Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 26
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
RAT U UKRAJINI

Ukrajina optužila Rusiju za napade fosfornim bombama na Zmijski otok: 'Dvaput su izveli udare'

Foto: Reuters/PIXSELL
1/17
Autori: Vecernji.hr, Hina
02.07.2022.
u 00:08

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u petak da "protjerivanje" Rusa sa Zmijskog otoka, strateške crnomorske ispostave, predstavlja stratešku pobjedu koja značajno ograničava djelovanje okupatora

Danas je 128. dan od početka ruske invazije u Ukrajini. Biden je najavio najveće naoružanje Ukrajine od početka invazije, i to u iznosu od 800 milijuna dolara, dok će Finska i Švedska u utorak potpisati protokole o pristupanju NATO-u.

Prvi teretni brod sa više od 7.000 tona žitarica napustio je ukrajinsku luku Berdjansk, a ruska vojska napustila je Zmijski otok.

Poštovani čitatelji, ovaj članak sa praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku

 

Tijek događaja:

23:43 - Britanski premijer Boris Johnson dobio je titulu počasnog građanina Odese, navodi The Kyiv Independent.

Gradonačelnik Odese Henadiy Trukhanov rekao je da bi Ukrajina odavno porazila Rusiju da je ostatak svijeta zauzeo stav kao Velika Britanija.


22:54 - Sjedinjene Američke Države šalju Ukrajini dva raketna sustava zemlja-zrak NASAMS, četiri protutopnička radara i do 150.000 komada topničkog streljiva kalibra 155 milimetara, što je dio najnovijeg paketa naoružanja za Ukrajinu, objavio je Pentagon.

Paket pomoći u vrijednosti od otprilike 820 milijuna američkih dolara najavio je u četvrtak američki predsjednik Joe Biden u Madridu nakon sastanka s čelnicima država članica NATO saveza, na kojem se raspravljalo o ruskoj invaziji na Ukrajinu.

Pentagon je pružio dodatne pojedinosti u petak nakon što je najava postala službena. Paket će uključivati i dodatno streljivo za topničke raketne sustave visoke mobilnosti HIMARS.

Svrha američkog naoružanja je pomoći Kijevu koji se suočava s teškim granatiranjem ruskog topništva. Rusija je povećala broj raketnih napada na ukrajinske gradove nakon što su njene snage postigle uspjehe na bojištu na istoku Ukrajine u pokušaju da prisile Kijev da proruskim separatistima preda vlast nad dvjema odmetnutim pokrajinama.


22:06 - Ukrajinska vojska optužila je Rusiju za izvođenje napada zapaljivim fosfornim streljivom na Zmijski otok, dan nakon što je Moskva povukla svoje snage iz te strateške crnomorske ispostave.

- Zrakoplovi SU-30 ruskih zračnih snaga dvaput su izveli udare fosfornim bombama - navode Ukrajinci. 

Rusko ministarstvo obrane u četvrtak je opisalo povlačenje kao "gestu dobre volje" koja je trebala signalizirati da Rusija neće stati na put naporima UN-a da organizira zaštićeni izvoz žitarica iz Ukrajine. Ukrajinska vojska je u petak optužila Ruse da ne mogu "poštivati ​​čak ni vlastite deklaracije", prenosi The Guardian. 

Fosforno oružje, koje ostavlja bijeli trag na nebu, zapaljivo je oružje čija je uporaba protiv civila zabranjena međunarodnom konvencijom, ali je dopuštena za vojne ciljeve.


22:00 - Britanac i Marokanac koje su proruski dužnosnici osudili na smrt u istočnoj Ukrajini pod kontrolom Rusije žalili su se na svoje kazne, javljaju ruski državni mediji.

Vrhovni sud u samoproglašenoj Narodnoj Republici Donjeck primio je žalbe odvjetnika Brahima Saadouna i Shauna Pinnera, prema ruskoj državnoj novinskoj agenciji Tass.

Još jedan Britanac osuđen na smrt, Aiden Aslin, još nije podnio žalbu.

