Danas je 127. dan rata u Ukrajini. Ruski predsjednik Vladimir Putin jučer je izjavio da će Rusija odgovoriti istom mjerom ako NATO rasporedi trupe i infrastrukturu u Finskoj i Švedskoj nakon što se te zemlje pridruže vojnom savezu predvođenom SAD-om. "Sa Švedskom i Finskom nemamo problema koje imamo s Ukrajinom. Oni se žele pridružiti NATO-u, pa samo naprijed", rekao je Putin ruskoj televiziji. "No moraju shvatiti da prije nije bilo prijetnje, dok sada, ako se tamo razmjeste vojni kontingenti i infrastruktura, mi ćemo morati odgovoriti istom mjerom i stvoriti iste prijetnje za područja s kojih se nama stvaraju prijetnje", rekao je Putin i najavio da će se odnosi Moskve s Helsinkijem i Stockholmom neizbježno pogoršati.
Poštovani čitatelji, ovaj članak s praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku.
Tijek događaja:
23:42 - Američki predsjednik Joe Biden najavio je na kraju dvodnevnog summita u Madridu još 800 milijuna dolara vojne pomoći Kijevu.
- Radi se o globalnom pothvatu podrške Ukrajini. Gotovo 140.000 protutenkovskih sustava, više od 600 tenkova, gotovo 500 komada artiljerijskog oružja, više od 600.000 komada artiljerijskog streljiva kao i napredne bacače raketa, protubrodske rakete i sustave protuzračne obrane - kazao je.
- Bit ćemo uz Ukrajinu koliko god bude potrebno i pobrinuti se da ne budu poraženi - rekao je.
23:14 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osvrnuo se na povlačenje ruskih snaga sa Zmijskog otoka.
- Sada je otok opet slobodan - istaknuo je Zelenski te zahvalio, između ostalog, pilotima vojnog i ratnog zrakoplovstva i Glavnoj obavještajnoj upravi.
23:06 - Satelitske slike pokazuju da na Zmijskom otoku više nema ruskih trupa, prenosi The Kyiv Independent.
Slike koje je objavio Maxar Technologies pokazuju nekoliko vozila i zgrada uništenih u sjevernom dijelu Zmijskog otoka, koji se nalazi u Crnom moru 35 kilometara južno od kopnene Ukrajine.
21:59 - Jedan od uvjeta Turske za ukidanje veta na ulazak Švedske i Finske u NATO je bilo i izručenje navodnih pripadnika Kurdske radničke stranke, koje se smatra odgovornima za organiziranje neuspjelog puča 2016.godine. Turski ministar pravde Bekir Bozdag kazao je da Ankara traži izručenje 33 militanata koji se nalaze trenutno u Švedskoj i Finskoj te je kazao da će njegova zemlja tražiti od dvije skandinavske zemlje da "ispuni svoje obećanje".
Međutim, švedski ministar pravde Morgan Johansson inzistirao je na tome da svaka odluka vezana uz izručenje Kurda će biti odlučena od strane 'neovisnih sudova'.
"Nećemo izručivati švedske državljane. Ne-švedski državljani mogu biti izručeni na zahtjev drugih zemalja i to samo ako su kompatibilni sa švedskim zakonima i Europskom konvencijom".
20:19 - Nova 'željezna zavjesa' već se spušta između Rusije i Zapada, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov te je naveo kako Moskva "od sada" ne vjeruje Washingtonu i Bruxellesu.
"Što se tiče željezne zavjese, ona se već spušta. Proces je već započeo", ustvrdio je i optužio Europsku uniju da ni najmanje nije zainteresirana za razumijevanje ruskih interesa.
"Zanimljivo je ono što je odlučeno u Bruxellesu, a ono što je odlučeno u Washingtonu već je odlučeno u Bruxellesu", smatra jedan od najviše pozicioniranih ruskih dužnosnika.
