Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Analiza jezikoslovca: Riječ Banovina ravnopravna je Baniji, drugačije tumačenje je neznanje

„Dokazivalo se“ i da nije Evropa, prigovaralo znanstvenomu nazivu mrki medvjed, zbog rjeđe i dijalektne riječi tavanica jedan je čovjek devedesetih godina dobio otkaz
13. siječnja 2021. u 19:29 276 komentara 14058 prikaza
Vatrogasci i dalje uklanjaju opasne dimnjake u centru Petrinje
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Postoji jedno opće načelo, zaista općeprošireno na svijetu: ja za to nisam čuo — to ne postoji. Neki misle drugačije: to onda postoji negdje drugdje, ali ovdje ne.

Snježna nedjelja u potresom razrušenoj Petrinji MARINKO JURASIĆ Nije vrijeme za političke igre na banovinskim ruševinama

Tanahna „logika“ takva razmišljanja, ali prošireno jest: „alternativna istina“, sve je drugo „fejk“. U višegodišnje „raspravljanje“ o paru Banija — Banovina uključuje se mnogi „nisamčuo“.

Bane se svojim neznanjem — a sigurno mnogi od njih ne znaju niti za taj glagol, baniti se, koji u Rječniku hrvatskoga književnoga jezika od Preporoda do Ivana Gorana Kovačića Julija Benešića, znači i »ponositi se« i »razmetati se«.

— Evo ga u poemi Grobničko polje Dimitrije Demetera, u »Pjesmi Hrvata« (Prosto zrakom ptica leti: slobodno):

Sam ću upalit krov nad glavom, / Pripravit si grob gorući, / Neg’ da tudjin mojim pravom / U mojoj se bani kući.

Ima ga Ivana Brlić-Mažuranić u Pričama iz davnine, u »Jagoru«: (...) dotle se maćeha po kući banila.

Evo ga u Tugomira Alaupovića u Probranim pjesmama..., u pjesmi »U mehani«: A po krasnim, svijetlim palačama / Šuplje glave mudro li se bane!

— Da, to je ponašati se kao ban, i lako se to dvoje povezuje. Kraj između Kupe i Une kao dio vojne granice ili krajine (graničari, krajišnici) isprva se zvao petrinjskom ili kupskom krajinom i samo krajinom, piše u članku Stjepana Antoljaka Banska krajina u Hrvatskoj enciklopediji II (autonomaši—Boito) (tiskanje dovršeno u prosincu 1941.), gdje nema imena Banija ni Banovina.

Obitelj Paspalj iz Gline nakon potresa spava u štaglju: "Cijela kuhinja je pala na mene, tata me izvukao van!"

Carske su vojne vlasti ometale pripadanje banu, i to područje opet od 1704. dolazi pod bana, kao Banska krajina. Nakon ukinuća vojnih graničnih područja, od 1881. i taj je kraj pod hrvatskom upravom. Hrvatski pravopis iz 1944. („korienac“) ima ime Banija, što je od 1902. dio grada Karlovca, te ime Banovina »pokrajina u Hrvatskoj« i Banovac »stanovnik Banovine«. No imenica banija i ime Banija žive i odavno, a pogotovo kada su u vrijeme Kraljevine Jugoslavije uspostavljene banovine (i do osnivanja Banovine Hrvatske 1939. to malo godina u svim je mnogim stoljećima jedino vrijeme kada Hrvatska nije „postojala“ na kartama).

Banija je banski položaj ili područje kojim upravlja ban. Ljudevit Gaj u pjesmi »Horvatov szloga« (Josh Horvatzka ni propala...) ima: Jenput vidi Supaníje / Szve ponovlyene, / Ztare szlavne szve Baníje / Znova ztvorjene.

— Područje pod banom jest i banat — to je od latinske načinjene od ban; Banat je područje u Srbiji u Vojvodini te u Rumunjskoj i malo u Mađarskoj. Tvorba je očita, najšire opisana u Tvorbi riječi Stjepana Babića županija, kapetanija, plovanija, opatija (i drugo, npr. nekad i sudčija).

Zagreb: Sjednica Predsjedništva Hrvatskog sabora s Klubovima zastupnika BANOVINA ILI BANIJA Glasovac osudila izjavu Šuice: 'Ovo je sramota i za nju i HDZ. To nije ni demokracija ni EU'

To je sufiks grčko-romanskoga porijekla -ija koji je i u preuzetim ili prilagođenim imenima zemalja, pokrajina i drugoga — u Evropi: Albanija, Armenija, Austrija, Baskija, Belgija, Bjelorusija, Britanija, Estonija, Gruzija, Italija, Katalonija, Latvija/Letonija, Makedonija, Moldavija, Rusija, Sardinija, Sicilija, Srbija..., Etiopija, Gambija, Liberija, Nigerija, Somalija, Indija, Indonezija, Malezija, Mongolija, Saudijska Arabija, Bolivija, Kolumbija, Pensilvanija, Australija...

