Novi štrajk u obrazovanju održat će se u tjednu između 17. i 21. ožujka, potvrdio je Željko Stipić, čelnik Školskog sindikata Preporod u HTV-ovoj emisiji U mreži prvog. Točan dan još nije poznat, a nije još niti poznato hoće li djelatnici prestati raditi na jedan dan ili njih više.
- Spremni smo i za neka iznenadna rješenja u pogledu dogovora, ali spremni smo i za pritisak i štrajk. Spremni smo da ova akcija bude dugotrajna, ali nastojat ćemo da ide progresivno. Mogu sigurno reći da će akcija početi između 17. i 21. ožujka - potvrdio je.
- Mi ćemo kao legalisti 48 sati prije početka štrajka o tome obavijestiti Vladu RH. Ova tri sindikata djeluju u više od tisuću ustanova u RH, oni će predati najavu u kojoj će se točno vidjeti kad štrajk počinje i koliko traje. Spremni smo da on potraje, ako treba, i do kraja školske godine, bili bismo sretni kad bi se zaustavio u prvom tjednu, a čak najsretniji kada do njega ne bi ni došlo - dodao je.
Sindikati su u procesu pregovora iznijeli pet zahtjeva – tražili su rast osnovice od 10 posto, povećanje koeficijenata, prosvjetni dodatak te uvođenje privremenog dodatka dok se ne “riješi pitanje” koeficijenata. Također traže odgodu modularne nastave u strukovnim školama za godinu dana i izuzimanje nastavnika od obveze ocjenjivanja učenika.
– Neki su tu da bi štrajk bio zakonit, mi ne možemo organizirati zakonit štrajk da ne spomenemo osnovicu jer nijedan od obrazovanih sindikata nije potpisao dodatak I. Neću reći da ona nije bitna. Kroz druga dva materijalna zahtjeva nudimo mogućnost dogovora. Svjesni da je proces izmjene koeficijenata složen, mi smo ponudili privremeno rješenje, objasnio je Stipić.
Otkrio je kako je u procesu mirenja bilo naznaka s druge strane da su spremni izaći u susret sindikatima u pogledu nematerijalnih zahtjeva, ali to je išlo u paketu s tim da moraju potpisati dodatak I. temeljnom kolektivnom ugovoru.
>> VIDEO Novi ZET-ov tramvaj pušten je u promet: Evo na kojoj će liniji voziti
Broj Hrvata se smanjio za 600 000 dakle proporcionalno treba smanjiti i broj skola jer je manji broj djece. Svake dvije godine prosvjetari strajkaju i to uvijek pred izbore da usicare jos novaca. Place su im rasle kao i svimm ljencinama na drzavnim jaslama ali nikada dovoljno. Cineli sistem je vec ionako na rubu pucanja jer proizvodni sektor nemoze platiti toliko poreza koliko je potrebno za financiranje neproizvodnog sektora.