20:00 - Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je pozvalo na razgovor britansku veleposlanicu u Moskvi Deborah Bronnert kako bi prosvjedovalo protiv "uvredljivih" izjava britanskog premijera Borisa Johnsona u vezi s Rusijom i Vladimirom Putinom.
Izražen je snažan prosvjed veleposlanici zbog "iskreno bezobraznih izjava britanskog vodstva o Rusiji, njezinom čelniku i službenim predstavnicima vlasti, kao i ruskom narodu", navodi se u priopćenju. te su dodali kako je Bronnert predan memorandum u kojem se navode da je "uvredljiva retorika predstavnika britanskih vlasti neprihvatljiva".
"U pristojnom društvu uobičajeno je ispričavati se za takve izjave", istaknuli su.
Rusko pozivanje veleposlanice se dogodilo nakon izjave Borisa Johnsona u kojoj on navodi kako ne Putin ne bi započeo rat u Ukrajini da je on žena i da je vojna operacija "savršen primjer toksične muževnosti", piše The Guardian. Veleposlanica je kazala da su joj Rusi prigovorili oko izjava britanskih dužnosnika u kojima su "namjerno lažne informacije, posebno oko navodnih ruskih prijetnji da će koristiti nuklearno oružje"
19:55 - Neprecizni projektili iz vremena SSSR-a
Rusija koristi neprecizne projektile iz starih sovjetskih zaliha za više od 50 posto napada u Ukrajini, što dovodi do značajnog gubitka ljudskog života, tvrdi brigadni general iz Ukrajinskih oružanih snaga.
Stopa ruskih udara u Ukrajini više se nego udvostručila u posljednja dva tjedna, rekao je brigadni general Oleksij Hromov na konferenciji za novinare, prenosi Reuters. Rekao je da Rusija pokušava pogoditi vojnu i kritičnu infrastrukturu, ali koristi stare sovjetske rakete koje su manje točne.
18:14 - Putin umanjuje važnost blokade ukrajinskih žitarica i negira krivnju Rusije
Ruski predsjednik Vladimir Putin zanijekao je u četvrtak da Moskva blokira izvoz žitarica iz Ukrajine te doveo u pitanje utjecaj nedostatka ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda na globalno tržište hrane.
„Ne sprječavamo izvoz ukrajinskog žita. Ukrajinska vojska minirala je prilaze lukama - nitko ih ne sprječava da uklone mine, a mi jamčimo sigurnost otpreme žita“, naglasio je Putin tijekom razgovora s indonezijskim predsjednikom Jokom Widodom koji je u posjetu Rusiji.
Putin je ponovio tvrdnju da su zapadne sankcije krive za probleme na globalnom tržištu hrane i rast cijena.
Ujedinjeni narodi su priopćili da se zbog pada izvoza žitarica kao posljedice sukoba u Ukrajini svijet suočava s “krizom gladi bez presedana“ te da je omogućavanje njihovog izvoza iz Ukrajine ključno za rješavanje tog pitanja.
17:20 Poznati detalji nove američke pomoći Ukrajini
Američki predsjednik objavio je da je vrijednost vojne pomoć u oružju koju će poslati Ukrajini 800 milijuna dolara.
⚡️ Biden announces new $800 million in weapons aid for Ukraine.
— The Kyiv Independent (@KyivIndependent) June 30, 2022
U.S. President Joe Biden announced the new aid at a press conference on the sidelines of the NATO summit in Madrid.
The aid package includes air defense systems and offensive weapons.
16.00 Grčka uskoro podnosi zahtjev za kupnju 20 borbenih aviona Lockheed F-35
Očekuje se da će Grčka sljedećih dana Sjedinjenim Državama poslati službeni zahtjev za kupnju 20 borbenih zrakoplova F-35 američke tvrtke Lockheed Martin, najavili su u četvrtak izvori iz ministarstva obrane. Grčka, članica NATO-a, na obranu troši više od 2 posto bruto domaćeg proizvoda. Posljednjih je godina intenzivirala nabavu vojne opreme zbog obnovljenih napetosti sa svojim susjedom, povijesnom suparnicom i saveznicom u NATO-u, Turskom.
