Godinama su stanovnici Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Japana ljetne vrućine podnosili uz pomoć klima uređaja, dok je u velikom dijelu Europe dovoljno bilo spustiti rolete, uključiti ventilator i rashladiti se hladnom vodom. Razlika je i danas velika. Oko 90 posto američkih kućanstava ima klima uređaj, dok ih u Europi posjeduje tek oko 20 posto. Situacija ipak nije jednaka u svim državama. U Španjolskoj klima uređaj ima približno polovica kućanstava, dok je u Njemačkoj taj udio tek oko šest posto.
Sve do prije nekoliko godina klima uređaj u mnogim europskim zemljama nije se smatrao nužnošću. Međutim, klimatske promjene značajno mijenjaju sliku europskih ljeta. Ekstremni toplinski valovi postaju sve češći, dulje traju i predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje ljudi, infrastrukturu i okoliš. Analize europskih klimatskih stručnjaka pokazuju da su temperature tijekom lipnja 2026. bile između dva i četiri Celzijeva stupnja više nego što bi bile u usporedivim vremenskim uvjetima krajem prošlog stoljeća, piše DW. Takav razvoj događaja doveo je do naglog rasta potražnje za sustavima hlađenja.
Potražnja za klima uređajima u Njemačkoj između 2019. i 2024. godine porasla je čak 75 posto, a proizvođači sustava grijanja i hlađenja bilježe kontinuirani rast prodaje diljem Europe. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se klima uređaji na europskom kontinentu još uvijek često doživljavaju kao luksuz, a ne kao potreba. To je posebno zabrinjavajuće jer ekstremne vrućine svake godine uzrokuju desetke tisuća smrti diljem Europe.
Velik broj europskih domova projektiran je kako bi tijekom zime zadržavao toplinu, a ne kako bi ljeti ostao ugodno rashlađen. Stanovnici zato najčešće koriste rolete, tende, bolju izolaciju ili ventilatore, no sve više njih razmišlja i o ugradnji klima uređaja. Stručnjaci procjenjuju da razdoblje niske zastupljenosti klima uređaja u Europi polako završava.
Ugradnja klima uređaja u starije zgrade često nije jednostavna. Dok se novi sustavi lako ugrađuju u novogradnju, stariji objekti zahtijevaju dodatne građevinske radove. Poseban problem predstavljaju povijesne gradske jezgre, gdje postoje stroga pravila o izmjenama fasada. Ni podstanari nisu u povoljnom položaju. U mnogim državama stanari ne mogu samostalno postaviti vanjske jedinice ili ne žele ulagati velika sredstva u nekretninu koja nije njihovo vlasništvo.
Rast cijena električne energije također utječe na odluku građana. Prema istraživanjima provedenima na razini Europske unije, čak 38 posto ispitanika smatra da si ne može priuštiti dovoljno rashladiti svoj dom tijekom ljeta. Stručnjaci upozoravaju kako će upravo kućanstva s nižim prihodima najteže podnijeti posljedice klimatskih promjena jer hlađenje doma postupno postaje jednako važno kao i grijanje tijekom zime.
Iako pomažu ljudima tijekom ekstremnih vrućina, klima uređaji imaju i svoju cijenu za okoliš. Hlađenje zgrada danas čini oko deset posto ukupne svjetske potrošnje električne energije. Budući da se značajan dio električne energije još uvijek proizvodi iz fosilnih goriva, povećana upotreba klima uređaja dodatno pridonosi emisijama stakleničkih plinova. Osim toga, brojna istraživanja pokazuju kako klima uređaji mogu dodatno povećati temperaturu zraka u gradovima, stvarajući začarani krug u kojem veće vrućine uzrokuju još veću potrebu za hlađenjem.
Stručnjaci smatraju da budućnost nije isključivo u većem broju klima uređaja. Nove zgrade mogu se projektirati tako da prirodno ostaju hladnije zahvaljujući boljoj ventilaciji, kvalitetnoj izolaciji, vanjskim sjenilima, tendama i materijalima koji manje zadržavaju toplinu. Sve više pozornosti privlače i dizalice topline koje mogu služiti za grijanje i hlađenje, kao i ozelenjavanje gradova, sadnja drveća, vodene površine te javni rashladni centri. U pojedinim europskim gradovima, poput Pariza, Stockholma i Kopenhagena, razvijaju se sustavi centralnog hlađenja koji jednom mrežom opskrbljuju više zgrada rashlađenom vodom. Razvoj umjetne inteligencije također donosi napredak. Novi pametni klima uređaji uz pomoć senzora mogu smanjiti potrošnju energije i do 40 posto, čime se istodobno smanjuju troškovi i negativan utjecaj na okoliš. Kako klimatske promjene postaju sve izraženije, stručnjaci upozoravaju da će učinkovito hlađenje domova uskoro postati jednako važno za javno zdravlje kao što je danas grijanje tijekom zimskih mjeseci.
Otvori KEKS Pay
Eh, to više ima veze s ideologijom i mazohizmom nego s time da si Nijemci ne mogu priuštiti klimu. Skladišta imaju toliko klima uređaja, kolika je normalna potražnja, onda dođe ovakav toplinski val, prvi pokupuju sve klime, nakon toga, nema više.