Aiden Aslin, Shaun Pinner i Brahim Saadoun
Foto: SUPREME COURT OF DONETSK PEOPLE'


21:55 - Nova Reutersova istraga otkrila je da najmanje 14 ruskih tvrtki za proizvodnju oružja nije suočeno sa zapadnim sankcijama.

Jedan od mogula koji nije sankcioniran je Alan Lushnikov, najveći dioničar Kalashnikov Concern JSC, izvornog proizvođača poznate jurišne puške AK-47. Prema podacima koje je pregledao Reuters, Lušnjikov posjeduje 75% udjela u tvrtki, prenosi The Guardian. 


20:54 - Norveška je obećala Ukrajini pružiti financijsku podršku u iznosu od milijardu eura kako bi ojačala njenu obranu, pomogla potrebitima i pomogla u obnovu nakon ruske invazije.

Norveški premijer Jonas Gahr Stoere rekao je u Kijevu da Norveška želi izraziti svoju solidarnost s ukrajinskom borbom za preživljavanje.

"Ovdje sam kako bih poručio da ukrajinska borba nije samo za Ukrajinu. Ovdje se radi o nekim osnovnim načelima svijeta koji ćemo ponuditi našoj djeci. Radi se o sigurnosti u Europi, o sudbini vašeg susjeda", rekao je Stoere na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

"Donirat ćemo milijardu eura u znak podrške vašoj zemlji i vašem narodu za ostatak 2022. i za 2023. Ovaj rat je kršenje međunarodnog prava. ... Imate pravo braniti se i mi imamo pravo pomoći vam da se obranite", dodao je Stoere.

Na pitanje je li Norveška spremna povećati svoj doprinos europskoj opskrbi plinom, Stoere je rekao da Norveška već proizvodi "maksimalnu" moguću količinu plina, no i da će učiniti sve u svojoj moći da ga isporučuje.

Zelenski je rekao da je potrebno nastaviti vršiti pritisak na Rusiju kako bi se okončao rat.


20:49 - Moskva je rekla da se nada "razumnom rješenju" spora oko restrikcija za prijevoz robe preko litavskog teritorija do Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave na Baltičkom moru.

Rusija je Europskoj uniji poručila da trenutna situacija vodi do znatnih troškova ne samo za Litvu, već i za Uniju, rekao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško, prema ruskoj agenciji Interfax. Dodao je da mu se čini da je "signal primljen", odnosno da je Unija shvatila upozorenje.

Ruski ambasador pri Europskoj uniji Vladimir Čižov je izrazio slično mišljenje, rekavši da se nada "kompromisnom rješenju u bližoj budućnosti".

Litva je sredinom lipnja zabranila željeznički prijevoz nekih dobara, koje se nalaze na popisu zapadnih sankcija, do područja oko Kalinjingrada. Moskva je ta ograničenja nazvala "nezakonitima" i zaprijetila protumjerama.

Gruško je rekao da Rusija radi na tome, "ali najvažnija stvar ... su pitanja održavanja života za Kalinjingrad". Zamjenik ministra vanjskih poslova nadalje je naglasio da Rusija ne planira napasti nijednu članicu NATO-a. To bi samo "bolesnici mogli smisliti", kazao je.


18:06 - Ukrajina je zatražila od Turske da zadrži teretni brod Žibek Žoli, koji pod ruskom zastavom prevozi ukrajinsko žito oteto iz okupirane luke Berdjansk, i uhiti njegovu posadu, prema ukrajinskom dužnosniku i dokumentu u koji je uvid imao Reuters.

Dužnosnik iz ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova je, navodeći informacije ukrajinske pomorske uprave, rekao da brod Žibek Žoli prevozi otprilike 4500 tona žita, natovarenog u Berdjansku, za koje dužnosnik tvrdi da pripada Ukrajini.

Ured ukrajinskog državnog tužitelja je u posebnom pismu turskom ministarstvu pravosuđa 30. lipnja poručilo da je Žibek Žoli uključen u "nezakoniti izvoz ukrajinskog žita" iz Berdjanska, da mu je odredište grad Karasu u Turskoj i da prevozi 7000 tona tereta, što je veća brojka od one koju je naveo dužnosnik.