„Odgovarajući dokument je potpisan“, naveo je jedan od izvora. Isporuka mlažnjaka započet će tokom 2027. ili 2028. godine. Narudžbenica je potpisana, javlja i grčka državna televizija (ERT), te se očekuje da će biti dostavljena američkom veleposlanstvu u Ateni ovoga tjedna. Radi se o prvom koraku u procesu koji se sastoji od više faza.
Grčka i Turska desetljećima su u sukobu oko niza pitanja - od prelijetanja Egejskog mora, opsega njihovih kontinentalnih pojasa i pomorskih granica, do energetskih resursa i etnički podijeljenog Cipra. Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis spomenuo je kupnju aviona F-35 tijekom svibanjskog posjeta Sjedinjenim Državama. Atena je prošle godine od Francuske naručila 24 Dassaultovih aviona Rafale za 2,5 milijardi eura i tri mornaričke fregate s opcijom za četvrtu za oko 3 milijarde eura.
Državna televizija javlja da ministarstvo obrane želi također nastaviti s nabavom borbenih zrakoplova F-16. Sjedinjene Države su u srijedu, dan nakon što je Ankara ukinula veto na članstvo u NATO-u Finske i Švedske, podržale potencijalnu prodaju američkih borbenih zrakoplova F-16 Turskoj, rekavši da će snažne turske obrambene sposobnosti ojačati obranu Saveza.
15.45 Biden najavio novu pomoć Ukrajini
Američki predsjednik Joe Biden izjavio je u četvrtak u Madridu da će sljedećih dana objaviti dodatnu pomoć od 800 milijuna dolara za oružje Ukrajini te naglasio da će NATO braniti “svaki pedalj” svoga teritorija.
“Podržavat ćemo Ukrajinu koliko god bude trebalo”, izjavio je Biden na konferenciji za novinare nakon završetka samita NATO-a, koji je nazvao povijesnim. Biden je istaknuo da je ruska agresija na Ukrajinu dovela do većeg jedinstva unutar NATO-a i da članak 5 Sjevernoatlantskog ugovora ostaje neupitan. Članak 5 sadrži načelo da je napad na jednu članicu NATO-a, napad na sve njih. “Branit ćemo svaki pedalj teritorija NATO-a”, rekao je Biden.
Dodao je da je ruski predsjednik Vladimir Putin želio dobiti “finlandizaciju NATO-a, a dobio je natoizaciju Finske”. Na samitu je donesena povijesna odluka o primanju Finske i Švedske u NATO-u, koje su dugo gajile tradiciju neutralnosti, ali ih je ruska invazija na Ukrajinu nagnala da zatraže članstvo u NATO-u.
15.30 Švicarska puni strateške zalihe hrane
Švicarska planira povećati zalihe kave, kukuruza, žitarica i šećera kako bi građane zaštitila od posljedica mogućih poremećaja u nabavnim lancima, klimatskih promjena i oružanih sukoba. Švicarska uvozom podmiruje 40 posto potreba za hranom, a njezine zalihe prema važećim propisima pokrivaju tri do četiri mjeseca potrošnje.
Sada bi trebale pokrivati šest mjeseci. To će značiti ogromno povećanje aktualnih 160 tisuća tona zaliha žitarica, pohranjenih u silosima, na najvišu razinu od 90-ih godina prošlog stoljeća. Nakon završetka Hladnog rata zalihe su smanjene.
"Odlučili smo u protekle dvije godine da moramo povećati naše zalihe u Švicarskoj", izjavio je šef uprave za zalihe Peter Lehmann. "Krenuli smo s projektom prije rata u Ukrajini, ali on je jasno pokazao da je jako važno imati rezerve. Svijet je danas ranjiviji", izjavio je Lehmann u razgovoru za Reuters.