— Znamo i za oblike Portugalija, Španija, Alžirija, Jordanija, Nova Zelandija i druge (i Jugoslavija), i za usporedne Šlezija/Šleska, Prusija/Pruska, Kirgizija/Kirgistan, Turkmenija/Turkmenistan. U imenu Slavonija ukršteno je nekadašnje Slovinje/Slovenje i latinsko Slavus, Slavonicus (u engleskomu su: slavenski su jezici Slavic/Slavonic languages) i mađarskoga utjecaja te dodavanja toga -ija. —

I ime Knežija u Zagrebu ima ukršten pridjev Knežja (ves) (kao Ivanja Reka, Banja Luka) s tim „uvezenim“ sufiksom. Taj se sufiks širi i drugamo, pa u jedan od više njegovih krugova ulaze i riječi kao bačvarija, bravarija, krznarija, limarija, stolarija, vinarija i druge.

U Hrvatskom jezičnom savjetniku iz 1999. jasno je napisano da su imena Banija i Banovina istoznačna i jednakovrijedna. U enciklopedijama se spominju oba imena, dugo je Banija prvo ime, a onda u Hrvatskoj enciklopediji I (1999) imamo Banovina, i u zagradama: »također Banska krajina, Banska zemlja i Banija«.

Medak: Kuhari volonteri vratit će se na ljeto, možda ćemo raditi i vjenčanja

Kroz vrijeme se mijenjao opseg područja i opseg imena, mijenjao se način upravljanja. U Hrvatskom enciklopedijskom rječniku, 2002. i 2004.—5. (glavni urednici Ranko Matasović i Ljiljana Jojić; za imena je urednicom bila Dunja Brozović Rončević) ravnopravno su opisana oba imena Banija i Banovina, i za to drugo piše da označava i Bansku Hrvatsku, onu bez vojnih krajina. O jednakopravnim imenima Banija i Banovina pisala je Nives Opačić 2003. u Vijencu, a sada u siječnju Inoslav Bešker u Jutarnjem listu, Krešimir Sučević-Međeral na Facebooku, što je prepričano na portalu telegram.hr, o tome se govorilo u nekim televizijskim emisijama... i činjenica je da je Banija = Banovina.

U jednoj televizijskoj anketi čulo se „mišljenje“: „oduvijek je Banovina“. Zna čovjek...

Ah, imena... Prije mnogo godina jedna gospođa Dragojla pripovijedala mi je o neugodnostima zbog ljudi koji su „mislili“ da je to ime srpsko. Ti „znalci“ ne znaju za hrvatsku književnicu Dragojlu Jarnevićevu (1812—1875) niti za hrvatskoga političara Dragojla Kušlana (1817—1867). Jedan je političar, laik u jezičnom području, nedavno za čovjeka imena Dragan izrazio sumnju u njegovo hrvatstvo, zbog imena! Jednostavan je tvorbeni niz: drag/draga dragan/dragana pa imena Dragan, Dragana, ili na drugu stranu, imena Dragi, Drago, Dragica, Dragutin, Dragoslav...

TRAŽE POVJERENSTVO Saborska oporba ujedinjena: Samo istraga može spriječiti nove mućke

Koliko bezvezarija i tričarija (-ar-ija) može kod nas biti zbog nepoznavanja riječi! „Dokazivalo se“ da nije Evropa (imamo Kavkaz, ne „Kaukaz“), prigovaralo znanstvenomu nazivu mrki medvjed , tvrdilo da je prilog naprosto srpski. Zbog rjeđe i dijalektne riječi tavanica (imaju je Ivana Brlić-Mažuranić, Mile Budak, Vladan Desnica, Ivan Dončević, Eugen Kumičić, Jakša Kušan, Antun Nemčić, Antun Šoljan, Nikola Tordinac i drugi) jedan je čovjek devedesetih godina dobio otkaz zbog „upotrebe srpskog jezika u nastavi“...

Ne primjećuju se riječi kao „milion“, nazivi kao „sedmi mjesec“ za srpanj, „šta“ za što („to je zato šta“), „svo vrijeme“ za sve vrijeme, (on, ona, ono) „jeste“ za jest, „forma“ za obrazac i formular, „benefit“ za korist, „futsal“ za mali nogomet, „na dnevnoj bazi“ za svaki dan ili na dan... pa prenemaganje s engleskim, od by the way do supporta i dalje...

A sve u službi zamišljene prošlosti „protumačene“ neznanjem, „alternativnim znanjem“, da bi se današnji život uvijek određivao nekim maglovitim „pogledom“ u prošlost, i to samo u odnose Hrvata i Srba. Kao da ništa drugo ne postoji. Prošlost? Evo nekoliko stihova antologijskoga kajkavskoga pjesnika Željka Reinera:

Vse davnine naše / Ze sebom bumo zeli / Naj ladaju onda ak hočeju. Davnine da vladaju... 

Neugodna situacija
Ono što je mladoženja napravio mladoj izazvalo zgražanje: 'Traži papire za razvod!'
a
Jadranom bez daha
Argonauti u sedam dana preveslali 650 kilometara hrvatske obale