Na valu rušenja rekorda na dioničkim tržištima u posljednje dvije godine, mirovinski fondovi ostvarili su izdašne prinose svojim članovima. Posebno razloga za zadovoljstvo imaju u PBZ Croatia osiguranju, s čijim predsjednikom Uprave Dubravkom Štimcem razgovaramo o poslovanju, zakonskim izmjenama i perspektivama tržišta kapitala.
U zadnje dvije godine tržišta ruše rekorde, Crobex i brže od nekih svjetskih indeksa. Kako ste poslovali lani?
Rezultati su stvarno dobri. Fond kategorije A u 2023. napravio je 18,04 posto prinosa svojim članovima, a 2024. zaključio sa 16,5 posto prinosa. Zaista mislim da se radi o prinosima s kojima članovi mogu biti zadovoljni. Naravno, rezultatu je pogodovalo tržište tako da su dionička tržišta išla snažno gore. Pritom su valuacije mnogih još relativno niske, kompanije u zadnjih nekoliko godina zaista popravljaju svoje poslovanje. Valuacije se time približava opravdanim razinama. Odnosi se to na neke od naših ‘stožernih’ dionica kao što su Končar, Podravka, Triglav, Krka, Petrol, NLB... Dakle, sve te pozicije su zaista lijepo odradile godinu. Fond B je napravio 2023. godine 12,99 posto prinosa, lani 12,7 posto. Dakle, prinosi iznad deset posto, što je također, rekao bih, vrlo dobro. Fond C kategorije napravio je u 2023. 4,23 posto, a u prošloj 3,93 posto.
Jesu li prinosi mirovinskih fondova ostali iznad inflacije?
Jesu. Realni prinosi su i dalje pozitivni, iznad dva posto. Štednja nije samo očuvana, već i povećana. Prosječan član našeg fonda koji je od početka rada redovito uplaćivao doprinose uplatio je oko 14.778 eura, a na računu ima 26.760 eura. Dakle, zarada mu je oko 12.000 eura.
Država je dosta mijenjala mirovinske propise, no nema govora o povećanju izdvajanja doprinosa za drugi stup?
To je pitanje javnih financija. Mirovine same po sebi opterećuju značajan udio proračuna. Zadnjih godina deficit je smanjen, stvari se kreću u dobrom smjeru, ali nije lako onima koji donose odluke povećati uplate u drugi stup jer to izaziva veće isplate iz proračuna za mirovine iz prvog stupa. Mi bismo, naravno, voljeli da su uplate doprinosa i 10 posto. Vjerujem da će to ići ipak u tom smjeru, jer se naše javne financije dobro razvijaju.
Spominje se da neke od zakonskih izmjena idu u smjeru uvođenja opcije članovima da izaberu isplate bez indeksacije mirovina.
Razgovara se o određenim preinakama u fazi isplate, da se ponudi članovima više opcija. Neke od tih opcija mogle bi vjerojatno dovesti do povećanja mjesečnih isplata mirovina iz drugog stupa. Ako se sustav fleksibilnije postavi, vjerojatno može dati poželjnije rezultate. Jedna od opcija je micanje indeksacije, ali to član može ili ne mora odabrati, jednako kao i danas hoće li se vratiti u prvi stup ili primati kombiniranu mirovinu.
Koliko članova bira povratak u prvi stup? Je li ta opcija otvorila vrata eroziji 2. stupa?
Ne vidim nikakvu eroziju. Vidim rast imovine, rast broja članova čitavo vrijeme i rast plaća u Hrvatskoj. Ušteđeni iznosi na osobnim računima sve su veći i sve će veći dio onih kojima se isplati kombinirana mirovina. Trenutno oko 30 posto članova bira kombiniranu mirovinu. Napominjem, to je nakon pola životnog vijek štednje. Kada se bude štedjelo puni radni vijek u drugom stupu, onda će se i punom većem broju ljudi isplatiti kombinirana mirovina.
Kad smo kod liberalizacije ulaganja, dosta se pričalo o ulaganju u startupe. Kritiziralo se da ih sedam od deset propadne pa bacamo mirovinsku štednju.
Mi ne ulažemo direktno u startupe već u fondove koji u njih ulažu. Oni imaju strogu regulativu, moraju biti autorizirani i registrirani. Više smo ulagali u private equity fondove jer je to manje rizična klasa imovine kad govorimo o alternativama. Istina je da većina startupa propadne, ali je ideja da oni uspješni nadoknade ulaganje u neuspješne. Naš izbor su private equity ulaganja, iza njih stoji međunarodni kapital u kombinaciji s domaćim. Nama je bilo logično podržati da međunarodni novac ulazi u Hrvatsku i ulaže se u domaće gospodarstvo, bazično smo blagonaklono gledali takve projekte.
Koliko ulažete u stranu imovinu?
Ulažemo direktno i preko fondova. Kad ulazimo u strane dionice, uglavnom idemo preko ETF fondova budući da oni nude veliku likvidnost, diversifikaciju i niske troškove ulaganja. Oni su tu negdje po naknadama kao mi. Kad su u pitanju domaće ili regionalne dionice, tu biramo pojedinačno. U portfelju su Podravka, NLB, Končar, Krka, Triglav, Petrol...
Što mislite o ulaganju u kripto imovinu?
To je klasa u koju mirovinski fondovi ne smiju ulagati. Ne bih se čudio da se jednog dana i to liberalizira. Mirovinski fondovi nekad nisu ulagali u private equity fondove, stvari su se s vremenom promijenile.
Postala je već poštapalica u industriji da su mirovinski fondovi odavno prerasli hrvatsko tržište po svojim kapacitetima, da ne kažem likvidnosti tržišta.
Ljudi obično očekuju čuda, ali mi ne možemo očekivati da ćemo imati 500 ‘blue chip’ kompanija u Hrvatskoj. Imamo ih koliko ih imamo, mala smo zemlja i sukladno tome se razvijamo. Ali ja zaista vidim stalno pozitivne pomake. Prije nismo imali bazen nacionalne štednje u toj formi da možemo ulagati u dionice, danas je imamo. Isto vrijedi za više ulaganja dionice, u private equity...
Otvori KEKS Pay