15.20 Johnson: Izdvajanja za obranu dosegnut će 2,5 posto BDP-a do kraja desetljeća
Britanska izdvajanja za obranu dosegnut će 2,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do kraja ovog desetljeća, izjavio je u četvrtak premijer Boris Johnson obećavši jačanje proračuna za obranu nakon ruske invazije na Ukrajinu.
"Zemlje... shvaćaju da moraju trošiti više. U našem slučaju, to znači ispuniti i biti spremne premašiti cilj koji smo si postavili prije deset godina", rekao je Johnson na konferenciji za novinare na samitu NATO-a u Madridu.
"Logičan zaključak ulaganja koje predlažemo poduzeti... jest da ćemo do kraja desetljeća dostići 2,5 posto BDP-a za obranu."
Britanska izdvajanja za obranu trebala bi ove godine dosegnuti 2,3 posto BDP-a zbog povećane vojne potpore Ukrajini, objavila je vlada u utorak.
Ranije ovog tjedna ministar obrane Ben Wallace rekao je da Britanija mora povećati ulaganja u obranu kako bi se uhvatila u koštac s prijetnjama ne samo iz Rusije nego i iz Kine i drugih zemalja. Kazao je da se ulaganja moraju povećati od 2024. godine, kada će trebati razmotriti trenutni paket izdvajanja.
14:00 - Švedska i Finska potpisat će u u utorak protokol o pristupanju NATO-a, izjavio je u četvrtak u Madridu glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
13:30 - Zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je u četvrtak da se u određenim okolnostima sankcije protiv Moskve mogu smatrati činom agresije i opravdanjem za rat.
„Želim još jednom naglasiti da se u određenim okolnostima takve neprijateljske mjere mogu kvalificirati i kao čin međunarodne agresije. Pa čak i kao 'casus belli' (opravdanje za rat)“, rekao je Medvedev dodajući da se Rusija ima pravo braniti.
Rusija se suočila s nizom gospodarskih sankcija zapadnih zemalja što je bio njihov odgovor na invaziju na Ukrajinu 24. veljače koju Putin naziva “posebnom vojnom operacijom“.
Medvedev, bivši ruski predsjednik kojeg su nekoć smatrali liberalom, postao je jedan od najžešćih zagovornika rata iznijevši niz oštrih osuda protiv zapada.
12:32 - Švedska namjerava Ukrajini poslati više naoružanja, uključujući protuoklopno oružje i opremu za čišćenje mina, reklo je ministarstvo obrane u Stockholmu nakon vladine odluke.
Ukupna vrijednost paketa podrške iznosi otprilike 500 milijuna švedskih kruna (nešto više od 351 milijun kuna).
Švedska, koja se poput susjedne Finske prijavila za članstvo u NATO savezu sredinom svibnja, Ukrajini je poslala raznu vojnu opremu u četiri navrata.
Ta je oprema uključivala tisuće protuoklopnih bacača, osobnu zaštitnu opremu, hranu, opremu za razminiranje, vatreno i protubrodsko oružje.
Šveđani su Ukrajini također pružili i financijsku potporu.
12:10 - Prvi teretni brod napustio je ukrajinsku luku Berdjansk koja je pod ruskom okupacijom, rekao je u četvrtak lokalni dužnosnik nakon što je Rusija priopćila da je luka razminirana i da je spremna za nastavak isporuka žita.
"Nakon višemjesečnog prekida prvi teretni brod napustio je luku Berdjansk", objavio je Jevgenij Balickij, dužnosnik kojeg su postavili Rusi na okupiranim područjima regije Zaporižija, u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Ruske novinske agencije TASS i RIA citirale su Balickija koji je rekao da prvi teretni brod koji je isplovio prevozi 7000 tona žita "prijateljskim zemljama".
Ukrajina je optužila Rusiju za krađu pšenice s teriorija koji su zauzele ruske snage od početka invazije krajem veljače. Kremlj niječe da je Rusija ukrala ukrajinsko žito.
