Sljedeće godine Republika Armenija i brojna armenska dijaspora diljem svijeta obilježit će 110. obljetnicu početka genocida nad Armencima u Osmanskom Carstvu – prvoga modernog genocida u 20. stoljeću koji je desetljećima bio prešućivan i osporavan u međunarodnoj "geopolitici sjećanja", premda su ga ugledni istraživači političkoga nasilja odavno proglasili jednim od triju "klasičnih genocida" uz holokaust i genocid nad Tutsijima u Ruandi. Na to je ponajprije utjecala Republika Turska, država sljednica Osmanskoga Carstva, koja sustavno poriče genocid nad Armencima, ali vrlo lako proglašava genocide nad drugim, uglavnom muslimanskim narodima u svijetu. No odgovorne su i druge države koje su popuštale pod turskim diplomatskim, političkim i gospodarskim pritiscima i ucjenama da ne priznaju genocid nad Armencima. Neke su se pritom vodile i vlastitim povijesnim i suvremenim razlozima i računicama.
ANALIZA MIRJANE KASAPOVIĆ
Simbolična bitka Armenaca i Turaka za 'riječ G'
Ona obilježava slične simbolične ratove i ratove za “simbolične reparacije” drugih naroda koji se duboko razilaze u gledanjima na prirodu zločina što su ih jedni počinili nad drugima
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
