Srbija je na korak do ponovnog uvođenja obveznog vojnog roka, ukinutog 1. siječnja 2011. godine kada je vojska u potpunosti profesionalizirana. Načelnik Glavnog stožera Vojske Srbije, Milan Mojsilović, potvrdio je da su u tijeku intenzivne pripreme za povratak regruta u vojarne. Iako se prvotno nagađalo da bi prva generacija novaka mogla biti pozvana već u rujnu 2025., realniji scenarij, zbog potrebe za usvajanjem novih zakona i rješavanjem pravnih procedura, jest početak primjene tijekom 2026. godine. Unatoč odgodi, država je već započela s nabavom materijalnih sredstava, uključujući nove odore i naoružanje, a značajna sredstva uložena su i u obnovu infrastrukture kako bi se stvorili adekvatni uvjeti za smještaj i obuku vojnika. Plan je da se godišnje obučava do 20.000 regruta, raspoređenih u nekoliko ciklusa.
Prema dosadašnjim najavama iz Ministarstva obrane, vojna obveza odnosit će se isključivo na muškarce, dok će za žene služenje i dalje ostati na dobrovoljnoj bazi. Planirano je da vojni rok traje 75 dana, od čega bi se 60 dana odnosilo na temeljnu obuku, a preostalih 15 dana na specijalizirane vojne vježbe i terensku obuku. Pozivi bi se upućivali mladićima u dobi od 19 do navršenih 27 godina, s mogućnošću odgode služenja do kraja tog razdoblja. Nakon odsluženja roka, vojnici bi bili raspoređeni u ratni sastav u vojarnama najbližim njihovom mjestu prebivališta, čime bi se ojačala lokalna obrambena sposobnost.
Program obuke osmišljen je tako da regrutima pruži temeljna vojna znanja i vještine. U prvih 30 dana fokus će biti na osnovama rukovanja osobnim naoružanjem, obuci gađanja, taktičkim radnjama pojedinca, sanitetskoj obuci i prvoj pomoći. Drugi mjesec služenja predviđen je za napredniju taktičku obuku, gdje će se vojnici specijalizirati za određene uloge, poput strijelca ili puškomitraljesca, te će proći dodatna pješačka gađanja u dnevnim i noćnim uvjetima. Završnih 15 dana provest će se na terenu, u logorskim uvjetima, gdje će se u praksi primjenjivati sve naučeno kroz kompleksne vježbe i simulacije. Obuka će se provoditi u devet centara diljem zemlje pod vodstvom profesionalnih instruktora.
Jedno od ključnih pitanja koje se moralo zakonski regulirati jest prigovor savjesti, ustavno pravo svakog građanina. Za one koji se iz moralnih ili vjerskih uvjerenja odluče odbiti nošenje oružja, predviđena je opcija civilnog služenja. Međutim, za razliku od ranijeg modela koji se pokazao neuspješnim jer se služilo u civilnim ustanovama, novi prijedlog nalaže da se civilni rok također služi u vojarnama. Ti će regruti obavljati pomoćne poslove koji ne uključuju oružje, poput logističkih, administrativnih ili vatrogasnih zadataka, ali će njihovo služenje trajati znatno duže - ukupno 155 dana. Time se želi osigurati da svi obveznici daju svoj doprinos obrambenom sustavu, ali na način koji poštuje njihova uvjerenja.
Novi zakon predvidjet će i kategorije stanovništva koje će biti izuzete od služenja vojnog roka. To se prvenstveno odnosi na osobe koje su na liječničkim i psihološkim pregledima ocijenjene kao nesposobne za vojnu službu. Obveze će također biti oslobođeni jedini hranitelji obitelji kako se ne bi ugrozila egzistencija njihovih članova. Nadalje, državljani Srbije s dvojnim državljanstvom koji su svoju vojnu obvezu već regulirali u drugoj državi neće biti ponovno pozivani. Svi ostali, uključujući studente i zaposlene, bit će obveznici, no za njih se razmatraju posebni aranžmani.