Rat bi mogao prouzročiti teške nestašice hrane jer Rusija i Ukrajina čine oko 30 posto globalnog izvoza pšenice.
11:36 - Norveška ne blokira ruski pristup arktičkom arhipelagu Svalbard, već samo primjenjuje međunarodne sankcije, a Rusija ima druge načine da dođe do svojih naselja, rekla je Reutersu ministrica vanjskih poslova te nordijske zemlje.
Rusija je u srijedu optužila Norvešku da ometa isporuku neophodne robe i zaprijetila osvetom Oslu zbog pristupa Svalbardu, navodeći neodređene "mjere odmazde" ako ne riješi problem.
Svalbard, na pola puta između norveške sjeverne obale i Sjevernog pola, dio je Norveške, ali Rusija ima pravo eksploatacije prirodnih resursa otočja prema ugovoru iz 1920., a neka tamošnja naselja uglavnom su naseljena Rusima.
Članica NATO-a Norveška, koja nije u Europskoj uniji, ali primjenjuje sankcije EU protiv Rusije, rekla je da sankcije neće utjecati na prijevoz robe morem do Svalbarda.
Međutim, veći dio tereta za ruska naselja na arhipelagu prolazi prvo cestom kroz graničnu točku između Rusije i Norveške na kopnu, koja je zatvorena za sankcioniranu robu.
"Norveška ne krši Svalbardski sporazum", rekla je norveška ministrica vanjskih poslova Anniken Huitfeldt.
"Pošiljka koja je zaustavljena na norveško-ruskoj granici zaustavljena je na temelju sankcija koje zabranjuju ruskim cestovnim prijevoznicima da prevoze robu preko norveškog teritorija."
"Norveška ne pokušava spriječiti da zalihe dođu do Barentsburga", dodala je, misleći na glavno rusko naselje na Svalbardu, koje eksploatira rudnik ugljena.
11:01 - Europski sud za ljudska prava (ECHR) priopćio je u četvrtak da je izdao nalog Rusiji da osigura da se smrtna kazna protiv dvojice Britanaca koji su zarobljeni nakon borbi u Ukrajini ne izvrši.
Ranije ovog mjeseca, sud u samoproglašenoj Narodnoj Republici Donjeck (DPR) u istočnoj Ukrajini osudio je britanske državljane Aidena Aslina i Shauna Pinnera na smrt, optužujući ih za "plaćeničke aktivnosti".
ECHR je priopćio da je izdao nalog za privremenu mjeru Rusiji tražeći da "osigura da se smrtna kazna izrečena podnositeljima zahtjeva ne izvrši i da osigura primjerene uvjete njihova pritvora i pruži im svu potrebnu medicinsku pomoć i lijekove".
Obitelji muškaraca poriču da su njih dvojica, koji su bili angažirani u ukrajinskim oružanim snagama, bili plaćenici.
10:25 - Ruske snage povukle su se sa Zmijskog otoka kod ukrajinske obale u Crnom moru kao "znak dobre volje", priopćilo je u četvrtak ministarstvo obrane.
Ministarstvo je priopćilo kako taj potez pokazuje da Rusija ne ometa napore Ujedinjenih naroda da organiziraju humanitarni koridor za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine.
Zmijski otok, koji je Rusija zauzela prvog dana invazije, stekao je svjetsku slavu kada su ukrajinski graničari koji su se tamo nalazili odbili zahtjev ruskog ratnog broda za predaju.
Na društvenim mrežama postoji niz izvještaja da su se ruske snage povukle sa Zmijskog otoka. Čini se da slike pokazuju zapaljenu opremu na mjestu događaja.
Withdrawal has just been confirmed by Ukrainian military command. A significant victory reducing prospect of Odesa landing, but only one step in a long road to regain use of Black Sea https://t.co/KoV300TwyA pic.twitter.com/5XNNJTttXs
— Oliver Carroll (@olliecarroll) June 30, 2022
9:57 - Rusija koristi topništvo kako bi pokušala blokirati ukrajinski grad Lisičansk, posljednji dio istočne regije Luhansk pod kontrolom Kijeva, objavila je ukrajinska vojska u jutarnjem pregledu stanja u četvrtak.
