Dok sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana izaziva sve veće posljedice na globalnom tržištu energije, u NATO savezu sve su vidljivije političke napetosti. Izjave glavnog tajnika Marka Ruttea dodatno su produbile razlike između europskih saveznika i Washingtona, otvarajući pitanje koliko je Europa spremna slijediti američku vanjsku politiku. Prema pisanju Financial Times, Rutte je sugerirao kako će se europske zemlje s vremenom „ujediniti” i podržati inicijativu američkog predsjednika Donalda Trumpa o slanju pomorskih snaga u Hormuški tjesnac.
Takva izjava izazvala je nezadovoljstvo među europskim diplomatima. Jedan dužnosnik Europske unije izjavio je da Europa želi pokazati spremnost na suradnju, ali da trenutačno nije u poziciji aktivno sudjelovati u sukobu. "To nas stavlja u doista nezgodnu i neugodnu poziciju", rekao je jedan diplomat Europske unije. "Želimo pokazati spremnost, ali također je istina da nismo u poziciji da se na bilo koji način uključimo", dodao je.
Rat između SAD-a, Izraela i Irana već ima značajan utjecaj na europsko gospodarstvo. Nagli rast cijena nafte i plina stvara dodatni pritisak na kućanstva i industriju, što dodatno komplicira političke odluke. Unatoč tome, Rutte je javno podržao američke poteze, naglašavajući kako oni pridonose globalnoj sigurnosti te da je razumljivo da europskim državama treba vremena za usklađivanje stavova.
Predsjednik Trump otvoreno je kritizirao NATO saveznike zbog neodazivanja njegovu pozivu, nazvavši ih „kukavicama” i upozorivši da je NATO bez SAD-a „tigar od papira”. Od svog povratka u Bijelu kuću, Trump kontinuirano testira jedinstvo saveza kroz pitanja trgovine, obrambenih izdvajanja i sigurnosnih prijetnji, uključujući i kontroverzne izjave o Grenlandu. Države članice Europske unije kolektivno su odbile sudjelovati u vojnoj operaciji u Hormuškom tjesnacu. Visoka predstavnica EU Kaja Kallas jasno je poručila: „Ovo nije naš rat.” Sličan stav zauzele su i velike članice poput Njemačke, Italije i Španjolske.
Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier ocijenio je sukob kao „politički katastrofalnu i nepotrebnu pogrešku”. S druge strane, francuski vojni vrh također izražava zabrinutost. Načelnik glavnog stožera Fabien Mandon upozorio je da SAD postaje sve nepredvidljiviji partner koji ne dijeli pravodobno informacije o vojnim operacijama. Iako NATO formalno nije uključen u sukob, savez pomno prati razvoj događaja. Prema izjavama dužnosnika, cilj je zaštita saveznika i održavanje stabilnosti. Istodobno, neke europske zemlje, posebno Francuska, signaliziraju da bi nakon završetka sukoba mogle sudjelovati u pomorskim misijama radi zaštite ključnih energetskih ruta kroz Hormuški tjesnac.
U Europi ne postoji potpuni konsenzus. Dok dio političara inzistira na tome da je riječ o „tuđem ratu”, drugi upozoravaju da posljedice izravno pogađaju Europu. „Ako posljedice osjećamo mi, onda je i ovaj sukob naš problem”, izjavio je jedan europski dužnosnik, naglašavajući važnost diplomatskog angažmana. U međuvremenu, američki državni tajnik Marco Rubio planira sastanak s partnerima iz skupine G7 u Francuskoj, gdje će se raspravljati o sigurnosnim izazovima i mogućnostima suradnje.
FOTO Ovo je nekada bio moćni vojni kompleks i elitni centar, a sada već godinama propada
Otvori KEKS Pay
Rutte je tajnik, Monica Lewinsky je bila tajnica...