Špijunska mreža djelovala je iz veleposlanstva Mađarske u Bruxellesu, a njezine su se aktivnosti znatno pojačale 2015. godine, prema dokumentu Europske komisije u koji je ugledni Politico imao uvid. Riječ je o dokumentu koji je kreiran u travnju, a koji sažima nalaze istrage koju je proveo Piotr Serafin, povjerenik zadužen za borbu protiv prijevara. On je, pojašnjava Politico, istraživao tvrdnje da su mađarski obavještajni časnici raspoređeni u Stalnom predstavništvu sredinom 2010-ih pokušavali vrbovati dužnosnike institucija Europske unije.
"Aktivnosti tih obavještajnih časnika u Bruxellesu u početku su bile diskretne, ali su od 2015. godine postupno postajale sve otvorenije“, navodi se u dokumentu te dodaje kako su, prema saznanjima, aktivnosti prestale 2016. godine. U dokumentu stoji da Komisija nije upoznata s bilo kakvim "ozbiljnim“ sigurnosnim propustima. No, njime se prvi put potvrđuje postojanje špijunske mreže, kao i činjenica da su njezina meta bili dužnosnici Europske unije.
"Obavještajni časnici koristili su svoj službeni položaj kako bi izvršavali posebnu zadaću koja je, čini se, nadilazila poslove koji se uobičajeno povezuju s diplomatima u Stalnom predstavništvu. To je osobito uključivalo uspostavljanje kontakta s dužnosnicima Europske komisije mađarske nacionalnosti i pokušaje prikupljanja detaljnih informacija o radu Komisije na temama od posebnog interesa za mađarsku vladu", stoji u dokumentu.
Stalno predstavništvo Mađarske nije odgovorilo na zahtjev Politica za komentar, a Europska komisija uputila je Politico na izjavu glasnogovornika Balázsa Ujvárija iz travnja. "Komisija je zaključila da u vezi s navodima objavljenima u medijima nije utvrđena nijedna ozbiljna povreda sigurnosti", naveo je tada.
Otvori KEKS Pay