Ukrajinski glavni stožer objavio je da se napadi događaju oko rafinerije nafte u gradu.
Proruski separatisti u međuvremenu su ustvrdili da su preuzeli kontrolu nad područjem oko tvornice, prema objavi njihova predstavnika Rodiona Mirošnika na Telegramu.
Ukrajinska vojska optužila je Rusiju za granatiranje civilne infrastrukture, ali te tvrdnje nisu mogle biti neovisno potvrđene.
Separatisti su rekli da se kijevske snage povlače prema sjeverozapadu a da su ruski vojnici već napredovali do predgrađa Lisičanska.
Ukrajinski glavni stožer naveo je da se bore vode zapadno od grada i da ruske snage još uvijek pokušavaju uspostaviti kontrolu ključne ceste između Lisičanska i grada Bakhmuta.
9:28 - Ukrajinski ministar obrane Oleksej Reznikov kazao je za Sky News kako će druge europske zemlje biti sljedeće, padne li Ukrajina.
Nema smisla pokušavati smirivati napetosti s Rusijom, smatra Reznikov, jer je treći svjetski rat već počeo.
- Mi smo samo prvo ratište u ovom ratu. Padne li Ukrajina, iduća ratišta će se voditi u drugim europskim zemljama - kazao je.
9:20 - Jedna osoba je poginula, a šest osoba je ozlijeđeno u ruskim napadima u regiji Harkiv, rekao je guverner regije.
Oleg Sinehubov rekao je da je 11-godišnja djevojčica hospitalizirana.
Borbe se nastavljaju u regiji, rekao je na Telegramu.
“U pravcu Harkiva okupatori vode obrambene borbe, pokušavajući obuzdati našu vojsku. Neprijatelj iz tenkova, minobacača, topništva i mlaznog topništva gađa položaje naše vojske i mirne gradove i sela.
8:45 - Istočni grad Lisičansk na prvoj je liniji pod nemilosrdnim granatiranjem dok Rusija nastavlja svoju ofenzivu na istoku Ukrajine .
Regionalni guverner Sergej Hajdaj rekao je ukrajinskoj televiziji kako se borbe konstantno vode.
- Rusi su stalno u ofenzivi. Nema popuštanja. Apsolutno sve se granatira - kazao je.
Ukrajinske vlasti priopćile su kako pokušavaju evakuirati stanovnike iz grada, žarišta ruskih napada gdje je oko 15.000 ljudi ostalo pod nemilosrdnim granatiranjem.
Ruske snage pokušavaju opkoliti grad dok pokušavaju zauzeti industrijaliziranu istočnu regiju Donbasa.
7:55 - Rusija je u srijedu odlučila postrožiti kontroverzni zakon o "stranim agentima", prema kojem će sve organizacije ili pojedinci, koji su primili neki oblik podrške iz inozemstva ili su pod nekim oblikom "stranog utjecaja", biti smatrani "stranim agentima".
Zakon, koji stupa na snagu početkom prosinca, prihvaćen je većinom glasova u ruskom parlamentu u srijedu.
Rusko zakonodavstvo je dosad nevladine organizacije moglo proglasiti "stranim agentima" samo ako su se financirale novcem iz inozemstva.
Kritičari tjednima upozoravaju na postroženje koje se sada obistinilo. Boje se da će rusko pravosuđe poduzimati još više politički motiviranih mjera protiv članova oporbe i disidenata jer je novi zakon sročen tako nejasno.
"Sada zaista svatko može biti proglašen 'stranim agentom'", napisao je nezavisni novinski portal Meduza, koji se i sam već mjesecima nalazi u odgovarajućem registru ruskog ministarstva pravosuđa.
