problemi unutar Europske unije
Stručnjak za energetiku Davor Štern osvrnuo se na geopolitički aspekt situacije i upozorio na problem nejedinstva unutar Europske unije. - Energetska strategija EU-a nije nikad napravljena. Ovo što se dogodilo u Bijeloj kući više je unutarnji sukob u Americi. Što se tiče Zelenskog, on ima oporbu u zemlji i ono što mu se najgore može dogoditi je da dobije suverenitet, a izgubi zemlju stoga što su velike količine poljoprivredne zemlje u Ukrajini prešle u ruke nekih fondova kao plaćanje pomoći koja je dobivena, a ako se potpiše ugovor gdje se cijelo rudno blago Ukrajine daje Americi, ostala je suverena zemlja bez svojih poljoprivrednih površina i mineralnih bogatstava - rekao je.
Štern ističe da su rijetki minerali ključni za suvremene tehnologije, a Ukrajina ima najveće zalihe tih resursa u Europi. - Činjenica je i da je Ukrajina bila veliki proizvođač nafte i plina. Zelenskom se može dogoditi da ostane bez svih rudnih blaga i poljoprivredne površine - upozorio je.
Europa kaska
Akrap je komentirao i širi europski kontekst te naglasio da su gotovo svi europski lideri dali podršku Zelenskom. - Europa kasni, ali samo treba imati mudrosti i organiziranosti. Europa ima dovoljno proizvodnih kapaciteta za proizvodnju oružja. Treba se povećati profesionalna vojska i pričuva u smislu odvraćanja protivnika od napada - rekao je i dodao je kako Rusija vjerojatno neće vojno napasti Europu, ali kroz financijske i političke mehanizme te informacijske operacije može utjecati na demokratske procese u pojedinim državama.
Hrvatska i energetska situacija
Štern je analizirao i energetsku poziciju Hrvatske, istaknuvši da zasad nema dovoljno elemenata za značajnije pozicioniranje na europskom tržištu energenata. - Ako dođe do uspostavljanja mira između Rusije i Ukrajine, što momentalno nije blizu, došlo bi do popuštanja sankcija prema Rusiji i tada bi se postavilo pitanje isporuke energenata iz Rusije prema EU, a tada bi i Hrvatska uživala plodove jeftinijeg plina i nafte - objasnio je.
No, ako se to ne dogodi, Hrvatska će i dalje morati ovisiti o uvozu ukapljenog prirodnog plina (LNG) te tražiti alternativne dobavne pravce iz arapskih zemalja i Sjeverne Afrike. - Situacija je u ovom trenutku dosta amorfna, ali Hrvatska radi jedino ono što je moguće u ovoj situaciji, a to je da čekamo i gledamo što će se dogoditi - zaključio je Štern.
Geopolitički pomaci i NATO
Akrap je upozorio na moguće velike promjene u globalnim političkim odnosima ako se unutarnji sukobi na Zapadu nastave. - Najgori scenarij bio bi da SAD i Izrael ostanu na jednoj strani zajedno s Rusijom, dok bi se Europa okrenula prema Kini, uz podršku arapskih zemalja, Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade. To bi moglo stvoriti moćan gospodarski i politički blok u kojem bi Europa trebala pronaći svoju priliku za jačanje utjecaja - smatra Akrap.
Štern je zaključio kako je nužno da se Europska unija prije svega konsolidira te da je razgovor s Kinom nužan i da treba otvoriti Kini ulazak na europsko tržište za određene proizvode, naročito, kako kaže, u ovom "ratu carina" koji vodi Amerika sa zemljama svijeta, piše HRT.
Upravo saznajem da je USA zabranila bilo kakvu vojnu pomoć Ukrajini,to se odnosi i na oružje koje je na skladištima u Europi. Još ostaje Musk sa satelitima . Europa je na potezu .