Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Prvi srpsko-hrvatski rječnik: izvinjenje – isprika, saučešće – sućut, patika – tenisica...


Od rata do danas odrasli su mnogi koji sa srpskim jezikom nisu u čestom dodiru
03. studenoga 2015. u 11:34 362 komentara 34400 prikaza
02.10.2013., Zagreb - Prof. dr. sc. Marko Samardzija, autor Hrvatsko-srpskog rjecnika.  Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Na skorašnjem Interliberu, koji počinje za tjedan dana, među novitetima koji će sasvim sigurno izazvati najviše komentara (a izdavač se toplo nada i interesa) jest "Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik" profesora sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Marka Samardžije. Riječ o izdanju Matice hrvatske čija je najava prije točno dvije godine u Večernjem listu izazvala brojne uspjenjene kritike, primjedbe, kolumnističke humoreske i političke optužbe.

Nije za istjerivanje

Medijska buka bila je intenzivna kao da tu nije riječ o stručnom jezičnom priručniku koji je plod dugogodišnjeg rada uglednog hrvatskog jezikoslovca, nego o nekakvoj policijskoj tjeralici kojom će se iz hrvatske jezične prakse istjerivati riječi srpskog podrijetla.

"Dvadesetak godina nakon raspada druge zajedničke države, na hrvatskoj su strani odrasli naraštaji s hrvatskim jezičnim osjećajem, drukčije jezično odškolo­vani, koji u dodiru sa srpskim jezikom (u izravnoj komunikaciji, preko televizije ili tiskovina) zastaju nesigurni i zbunjeni jer im je velik dio toga leksika razumljiv, dio sličan vlastitomu, ali i jedan dio nepoznat i nerazumljiv, pogotovo kad su posrijedi nazivi i nestandardnojezični leksemi. Upravo zato odlučio sam sastaviti ovaj rječnik po načelima dvojezične leksikografije prvenstveno kao praktično objasnidbeno pomagalo pripadnicama/pripadnicima hr­vatske jezične zajednice za što potpunije, ispravnije i cjelovitije razumijevanje leksika srpskoga jezika", ističe u predgovoru profesor Samardžija.

Nisam uspio pronaći suradnika s kompetencijom izvornog srpskog govornika

I tvrdi da mu namjera nije bila da povuče razdjelnicu ili popiše sve razlike između hrvatsko­ga i srpskog jezika niti sve leksičke i leksičkosemantičke razlike što postoje u jezičnoj praksi dviju jezičnih i etničkih zajednica, nego govornicama i govornicima hrvat­skoga olakšati razumijevanje srpskih općeleksičkih i češćih terminoloških osebujnosti.

"Budući da su u proteklih dvadesetak godina neka od privatnih, k tomu još uglavnom i amaterskih, pa i diletantskih izdanja o razlikama između hrvatskoga i srpskoga nekim stranim koleg(ic)ama, pokadšto i s primjesom slabo prikrivene zluradosti, poslužila kao dobrodošao "dokaz" o naravi jezične politike u Republici Hrvatskoj, a i o navodnim posrtanjima jezikoslovne kroatistike kao njezina pretpostavljena stručnog "servisa", izrijekom napominjem da je ovaj rječnik kao autorsko djelo nastao bez ikakve i bilo čije "narudžbe" pa su i stajališta i prosudbe u njemu iznesene autorske, dotično moje i samo tomu naslovniku treba nasloviti sve kritike, pokude, prigovore i zamjerke", piše Samardžija te otvoreno ističe da je do početka devedesetih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj vladao politikom brižno podupiran serbokroatizam koji je razlike između hrvatskoga i srpskoga jezika sustavno minimizirao i ignorirao.

Grah ili pasulj

Samardžija tvrdi i da je život u jugoslavenskom komunikacijskom prostoru sa zajedničkim "jezgrenim" dijelom nastavnih programa, zajedničkim radijskim i televizijskim emisijama, kazališnim izvedbama, a za muški dio hrvatske populacije i službom u JNA (u kojoj je de facto službeni i zapovjedni jezik bio srpski) ublaživao i umanjivao utjecaj razlika između hrvatskoga i srpskoga jezika u svakodnevnoj komunikaciji. Pri tome naglašava da se poneki jezikoslovac znao poslužiti doskočicama poput one o grahu i pasulju: "Naime nije važno je li grah ili pasulj, važno je da ga ima!"

