Postoje trenuci na financijskim tržištima kada se i najsigurnija utočišta nađu pod snažnim pritiskom. Upravo takav tjedan ostaje iza zlata. Nakon višemjesečnog razdoblja obilježenog snažnim rastom i povijesno visokim razinama cijena, plemeniti metal u proteklih je nekoliko dana zabilježio izraženu korekciju. Sukob između geopolitičke neizvjesnosti, koja tradicionalno podupire zlato, i restriktivne monetarne politike završio je prevagom potonjeg čimbenika, ostavljajući cijenu zlata pod pritiskom unatoč i dalje prisutnim globalnim rizicima.
U razdoblju od petka, 5. lipnja, do danas, 12. lipnja, cijena zlata pala je s oko 4.445 dolara po unci na oko 4.182 dolara po unci. To predstavlja pad od približno 5,91 % u samo tjedan dana. Najveći dnevni gubitak zabilježen je između petka i ponedjeljka, kada je cijena skliznula na 4.305 dolara USD/oz (−3,2 %). U utorak je uslijedio manji oporavak prema 4.338 USD/oz, no već u srijedu zlato je ponovno završilo pod pritiskom prodaje i palo za dodatnih 2,9 %, na razinu oko 4.200 USD/oz.
Ključni događaj koji je pokrenuo negativan sentiment dogodio se krajem prošloga tjedna, kada su objavljeni snažniji podaci s američkog tržišta rada od očekivanja. Takvi podaci povećali su procjene da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa, a dio tržišta čak ponovno razmatra mogućnost novih povećanja stopa tijekom ove godine. Budući da zlato ne donosi kamatu ni prinos, više kamatne stope smanjuju njegovu privlačnost u odnosu na obveznice i druge financijske instrumente.
Posljedično su porasli prinosi na američke državne obveznice, što je dodatno opteretilo tržište zlata. Prinos na referentnu 10-godišnju obveznicu povećao se s oko 4,45 % na više od 4,52 %, dok je prinos na dvogodišnju obveznicu porastao s približno 4,04 % na 4,16 %. Istodobno je ojačao i američki dolar, što je dodatno opteretilo tržište zlata jer skuplji dolar tradicionalno smanjuje potražnju za plemenitim metalom među ulagačima izvan SAD-a.
Dodatni pritisak stigao je iz geopolitičke sfere. Geopolitičke napetosti na Bliskom istoku tijekom proteklog su tjedna ostale važan čimbenik na tržištima te su u normalnim okolnostima mogle pružiti dodatnu podršku zlatu kao tradicionalnom sigurnom utočištu. Međutim, ovoga puta investitori su veću pozornost usmjerili na makroekonomske pokazatelje i očekivanja vezana uz američku monetarnu politiku. Jačanje američkog dolara i rast prinosa na državne obveznice nadjačali su potražnju za sigurnom imovinom, zbog čega zlato nije uspjelo kapitalizirati geopolitičku neizvjesnost. Takva reakcija tržišta pokazuje da su očekivanja o kretanju kamatnih stopa trenutačno važniji pokretač cijene zlata od sigurnosnih rizika koji i dalje ostaju prisutni.
Tržišni sudionici ovoga su tjedna posebnu pozornost usmjerili i na američke podatke o inflaciji, koji bi mogli odrediti kratkoročni smjer kretanja zlata. Svako iznenađenje prema višim stopama inflacije dodatno bi povećalo očekivanja o zadržavanju visokih kamata, dok bi blaži inflacijski pritisci mogli pružiti priliku za stabilizaciju cijene.
Unatoč aktualnom padu, važno je naglasiti da se zlato i dalje nalazi na povijesno vrlo visokim razinama. Nakon rekordnih vrijednosti zabilježenih početkom godine, dio analitičara smatra kako je trenutačna korekcija prije svega posljedica prilagodbe tržišnih očekivanja, a ne promjene dugoročnih temelja koji podupiru zlato. Cijena zlata je u posljednjih pet godina zabilježila rast od gotovo 130 %, što je odlična vijest za ulagače.
Iako kratkoročni momentum zasad ostaje negativan, dugoročnija očekivanja za tržište zlata i dalje ostaju pretežito pozitivna. Većina velikih investicijskih kuća smatra da će tijekom druge polovice godine fokus tržišta ponovno biti usmjeren na monetarnu politiku američke središnje banke. Premda su očekivanja o brzom smanjenju kamatnih stopa tijekom posljednjih mjeseci oslabjela, dio analitičara i dalje računa na postupno popuštanje monetarne politike tijekom trećeg i četvrtog kvartala, osobito ako inflacija pokaže znakove usporavanja. Upravo bi niže kamatne stope smanjile pritisak na zlato i ponovno povećale njegovu privlačnost među investitorima.
Zbog toga većina dugoročnih prognoza i dalje predviđa oporavak cijene do kraja godine. Goldman Sachs očekuje zlato na oko 5.400 dolara po unci, Citi procjenjuje razinu od približno 5.000 dolara, dok pojedine optimističnije prognoze velikih investicijskih banaka ciljaju raspon između 6.000 i 6.300 dolara po unci tijekom idućih 12 do 18 mjeseci.
Iz te perspektive, aktualna korekcija mogla bi se promatrati kao svojevrsno ''hlađenje'' tržišta nakon iznimno snažnog uzlaznog ciklusa. Upravo takva razdoblja povećane volatilnosti iskusni ulagači često koriste za postupnu akumulaciju pozicija po nižim cijenama, umjesto da ulaze na tržište nakon snažnih uzleta. Pritom se mnogi oslanjaju na strategiju redovitih i kontinuiranih kupnji kroz dulje vremensko razdoblje, neovisno o kratkoročnim oscilacijama cijene. Takav pristup omogućuje snižavanje prosječne nabavne cijene te smanjuje rizik ulaganja većeg iznosa upravo u trenucima kada je tržište dosegnulo kratkoročne vrhunce.
Tjednu analizu cijena zlata za Večernji.hr donosi Vladimir Potočki, tržišni analitičar i član uprave Auro Domus Online.
Otvori KEKS Pay