Tursko ministarstvo vanjskih poslova nije odmah bilo dostupno za komentar glede dolaska Žibek Žolija. Kazahstanska prijevoznička tvrtka KTZ Express je za Reuters potvrdila da je Žibek Žoli u njenom vlasništvu, no rekli su da ga je unajmila ruska tvrtka Green Line, koja se ne nalazi ni na kakvom popisu sankcija.


17:15 - Broj poginulih u noćnim ruskim raketnim napadima na stambenu zgradu u Odesi na jugu Ukrajine porastao je na najmanje 21, prema lokalnim vlastima.

Vojni glasnogovornik Odese, Sergei Bratchuk, rekao je za ukrajinsku televiziju da je potvrđeno da je ubijena 21 osoba. Među poginulima je i 12-godišnji dječak, dodao je. Vlasti su ranije rekle da je 41 osoba spašena iz stambene zgrade u kojoj su živjele 152 osobe.

Kremlj je negirao da su ciljali civile. "Želio bih vas podsjetiti na predsjednikove riječi da ruske oružane snage ne rade s civilnim ciljevima", rekao je ranije danas novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.


17:13 - Kritičar Kremlja Aleksej Navaljni rekao je da je bio prisiljen sudjelovati u "edukativnim aktivnostima", uključujući da je morao satima sjediti ispod portreta ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Navaljni je prošlog mjeseca prebačen u zatvor strogog režima u blizini grada Vladimira istočno od Moskve, kojeg su njegovi saveznici opisali kao "jedan od najstrašnijih zatvora u Rusiji".

Opisao je svoj život u novom zatvoru gdje je, kaže, morao šivati ​​sedam sati, pet dana u tjednu. 

- Nakon posla nastavljate sjediti. Nekoliko sati na drvenoj klupi ispod Putinova portreta. To se zovu 'obrazovne aktivnosti' - istanuo je.


17:07 - UN-ova agencija za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO)  upisala je u petak tradiciju kuhanja boršča u Ukrajini na listu ugrožene kulturne baštine, potez koji je Kijev zdušno poticao, a Moskva mu se žestoko protivila. Ukrajina smatra boršč — gustu hranljivu juhu koja se pravi od cikle, nacionalnim jelom, iako se uvelike konzumira u Rusiji, drugim bivšim sovjetskim zemljama i Poljskoj.

Kultura kuhanja ukrajinskog boršča "danas je upisana na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita" odbora UNESCO-a, priopćila je agencija UN-a.

Kijev je pozdravio taj potez, a ukrajinski ministar kulture Oleksandr Tkačenko je na Telegramu naveo da je "pobjeda u ratu za boršč naša (...) pobijedit ćemo u oba rata, za boršč i u ovom trenutnom ratu".

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova kritizirala je taj potez kao pokušaj da se boršč dodjeli "jednom narodu… jednoj nacionalnosti… To je ksenofobija", rekla je ona.


16:03 - Države poput Mađarske opasnost su za Europsku uniju jer im je cilj "razvodniti" njene vrijednosti a pritom izvući za sebe što veću financijsku korist, upozorio je hrvatski europarlamentarac Tonino Picula, koji je nedavno imenovan za posebnog izvjestitelja Europskog parlamenta za strategiju proširenja Unije.

>>> OPŠIRNIJE


15:54 Pridruživanje Švedske i Finske Sjeveroatlanskom savezu nije bez problema unatoč nedavno potpisanom sporazumu s Turskom koja je postavila veto na ulazak dviju skandinavskih zemalja u vojni savez.  Finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto kazao je da Finska i Turska nisu raspravljale o izručenju osoba ili pojedinih skupina tijekom njihovih pregovora na NATO summitu.

"Dogovorili smo se da imamo potpisani sporazum i sve što smo potpisali je u sporazumu. Mi nismo u Madridu raspravljali o nikakvim osobama", naveo je Haavisto.

Turski predsjedniK Recep Tayyip Erdoğan istaknuo je jučer da Finska i Švedska moraju održati svoje obećanje tijekom pregovora, inače ratifikacija neće biti poslana u turski parlament.

