Prvo elektroničko računalo – američki ENIAC – bilo je teško 30 tona, sastojalo se od pet milijuna ručno zalemljenih spojeva, zauzimalo je oko 300 kvadrata prostora, a priča kaže kako mu je za rad bilo potrebno toliko struje da bi se pri svakom njegovu paljenju svjetla u Philadelphiji, gdje je bio smješten, na kratko ugasila. Radio je gotovo deset godina, jer javnosti je predstavljen na Valentinovo 1946., a u mirovinu je otišao krajem 1955. godine.
Naravno, ENIAC s današnjim računalima nema nikakve veze, pogotovo ne s onima namijenjenima za osobnu upotrebu koja su se počela pojavljivati negdje sredinom 1970-ih, kada nastaju i prvi programski jezici poput Basica kojeg su u garaži stvorili tadašnji klinci i prijatelji – Bill Gates i Paul Allen – koji potom osnivaju i Microsoft koji danas nikome ne treba predstavljati. Baš zbog toga Billa Gatesa mnogi u široj javnosti i danas percipiraju kao prvog računalnog programera, ali ta percepcija ne može biti udaljenija od istine s obzirom na to da prvi programer na svijetu uopće nije bio programer nego – programerka.
Prvi računalni program na svijetu napisala je Ada Lovelace, kći lorda Byrona, prije dva stoljeća
Ada je u matematiku unijela pojam "poetske znanosti" smatrajući kako je za znanstveni rad važno njegovati imaginativnost i propitkivati način na koji se pojedinac i društvo mogu koristiti novootkrivenim tehnologijama.
Još nema komentara
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.