Vlasti su svjesne da će obvezni vojni rok utjecati na živote mladih koji već studiraju ili rade. Stoga se planira da stariji regruti, koji su već započeli karijeru, služe nešto kraći rok od predviđenih 75 dana. Za zaposlene će biti osigurano mirovanje radnog odnosa, što je, kako navode iz vojske, lako provedivo u javnim poduzećima. Kao olakšicu, predložit će se i uvođenje moratorija na otplatu kredita za vrijeme trajanja vojnog roka, kako piše Blic. Posebna novost je plan uvođenja specijaliziranih oblika služenja za mlade s tehničkim i tehnološkim znanjima. Oni bi mogli biti raspoređeni u jedinice koje zahtijevaju specifične vještine, poput upravljanja bespilotnim letjelicama, kibernetičke sigurnosti ili održavanja sofisticiranih sustava, čime bi vojska modernizirala svoje kapacitete.
U jeku rasprava o sigurnosnim izazovima i Hrvatska se, odlučila za povratak obveznog vojnog osposobljavanja, ukinutog 1. siječnja 2008. godine. Cilj je, kako navode vlasti, obučiti mladiće osnovnim vojnim vještinama i snalaženju u kriznim situacijama poput elementarnih nepogoda, ali i popuniti djelatni i pričuvni sastav vojske. Hrvatski model, nazvan Temeljno vojno osposobljavanje (TVO), donosi nekoliko ključnih razlika u odnosu na srbijanski.
Vojna obveza u Hrvatskoj trajat će kraće, dva mjeseca, i provodit će se na tri lokacije: u Kninu, Slunju i Požegi. Planirano je do pet naraštaja godišnje, s kapacitetom do 4000 ročnika. Obveza se odnosi na sve vojno sposobne muškarce, koji se u vojnu evidenciju upisuju s 18, a na obuku pozivaju u godini u kojoj navršavaju 19 godina, s mogućnošću pozivanja sve do 30. godine života. Kao i u Srbiji, za žene je služenje dobrovoljno.
Jedna od najznačajnijih razlika je u financijskoj naknadi – hrvatski ročnici primat će plaću u iznosu od oko 1100 eura neto mjesečno. Vrijeme provedeno na obuci upisivat će im se u radni staž, a zaposlenima će radni odnos mirovati te neće smjeti dobiti otkaz. Nakon odsluženog roka, imat će prednost pri zapošljavanju u državnoj upravi.
Hrvatski zakon predviđa širok spektar razloga za oslobođenje i odgodu služenja. Oslobođeni su oni ocijenjeni nesposobnima, osobe koje su se obrazovale za kadete, državljani s dvojnim državljanstvom koji su vojnu obvezu regulirali u drugoj državi te zaređeni svećenici. Studenti imaju pravo na odgodu do 29. godine, a isto vrijedi i za vrhunske sportaše, kao i za mladiće iz socijalno osjetljivih kategorija, one koji su se tek zaposlili, sklapaju brak ili su postali očevi.
Što se tiče prigovora savjesti, onima koji se na njega pozovu zbog vjerskih ili moralnih uvjerenja omogućeno je služenje civilne službe. Ona traje tri mjeseca u sustavu civilne zaštite ili četiri mjeseca u jedinicama lokalne samouprave. Zahtjev se može odbiti ako podnositelj posjeduje oružje ili je osuđivan za kazneno djelo počinjeno oružjem. Za one koji se ne odazovu pozivu na TVO predviđene su novčane kazne od 250 do 1320 eura, kao i mogućnost privođenja uz pomoć policije.
Otvori KEKS Pay
Rado ide srbin u vojnike dva ga vuku a trojica tuku, a kad izgubi rat kaže to je pobjeda bitno je sudjelovati, a ne pobjediti.