Raste kritičnost hrvatskih građana prema prisutnosti stranih radnika, što će otežavati integraciju radnika iz Azije i Afrike u Hrvatskoj. Čak 62,79% građana izražava djelomično i potpuno nezadovoljstvo prisutnošću stranih radnika, neutralnih je 34,13%, dok djelomično zadovoljstvo iskazuje tek 2,78% ispitanika i potpuno zadovoljstvo njih 0,30%. Istraživanje Instituta za istraživanje migracija (IMIN) u suradnji s agencijom Medianet provedeno je početkom studenog u sklopu projekta “Kvaliteta života stranih radnika iz Azije i Afrike u Hrvatskoj” na reprezentativnom uzorku 1000 građana. U odnosu na prošlogodišnje istraživanje, potpuno nezadovoljstvo prisutnošću stranih radnika sada izražava 20,63% građana naspram lanjskih 16,5%, dok je 42,16% ispitanika djelomično nezadovoljno.
Kada se gledaju razlozi nezadovoljstva građana zbog prisutnosti stranih radnika najviše ih (69,8%) strahuje od porasta kriminala, zabrinutost zbog smanjenja mogućnosti zaposlenja za domaće radnike ističe 51,7% građana, a njih 47,7% zbog snižavanja cijene rada, dok su kulturne razlike i nesuglasice razlog za nezadovoljstvo 48,8% ispitanika. Dok su lani kulturne razlike i strah od kriminala bili snažno istaknuti razlozi za nezadovoljstvo, sada ekonomski i radno-sigurnosni razlozi dobivaju veću važnost. Među nešto više od 3% građana koji su zadovoljni prisutnošću stranih radnika, njih 87,1% zadovoljno je kulturnom raznolikošću.
Ove godine prvi je put u istraživanju mjerena i socijalna distanca prema stranim radnicima, a rezultati ukazuju na visok stupanj društvene rezerve. Gotovo nitko od ispitanika ne želi da strani radnik postane član njihove obitelji, oko 10% građana ih želi za kolege na poslu, samo 2,4% građana želi ih za prijatelje, 5,7% prihvatilo bi ih kao susjede. Stavovi prema stranim radnicima u velikoj mjeri su ujednačeni prema spolu, dobi i stupnju obrazovanja, uz manja odstupanja.
– Kako je integracija dvosmjeran proces u kojem strani radnici trebaju prihvatiti hrvatsku kulturu i vrijednosti, ali i domaće stanovništvo treba pokazati otvorenost prema kulturnoj različitosti stranih radnika, ovi nalazi upućuju na to da će integracija stranih radnika u hrvatsko društvo biti značajan izazov – ističe sociolog i voditelj istraživanja dr. sc. Ivan Balabanić.
Drži da su se sve intenzivnije rasprave u javnom i političkom prostoru o utjecaju stranih radnika na položaj domaćih odrazile i na stavove građana. To što hrvatski građani ne žele imati gotovo nikakve osobne odnose sa stranim radnicima sugerira da ih doživljavaju kao privremenu radnu snagu, a ne kao moguće sugrađane.
Dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica IMIN-a, navodi da ovakva istraživanja omogućuju da rasprave o stranim radnicima temeljimo na empirijskim uvidima, a ne na pretpostavkama ili pojedinačnim dojmovima. Također, važno je pratiti i iskustva stranih radnika u RH, što i čine.
Otvori KEKS Pay
Nisu krivi strani radnici nego naši i strani poslodavci za 2000 eura bi radio Hrvat a za 700 eura netko iz Indije Nepala Filipina .