Photo by Paul Hanna/UPI Photo via Newscom Photo: PAUL HANNA/NEWSCOM
Foto: PAUL HANNA/NEWSCOM

Napominjemo, turski ministar pravde Bekir Bozdag kazao je da Ankara traži izručenje 33 militanata koji se nalaze trenutno u Švedskoj i Finskoj te je kazao da će njegova zemlja tražiti od dvije skandinavske zemlje da "ispuni svoje obećanje". Međutim, švedski ministar pravde Morgan Johansson inzistirao je u četvrtak na tome da svaka odluka vezana uz izručenje Kurda će biti odlučena od strane 'neovisnih sudova'.

 "Nećemo izručivati švedske državljane. Ne-švedski državljani mogu biti izručeni na zahtjev drugih zemalja i to samo ako su kompatibilni sa švedskim zakonima i Europskom konvencijom".


15:42 -   Rusija je zaprijetila da će zatvoriti svoje veleposlanstvo u Bugarskoj nakon što je Sofija objavila da će protjerati 70 članova ruskog diplomatskog osoblja. Ruska veleposlanica pri Bugarskoj Eleonora Mitrofanova kazala je da bi zatvaranje ruskog veleposlanstva neupitno dovelo do zatvaranja bugarskog veleposlanstva u Moskvi.

Mitrofanova je protjerivanje nazvala 'neprijateljskim korakom bez presedana' i zatražila od Sofije da povuče svoju odluku.

Podsjećamo, ranije ovog tjedna bugarski premijer Kiril Petkov kazao je da će njegova zemlja protjerati 70 zaposlenika ruskog veleposlanstva zbog zabrinutosti oko špijunaže.


14:31 - "Politički i društveni pritisak bez presedana tzv. kolektivnog Zapada tjera nas da ubrzamo proces ujedinjenja Rusije i Bjelorusije, da zajedno minimiziramo štetu od nezakonitih sankcija, da jednostavnije ovladamo proizvodnjom traženih proizvoda, da razvijemo nove kompetencije i proširujemo suradnju s prijateljskim zemljama", rekao je Putin na bilateralnom forumu.

Susjedne zemlje potpisale su 1997. Ugovor o uniji Rusije i Bjelorusije kako bi se obnovile veze nakon raspada Sovjetskog Saveza, a s konačnim ciljem stvaranja zajedničke države.

Ruski ministar obrane Sergej Šojgu prošlog je tjedna rekao da dvije zemlje moraju poduzeti hitne zajedničke mjere za poboljšanje svojih obrambenih sposobnosti i borbene spremnosti postrojbi. Prema Ugovoru o Uniji, svaka država ostaje suverena, ali građanima druge države daje pravo na boravište i državljanstvo.


13:53 - Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) obustavila je u petak svoje projekte za jačanje vladavine prava i demokracije u Ukrajini. Zbog ruskog stajališta se nije mogla postići jednoglasnost 57 zemalja članica OESS-a nužna za donošenje odluke o nastavku aktivnosti, rekao je u četvrtak navečer poljski ministar vanjskih poslova Zbigniew Rau, predsjedatelj organizacije.


13:04 - Kremlj je rekao da uhićenje američke košarkaške zvijezde Brittney Griner u Moskvi nije bilo ciljano. 

Ruske vlasti kažu da su u njezinoj prtljazi pronašle patrone za parilicu s uljem hašiša. 

Optužena je za krijumčarenje velike količine droge, za što je predviđena kazna do 10 godina zatvora. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov zanijekao je da je njeno uhićenje politički motivirano. 

“Mogu operirati samo s poznatim činjenicama, a činjenice govore da je eminentni sportaš priveden s ilegalnim lijekovima koji su sadržavali narkotičke tvari”, rekao je. 

"U ruskom zakonodavstvu postoje članci koji predviđaju kazne za takve zločine", rekao je novinarima. 


13:02 - Bugarski premijer na odlasku Kiril Petkov odbio je ruski ultimatum za poništenje odluke o protjerivanju 70 ruskih diplomata do petka u podne, a otkrio je da kao svog nasljednika vidi ministra financija.