Nezavisni mediji se žale da su zbog zakona izgubili bitne oglašivače i da se stoga više nisu u stanju financirati.
Osobama koje su označene kao "strane agenti" sada je također zabranjeno predavati u ruskim školama.
7:50 - Španjolski premijer Pedro Sanchez priredio je sudionicima samita NATO-a u Madridu u srijedu navečer vrlo posebno iskustvo s posebnim ukrajinskim sastojkom.
Socijalist je pozvao šefove država i vlada na večeru u Pradu, jednom od najvećih i najvažnijih muzeja na svijetu.
Uz koncert Kijevskog simfonijskog orkestra, goste je počastio i jelovnikom španjolskog slavnog kuhara Josea Andresa.
Kuhar je osnivač organizacije World Central Kitchen (WCK), koja žrtvama prirodnih katastrofa diljem svijeta osigurava zdravu hranu.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, njegova organizacija je ukrajinskim izbjeglicama na poljskoj granici dala tisuće porcija tople hrane.
Jelovnik u Pradu je, međutim, bio daleko sofisticiraniji.
Za predjelo je bio gazpacho od jastoga s ljetnim povrćem, a glavno jelo janjeća plećka s pireom od limuna. Za desert, pod nazivom "Okusi Madrida", liker od anisa s jagodama iz Aranjueza, kao i vafli i ljubičasti karamel. Prije toga još bakalar s narančom i ciklom.
7:14 - Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u srijedu da bi bio "odvratan prizor" da su čelnici G7 skinuli odjeću na nedavnom summitu u Njemačkoj. Uoči sastanka na summitu G7 u njemačkom Schloss Elmauu u nedjelju, čelnici skupine G7 dok su pozirali za skupnu fotografiju našalili su se Putinovoj sklonosti fotografijama bez majice.
"Ne znam kako su se planirali skinuti, iznad ili ispod struka", rekao je Putin novinarima tijekom posjeta Turkmenistanu, i dodao da "misli da bi to u svakom slučaju bio odvratan prizor".
7:00 - Amnesty International (AI) je zaključio da je ruski zračni napad na kazalište u ukrajinskom gradu Mariupolju u ožujku bio ratni zločin. Ta organizacija za ljudska prava tri je mjeseca prikupljala dokaze o zločinu, a svoje je nalaze iznijela u izvješću objavljenom u četvrtak. Među iznesenim dokazima su 52 izjave svjedoka, od kojih su 28 dali ljudi koji su bili u kazalištu ili u blizini kazališta u vrijeme napada.
"Nakon mjeseci rigorozne istrage, analize satelitskih snimaka i razgovora s desecima svjedoka, zaključili smo da je napad bio jasan ratni zločin koji su počinile ruske snage", rekla je Agnes Callamard, glavna tajnica Amnesty Internationala.
Organizacija je zaključila da je gotovo sigurno da su ruski ratni zrakoplovi 16. ožujka bacili dvije bombe od 500 kilograma na zgradu kazališta u koju su sklonili civili. AI je utvrdio da je u zračnom napadu ubijeno najmanje 12 ljudi, a mnogo više teško ozlijeđeno.
Broj žrtava koji je naveo Amnesty manji je od ranijih procjena jer je velik broj ljudi navodno napustio kazalište u danima prije napada. Većina onih koji su ostali sklonila se u podrum kazališta ili u druge dijelove zgrade gdje su uspjeli izbjeći punu snagu eksplozije, navodi se u izvješću.
6:15 - To što je ruski predsjednik Vladimir Putin učinio u Ukrajini je "zlo", rekao je u srijedu britanski premijer Boris Johnson, dok je britanska vlada objavila da će Kijevu dati dodatnu vojnu pomoć vrijednu miijardu funti. Johnson je u razgovoru GB News na summitu NATO-a u Madridu na pitanje je li Putin bio zao, rekao: "Mislim da je ono što je učinio zlo. I mislim da iz toga vjerojatno slijedi da, ako ste ono što radite, svakako jest".