Nitko dobronamjeran danas ne osporava razlike u leksiku između srpskog i hrvatskog

Sada je pred hrvatskim čitateljima pregledni rječnik s više tisuća riječi na gotovo šest stotina stranica u kojem su prije svakog slova uvrštene leksikonski sažete natuknice o odabranim događajima iz srpske nacionalne i političke povijesti u rasponu od delija preko Ćele-kule do znamenitih manastira s Atosa ili Kosova. Posebnu je pozornost profesor Samardžija posvetio srpskopravoslavnomu kršćanskom nazivlju, ali i posuđenicama. Srpske se natuknice donose uobičajenim abecednim redom, i to na oba pisma, dakle i latinicom i ćirilicom.

Autor je samokritički istaknuo i da nema kompetencije izvornoga govornika srpskog te da je leksiku srpskoga jezika pristupio kao inojezični govornik.

– To ističem zbog toga što se, uza svu pomnju, moglo dogoditi da neki srpski leksem nije obrađen cjelovito ili da mu nisu "uhvaćene" sve značenjske nijanse. Takvi se propusti mogu relativno lako ukloniti samo uz pomoć stručnjaka s odgovarajućim metajezičnim znanjem i kompetencijom izvornoga govornika srpskoga, ali takvu osobu pripravnu za suradnju nisam uspio pronaći – ističe prof. Samardžija. A kao što je uvrštavanje u rječnik npr. popovih muda i prije dvije godine izazvalo polemične iskre u hrvatskim medijima, tako će i sada, kada je Rječnik pred čitateljima, diskusija o njegovim prednostima i manama sigurno biti i glasna i duga.

>>SANU i dalje ne odustaje od srpsko-hrvatskog jezika  

Primjeri srpskih riječi i hrvatskih jednakovrijednica

bukvalno - doslovno, dorječno

crkotina - strvina, crkletina

izvinjenje - isprika, opravdanje

nasušan - poseban, nužan, svagdanji

buvljak -  svaštarnica, ulična staretinarnica

lešinar - sup, strvinar, orlušina

besprizoran - zapušten, zanemaren, prepušten ulici

beznačajan - nevažan, nebitan

uviđaj - očevid

snishodljiv - udvoran, dodvoran

patika - papuča, tenisica, šlapa

patrola - ophodnja

saučešće - sućut

svirep - okrutan, surov, nasilan

usaglasiti - uskladiti, dogovoriti

STRANCI U HRVATSKOJ
Claire Sangster Jokić: Kod Hrvata mi se sviđa zajedništvo, a ovdje imam bolji život nego što bih imala u Kanadi
Gorenje
Održavanje rublja
Mirisali su majice ispitanika nakon sat vremena intenzivnog treninga: Majice zapečatili u plastične vrećice kako miris ne bi isplahnuo
  • Avatar EU MOJCA
    EU MOJCA:

    Stvarno je bilo vrijeme da se posveti briga za sačuvanje svog jezika koji je obilat i lijep.. naravno da treba izbacit sve tuđice i treba napomenut da se ovo radi zbog novog naraštaja iako je meni neshvatljivo da ( još ... prikaži još! uvijek ) netko kaže " prijatno " a ne " dobar tek ".. koliko je riječ " dobar tek " prikladnija može svako sam zaključit a ovo navodim samo kao primjer. Naravno da će yu orjentirani građani biti uvelike protiv i zato očekujem hrpu minusa no njima nitko ne brani da govore kao do sada ali moramo sačuvati svoj jezik u izvornom oblikuako ne radi sebe a ono budućih pokoljenja!

  • mrki69tua:

    Patika - tenisica, papuča. Od kad je papuča i tenisica isto?

  • Deleted user:

    Pustimo nek struka radi svoj posao. Na jednom sprovodu sam izrazio sučut za pokojnika (srbina) , a poslije sprovoda me ispravili i kažu, kaže se "saučešće"?!. Nisam se suprostavio, samo sam rekao da se kod mene doma tako kaže. Problem ... prikaži još!roblem je što Hrvati nisu agresivni, već tolerantni pa imaju to što imaju- mnogo nametnutih tuđica 50 godišnjom hegemonijom:). Slažem se da je to sve nebitno , ako nema zločestoće. Jezik je živa tvar-razvija se.