Balkanska nacija, koja je članica EU i NATO-a i nekoć bliska saveznica Rusije, uzburkana je prošlotjednim političkim preokretom koji je rezultirao izglasavanjem nepovjerenja koalicijskoj vladi i izbacivanjem ruskih diplomata zbog sumnje u špijunažu.

Rusija je u četvrtak odgovorila postavljanjem ultimatuma koji uključuje zatvaranje ruske ambasade ako Bugarska ne odustane od protjerivanja. EU je u petak ovaj potez osudila kao neopravdan.

Petkov je u video obraćanju kazao da je ponašanje Rusije neprihvatljivo.

„Nećemo dozvoliti da Bugarska skrene s puta… Nećemo dozvoliti stranim diplomatima da Bugarskoj postavljaju ultimatume (da udovolji njihovim zahtjevima) do podneva“, kazao je.


13:01 - Broj poginulih u sinoćnjem napadu na stambene zgrade u Odesi porastao je na 19.

Dvoje ubijenih bila su djeca. Još 38 osoba, uključujući šestero djece i jednu trudnicu, hospitalizirano je s ozljedama. 

Većina žrtava bila je u stambenoj zgradi u Bilhorod-Dnistrovskyi, izvijestili su ukrajinski službenici za hitne slučajeve.


12:43 - Ruski predsjednik Vladimir Putin podigao je uloge u ekonomskom ratu sa zapadom, uredbom kojom preuzima punu kontrolu nad naftnim i plinskim projektom Sahalin-2 na ruskom dalekom istoku, što je potez koji bi mogao izbaciti Shell i japanske investitore.

Uredba potpisana u četvrtak stvara novu tvrtku koja će preuzeti sva prava i obveze tvrtke Sakhalin Energy Investment Co, u kojoj Shell i dvije japanske tvrtke Mitsui i Mitsubishi imaju nešto manje od 50 posto dioničkog udjela.

Dokument na pet stranica, objavljen nakon što je zapad nametnuo sankcije Moskvi zbog invazije na Ukrajinu, kaže da će Kremlj odlučiti mogu li strani partneri ostati u projektu.

Državna tvrtka Gazprom već ima 50 posto i jednu dionicu u Sahalinu-2 koji čini oko 4 posto svjetske proizvodnje prirodnog ukapljenog plina (LNG).

Taj potez Moskve povećava rizike s kojima se suočavaju zapadne tvrtke koje su još uvijek u Rusiji.

"Ruski dekret zapravo izvlašćuje strane udjele u Sakhalin Energy Investment Company, što je dodatna eskalacija već postojećih napetosti", rekla je Lucy Cullen, glavna analitičarka iz konzultantske tvrtke Wood Mackenzie.

Shell, koji je već otpisao vrijednost sve svoje imovine u Rusiji, prije nekoliko mjeseci jasno je dao do znanja da namjerava izaći iz Sahalina-2 i da je u pregovorima s potencijalnim kupcima. U petak je rečeno da procjenjuje rusku uredbu.

Izvori su rekli da Shell vjeruje da postoji rizik da Rusija nacionalizira imovinu u stranom vlasništvu, dok je Putin više puta izjavio da će Moskva odgovoriti Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima zbog zamrzavanja ruske imovine i drugih sankcija.

Sahalin-2, u kojem Shell ima 27,5 posto minus jednu dionicu, jedan je od najvećih svjetskih LNG projekata s proizvodnjom od 12 milijuna tona.

Izvozi najviše u Japan, Južnu Koreju, Kinu, Indiju i druge azijske zemlje. Japanski Mitsui ima 12,5 posto udjela, a Mitsubishi 10 posto.

Japan, koji jako ovisi o uvozu energije, ranije je objavio da neće odustati od svojih interesa u projektu.

"Uredba ne znači da će japanski uvoz LNG-ja odmah postati nemoguć, ali je potrebno poduzeti sve moguće mjere za nepredvidive situacije", rekao je japanski ministar industrije Koichi Hagiuda. 


12:21 - Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan sugerirao je da bi mogao blokirati članstvo Finske i Švedske u NATO-u ako ne dobije ono što je obećano u zamjenu za njegovo odobrenje.

