Središnji registar stanovništva koji sadržava sve podatke o hrvatskim državljanima s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj te određene podatke o hrvatskim državljanima izvan RH, kao i strancima s dozvolom boravka u RH, zaživjet će 1. lipnja ove godine. Na konferenciji za medije u Ministarstvu financija, na predstavljanju Registra stanovništva, najavljeno je da će od ponedjeljka građani preko sustava e-Građani ili dolaskom u ispostavu Porezne uprave moći provjeriti što je sve o njima upisano u Registar i jesu li svi podaci točni. Puna primjena Registra stanovništva bit će od 1. siječnja sljedeće godine jer će podaci iz Registra tada postati službena osnova za ostvarivanje socijalnih i svih drugih prava pred državnim i drugim tijelima. Također, podaci iz Registra služit će od početka 2027. i za oblikovanje javnih politika.
NEMA BROJA STALNIH STANOVNIKA
Od 1.6. najopsežniji popis ljudi i imovine u Hrvatskoj: U registru stanovništva 5,6 milijuna građana
Registar stanovništva sadržava sve podatke o hrvatskim građanima koji će od 1. lipnja imati pravo uvida u njih preko sustava e - Građani ili odlaskom u Poreznu
Komentara 18
LI
Nekada je to Marija Terezija popisala bez frke a danas uz svu tehnologiju nemogu. Prvo sve automobile registrirati na području gdje voze. Uvesti kazne za lažno prebivalište.
ME
Mene više zanima koliko radnonsposobnih plaća porez u RH i koliko je stvarnih stanovnika u RH.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Jedan savjet u vezi demografije, vratimo studiranje na prijašnje trajanje, ne samo u nas, već u cijeloj EU, visoka četiri godine, viša dvije godine. Sada studiranje na visokoj se produži često i preko pet godina negdje traje, a više na oko četiri kod nekih izgleda. I u tom dugom studiranju mladi se izgube i prekidaju se duge, ozbiljne veze, koje su kod prijašnjih generacija završavale brakom. I više mladima kazivati što je traženo zanimanje za školovanje, što će im donijeti više prilika u životu.