"Bio je to užasan čin neopravdane agresije protiv nedužnog stanovništva", dodao je.
Dok su čelnici 30 članica NATO-a razgovarali u Madridu, ruske su snage intenzivirale napade u Ukrajini, uključujući raketne napade i granatiranje na južnu regiju Mikolajiva blizu bojišnice i Crnog mora. Johnson je vrlo otvoreno podržao Ukrajini, održavao je redovite telefonske razgovore s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i posjetio Kijev dva puta od početka ruske invazije 24. veljače.
5:45 - Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje želi zauzeti veći dio Ukrajine, ali njegove su snage toliko iscrpljene borbama da u bliskoj budućnosti vjerojatno mogu samo postupno napredovati, rekla je u srijedu čelnica američkih obavještajnih službi.
Ravnateljica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines, izlažući trenutnu procjenu američkih obavještajnih službi o ratu koji traje više od četiri mjeseca, rekla je da je konsenzus američkih obavještajnih agencija da će se on nastaviti još "dugo vrijeme".
"Ukratko, slika je i dalje prilično mračna, a stav Rusije prema Zapadu postaje sve tvrđi", rekla je Haines na konferenciji ministarstva trgovine.
Komentari Avril Haines sugeriraju da milijarde dolara modernog oružja koje Sjedinjene Države i druge zemlje isporučuju ukrajinskim snagama možda neće omogućiti da one u skorije vrijeme preokrenu stanje.
Rekla je da Putin i dalje namjerava zauzeti veći dio Ukrajine iako su ukrajinske snage u veljači odbile pokušaj Rusije da zauzme glavni grad Kijev, prisiljavajući Moskvu da reducira svoj cilj na zauzimanje cijele istočne regije Donbas.
"Mislimo da zapravo ima iste političke ciljeve kao i ranije, što znači da želi zauzeti veći dio Ukrajine", rekla je Haines.
Ruske su snage, međutim, toliko oslabljene u više od četiri mjeseca borbe da je malo vjerojatno da će u skorije vrijeme postići Putinov cilj, rekla je Haines u svojoj prvoj javnoj ocjeni rata od svibnja.
"Uočavamo nepovezanost između Putinovih kratkoročnih vojnih ciljeva na ovom području i sposobnosti njegove vojske, svojevrsnu neusklađenost između njegovih ambicija i onoga što vojska može postići", rekla je.
Haines je rekla da američke obavještajne agencije vide tri moguća scenarija, a najvjerojatniji je žestoki sukob u kojem ruske snage "ostvaruju postupne dobitke, bez proboja".
Drugi scenariji su veliki ruski proboj ili uspješna ukrajinska stabilizacija bojišnice uz postizanje manjih napredovanja, možda u blizini grada Hersona pod kontrolom Rusije i drugim područjima južne Ukrajine.
Rusiji će trebati godine da obnovi svoje snage, ocijenila je.
"Tijekom ovog razdoblja očekujemo da će se više oslanjati na asimetrična sredstva koja imaju, kao što su kiber-napadi, kontrolu energenata, čak i nuklearna oružja kako bi pokušali upravljati stanjem i projicirati moć i utjecaj na globalnoj razini", rekla je Haines.
"U međuvremenu, malo je vjerojatno da će ruske trupe moći voditi više operacija istovremeno", nastavila je.
Putinov prioritet je sada, osvajanje u regiji Donbasa i slom ukrajinskih snaga, što će, procjenjuje Moskva, "prouzročiti slabljenje otpora iznutra", rekla je Haines.
taj me čovjek skroz zbunjuje, ..kažu da zarađuju više nego prije sankcija, što je vjerojatno i točno , onda što priča protiv njih, u svakom ratu zelenaši zarađuju najviše.... ako im vjerovati , rusima bi bilo najbolje da ovo traje barem još godinu kao i sankcije , ... ponavljam , zarađuju trostruko više nego prije sankcija, tako bar tvrde....