U utorak je potpisan sporazum sa Švedskom i Finskom o ukidanju veta Turske na njihove kandidature za članstvo.

Erdogan je rekao novinarima da nema potrebe žuriti s ratifikacijom dvaju zahtjeva u parlamentu jer bi Ankara prvo trebala vidjeti ispunjavaju li obećanja, uključujući izručenje ključnih osumnjičenika koje traži Turska.

"Ovo treba biti poznato: ovi potpisi ne znače da je stvar riješena... Bez odobrenja našeg parlamenta, ovo ne stupa na snagu. Dakle, nema potrebe za žurbom", prenosi NTV Erdoganove riječi. 

Dodao je: "Lopta je sada u njihovom dvorištu. Švedska i Finska trenutačno nisu članice NATO-a."

Rekao je da će Turska "učiniti ono što je potrebno putem naših institucija i jedinica" ako se nordijske zemlje ne pridržavaju svog dijela dogovora.


12:16 - Rusija kaže da je zauzela rafineriju nafte u Lisičansku, javlja ruska novinska agencija RIA Novosti. 

Ukrajina još nije potvrdila tvrdnju da je zauzela ono što bi bilo ključno mjesto u bitci za Donbas - ali ako je točna, to bi moglo ukazivati ​​na još jedan udarac ukrajinskim snagama dok se bore da zadrže kontrolu nad gradom. 

Lisičansk je posljednji veći grad pod ukrajinskom kontrolom u istočnoj regiji Lugansk.

Rafinerija je nekih 17 km jugozapadno od grada, prema Serhiyu Haidaiju, guverneru Luganska.

Ranije jutros guverner je rekao da su ruske snage zauzele dio rafinerije, javlja Al Jazeera.

Rekao je da moskovske trupe i dalje pokušavaju opkoliti ukrajinsku vojsku u Lisičansku i napadaju grad s juga i zapada, dodajući da je to "uzalud". 

Rekao je da ruske snage također do sada nisu uspjele preuzeti autocestu koja povezuje Lisičansk s Bakhmutom u susjednoj regiji Donetsk.

"Stanovnici Lisičansk provode gotovo 24 sata u podrumima i kućama", dodao je.


12:01 - Glasnogovornik Kremlja odbacio je tvrdnje da su ruske vojne snage napale stambene zgrade u Odesi, u kojima je ubijeno 18 ljudi.

Kremlj je odbacio navode da su ruski projektili pogodili stambenu zgradu u blizini ukrajinske crnomorske luke Odesa rano u petak.

Ukrajinske vlasti rekle su da su ruski projektili pogodili stambenu zgradu i rekreacijske centre, ubivši najmanje 18 ljudi i ranivši desetke. Regionalni guverner Maksym Marchenko rekao je da je među mrtvima dvoje djece.

"Želio bih vas podsjetiti na predsjednikove riječi da ruske oružane snage ne rade s civilnim ciljevima", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u konferencijskom pozivu s novinarima, prenosi Reuters.


11:25 - Volodimir Zelenski objavio je na Telegramu da put Ukrajine prema članstvu u Europskoj uniji "ne bi trebao trajati godinama ili desetljećima" i obećao da će ukrajinski dio procesa učiniti "savršenim".

A service member of the Honour Guard installs a EU flag while European Commission President Ursula von der Leyen delivers a speech via video link to Ukrainian lawmakers, as Russia's attack on Ukraine continues, during a parliament session in Kyiv, Ukraine July 1, 2022. REUTERS/Stringer Photo: Stringer/REUTERS
Foto: Stringer/REUTERS, ilustracija

Kao odgovor na jutrošnje događaje u ukrajinskom parlamentu, gdje se predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obratila zastupnicima putem videa, ukrajinski predsjednik je napisao:

''Danas, zajedno s predsjednikom Vrhovne Rade Ukrajine i premijerom, potpisujemo zajedničku izjavu, što je signal jedinstva svih grana vlasti i dokaz naše odlučnosti da postignemo strateški cilj Ukrajine o punopravnom članstvu u Europska unija. A potpisivanje ove izjave trebalo bi značiti isto što i potpisivanje pristupnice petog dana rata. Išli smo u kandidaturu u 115 dana. A naš put do članstva ne bi trebao trajati godinama ili desetljećima. Ovaj put moramo brzo savladati. Neka naš dio posla bude savršen. Omogućiti našim prijateljima u Europskoj uniji da jednako brzo i konsolidirano donesu još jednu za nas povijesnu odluku'', napisao je. 


