Rat između Izraela, Sjedinjenih Američkih Država i Irana ušao je u najkritičniju fazu. Izraelska vojska pokrenula je "široki val" zračnih napada na iransko teritorij, fokusirajući se na lansirna mjesta balističkih projektila i sustave protuzračne obrane. Istovremeno, Izrael je izdao nova upozorenja na evakuaciju civila u južnom Libanonu, gdje se očekuju daljnji udari na Hezbollahove položaje. Iran je uzvratio novim valom raketa prema Izraelu, dok su američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) izvijestili da su u dosadašnjim operacijama "ozbiljno degradirali" iransku zračnu obranu. Prema njihovim podacima, uništeno je stotine balističkih projektila, lansera i dronova, što značajno ograničava Teheranovu sposobnost daljnjih velikih odmazdi.
Sukob se proširio i na zaljevske države. Saudijska Arabija objavila je da je presrela dvije iranske krstareće rakete u blizini Rijada, glavnog grada zemlje. Iran je u posljednjih nekoliko dana ispalio stotine projektila i dronova ne samo na američke baze, već i na civilnu i energetsku infrastrukturu u zemljama Zaljeva, što je izazvalo bijes u Dohi, Abu Dhabiju i Rijadu.
Katarski glasnogovornik Majed al Ansari bio je izričit: "Sve crvene linije su prijeđene. Napadi na naš suverenitet su stalni – na infrastrukturu, na stambena područja. Posljedice su jasne. Sve opcije su na stolu našeg vodstva, ali napadi poput ovih neće proći bez odgovora"
Sukob pristaša ajatolaha Khameneija i sigurnosnih snaga u indijskom KašmiruPromet kroz Hormuški tjesnac, vitalni plovni put kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte, praktički je zaustavljen nakon iranskih prijetnji da će zapaliti tankere. Cijene nafte i plina naglo su porasle, što već izaziva zabrinutost zbog skoka cijena energenata za kućanstva diljem Europe i Azije. Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da se razmatra vojna operacija kako bi se tjesnac ponovno otvorio za međunarodni promet.
Velika Britanija je u međuvremenu organizirala hitnu evakuaciju svojih državljana: komercijalni let iz Muscata u Omanu planiran je za večeras u 23 sata po lokalnom vremenu, kako bi se britanski građani izvukli iz regije prije daljnje eskalacije.
Zaljevske zeemlje našle su se na prvoj crti sukoba koji nisu željele i koji su pokušale spriječiti diplomatskim putem. Sada se suočavaju s izravnim prijetnjama koje ugrožavaju njihov imidž sigurnih financijskih i turističkih centara, ali i samu srž njihove naftne i plinske industrije. Stručnjaci upozoravaju da bi nastavak iranskih napada na arapske susjede mogao prisiliti te zemlje da se aktivno uključe u sukob – bilo kroz podršku SAD-u i Izraelu ili kroz vlastite odmazde.