11:18 - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov boravio je u Bjelorusiji, gdje je izjavio da se “zalažemo za bezuvjetno poštivanje međunarodnog prava”.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova upravo je objavilo tekst na Telegramu s jučerašnjeg posjeta, rekavši:

''Budući svjetski poredak je u pitanju. Vratit ćemo se ishodištima i u praksi poštivati ​​načela Povelje UN-a, prije svega načelo suverene jednakosti država, inače će svijet zadugo utonuti u kaos. Naš izbor je jasan: Zalažemo se za bezuvjetno poštivanje međunarodnog prava. Zastupat ćemo ovo stajalište zajedno s našim bjeloruskim saveznicima i našim drugim brojnim partnerima istomišljenicima koji dijele ove pristupe, što je potvrđeno tijekom nedavnog samita zemalja Bricsa iu završnim dokumentima usvojenim na ovom summitu'', piše.


10:22 - Evo kako je izgledalo jutrošnje unošenje zastave EU-a u ukrajinski parlament.  Veleposlanik EU-a u Ukrajini Matti Maasikas opisao je taj trenutak 'vrijednim suza'.


9:46 - Ukrajina sada ima "vrlo jasnu europsku perspektivu" nakon odluke Europske unije da toj zemlji dodijeli status kandidata za pridruživanje bloku, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u govoru u ukrajinskom parlamentu.

“Ukrajina sada ima vrlo jasnu europsku perspektivu. A Ukrajina je zemlja kandidat za pridruživanje Europskoj uniji, što je prije samo pet mjeseci izgledalo gotovo nezamislivo”, rekla je von der Leyen u govoru putem videolinka u skupštini u petak.

“Dakle, danas je prvo i najvažnije. Trenutak za proslavu ove povijesne prekretnice, pobjede odlučnosti i odlučnosti i pobjede cijelog pokreta koji je započeo prije osam godina na Majdanu,” dodala je, prenosi Reuters.


9:34 - Predsjednik Verkhovna Rada, ukrajinskog parlamenta, tvitao je kako je ponosan na zastavu Europske unije koja se vijori unutar njega, nakon što mu se na videu obratila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

''Povijesni trenutak! Zastava Europske unije sada je u ukrajinskom parlamentu. Bio je to moj san. Obistinilo se. I još ću dodati: Verkhovna Rada zaslužuje zastavu EU i po boji i po značenju'', napisao je Ruslan Stefančuk.


8:16 - Dvoje djece nalazi se među 18 osoba koje su poginule u raketnom napadu na Odesu prema najnovijim informacijama regionalnog guvernera Maksima Marčenka.

''Kao rezultat noćnog raketnog napada strateškog zrakoplova Tu-22 iz Crnog mora u okrugu Belgorod-Dnjestar u regiji Odesa, tri projektila X-22 pogodila su stambenu zgradu i rekreacijski centar.

Do 9 sati ujutro identificirano je 18 žrtava, među kojima je dvoje djece, a hospitalizirana je 31 osoba, među kojima je četvero djece i jedna trudnica. Još 8 je zatražilo liječničku pomoć. Iz ruševina je spašeno 8 osoba, među kojima i 3 djece. Radovi na spašavanju se nastavljaju.

Ranije je ukrajinski zastupnik Roman Hryshchuk podijelio video navodno iz napada, rekavši: “Samo zamislite: probudite se i shvatite da nema izlaza. Ljudi su ostali zarobljeni u svojim stanovima nakon što su ruski projektili pogodili stambenu nebodericu u Odesi'', naveo je u priopćenju na Telegramu. 


7:13 - Češka je u petak preuzela rotirajuće šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom sa svim očima uprtim u Ukrajinu, koja se od veljače bori s ruskim snagama.

"Ovo predsjedništvo nije se pripremalo za lijepo vrijeme, nego za loše", rekao je za AFP analitičar Pavel Havliček iz praškog Udruženja za međunarodne poslove.

Češka polugodišnje predsjedanje EU-om preuzima iz francuskih ruku. Moto predsjedanja glasi: "Europa je zadaća". 

Srednjoeuropska zemlja s 10,5 milijuna stanovnika, članica EU-a od 2004., obećala je da će se uglavnom usredotočiti na pomoć Ukrajini i posljedice rata.

>> VIŠE OVDJE


6:15 - Ruski projektil u petak rano ujutro pogodio je višekatnu stambenu zgradu u ukrajinskoj crnomorskoj luci Odesi, usmrtivši najmanje deset osoba, izvijestio je lokalni dužnosnik.

"Broj mrtvih, kao rezultat udara na višekatnu zgradu, trenutno se popeo na deset", objavio je glasnogovornik regionalne administracije Sergej Bratčuk na svom Telegram kanalu.

U ranijim izvještajima govorilo se o šestero poginulih u noćnom incidentu, uključujući troje djece.


6:04 - Sjedinjene Države nisu uočile da Kina sustavno izbjegava sankcije ili daje vojnu opremu Rusiji, rekao je u četvrtak visoki američki dužnosnik.

To je izjavio referirajući se na mjere američkog ministarstva trgovine koje je u utorak dodalo pet kineskih tvrtki na trgovinsku crnu listu zbog navodne podrške ruskoj vojnoj i obrambenoj industriji.

Pojasnio je da se poduzete mjere odnose na određene kineske tvrtke, a ne na vladu.

SAD je već upozorio na posljedice, uključujući sankcije, ako Kina ponudi materijalnu potporu ruskim ratnim naporima, no i apostrofirao da tek trebaju otkriti otvorenu kinesku vojnu i gospodarsku potporu Moskvi.

Kako je Reutersu izjavio dužnosnik pod uvjetom anonimnosti, Kina Rusiji ne pruža materijalnu potporu, pa tako niti u vidu vojne opreme.

"Nismo uočili da se Narodna Republika Kina bavi sustavnim izbjegavanjem ili da isporučuje vojnu opremu Rusiji", rekao je.

Zbog agresije na Ukrajinu, Sjedinjene Države su zajedno sa saveznicima odlučile kazniti Rusiju, pa tako i dodavanjem niza ruskih kompanija i oligarha na trgovinsku crnu listu.


5:01 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u petak da "protjerivanje" Rusa sa Zmijskog otoka, strateške crnomorske ispostave, predstavlja stratešku pobjedu koja značajno ograničava djelovanje okupatora.

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je u četvrtak da se odlučilo povući sa Zmijskog otoka u "znak dobre volje" te da taj potez pokazuje da Rusija ne ometa napore Ujedinjenih naroda da organiziraju humanitarni koridor za izvoz pšenice iz Ukrajine.

Ukrajina je pak objavila da je otjerala ruske snage s otoka topničkim i raketnim napadima, a predsjednik Zelenski pozdravio je stratešku pobjedu.

"To još ne jamči sigurnost i ne jamči da se neprijatelj neće vratiti. Ali to značajno ograničava djelovanje okupatora. Korak po korak, potisnut ćemo ih s našeg mora, naše zemlje i našeg neba", poručio je Zelenskij u noćnom video obraćanju.

>> VIDEO Biden najavio preslagivanje i jačanje američkih snaga u Europi

Ključne riječi

Komentara 69

PR
pravednik2
06:59 01.07.2022.

Putlerovi teroristi.

Avatar Grey Eagle
Grey Eagle
07:48 01.07.2022.

od rusa se nije ni očekivalo drugo nego nastavak razaranja svega ukrajinskog jer po njima ukrajina nema pravo postojati

PR
prahrvat
07:06 01.07.2022.

"Gađali zgradu u Odesi i ubili najmanje 10 ljudi" - cilj je slabiti moral Ukrajinaca - i ni najmanje ih ne zanima što je to ratni zločin - sad će Lavrov i ovi naši rusofili cinično reći da je u u zgradi bio raketni sustav i smijuljiti se smrti djece i civila.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije