Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Djeca sa sela trebaju biti genijalci da bi dostigla prosječne vršnjake iz gradova

Samo 16% učenika ruralnog podrijetla ima oba roditelja sa stalnim prihodima nasuprot 41% odraslih u urbanim naseljima
28. lipnja 2016. u 19:03 2 komentara 2095 prikaza
06.03.2016., Zagreb - Na Otvorenom ucilistu Algebra odzano je najvece testiranje za drzavnu maturu na kojem je sudjelovalo 1800 buducih studenata.  Photo: Goran Stanzl/PIXSELL Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Nijedno društvo ne obogaćuju samo oni koji su u od rođenja bili povlašteni nego uspon onih koji to nisu, koji znaju što znači uzdizati se s dna društvene ljestvice prema vrhu i koji su intelektualna sol društva.

Zamislimo samo svijet bez Nikole Tesle i svih naših vrhunskih znanstvenika i umjetnika poteklih iz ruralnih područja, iz neimaštine od koje ih je spasilo obrazovanje. Nažalost, raslojavanje u Hrvatskoj samo se povećava pa obrazovni jaz između djece sa sela i iz gradova postaje sve veći.

20.10.2011., Zagrebo -  Mihanoviceva, hotelu Esplanade predstavljen je projekt Miroslava Radmana i Slavka Ivkovica Miroslav Radman Sramota je da djeca u 21. stoljeću spolni odgoj stiču na ulici Mladen Ančić Kurikulum povijesti Ostalo ‘postjugoslavensko područje’, dodan rat u BiH Predrag Šustar, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Drugi dio rasprave Objavili dorađene kurikulume, no u Ministarstvu nisu baš zadovoljni

Samo 9% učenika iz slavonskih sela pohađa gimnazije, a njih čak 41% strukovne trogodišnje škole, dok 37,1% gradske djece završava gimnazije, a njih tek petina trogodišnje strukovne škole. Samo 41 posto učenika sa sela namjerava studirati, a njih čak 69% iz gradova. Za dvije trećine učenika urbanog podrijetla podrazumijeva se da će studirati kao i za samo trećinu djece iz ruralnih područja.

Teško preživljavanje

Pokazalo je to istraživanje sociologinje Olgice Klepač na reprezentativnom uzorku 439 maturanata trogodišnjih i četverogodišnjih srednjih škola iz Slavonije 2014., a objavljeno sada u znanstvenom časopisu Sociologija i prostor u radu “Namjera studiranja učenika različitog rezidencijalnog podrijetla – kapitali i simbolička vrijednost obitelji i zajednica odrastanja”.

U hrvatskim uvjetima teško da je dovoljno ostati samo na strukovnoj školi s kojom će preživljavati, ili biti prisiljeni na iseljavanje ili sezonski rad na moru. Samo 12% djece sa sela ima visokoobrazovanog roditelja, a njih trećina iz gradova. Samo 16% učenika ruralnog podrijetla ima oba roditelja sa stalnim prihodima nasuprot 41% odraslih u urbanim naseljima, a čak 28% ima oba roditelja bez stalnih prihoda nasuprot 15% učenika iz gradova. Studiranje za djecu sa sela znači i veći trošak zbog preseljenja iz sredine za koju su, kako je pokazalo istraživanje, i emocionalno vezani.

Prosječni završavaju fakultet

U ruralnim naseljima izraženije je roditeljsko poticanje djece koja pohađaju strukovne škole da se što prije zaposle.

Maturant (18) iz sela Samatovaca slaže se da je mali postotak studenata sa sela povezan s lošijom financijskom situacijom njihovih obitelji. Planira studirati, a ne uspije li upisati studij, opcija mu je i odlazak na rad u inozemstvo. Prijavio se za automatiku na osječkom ETF-u.

– Samo za prijevoz iz Samatovaca do Osijeka i natrag treba mi mjesečno 300 do 400 kuna – kaže 18-godišnjak koji želi ostati anoniman. Otac mu je zaposlen, majka je godinu dana bez posla, a oboje ga potiču na studiranje. No srednja je škola financijski, dodaje, još i izdržljiva, a za studij će ipak morati i sam raditi, barem ljeti. Iskreno kaže: “Brine me ta pozicija, otežava mi ostvarenje mojih ciljeva i ambicija”.

Profesor socijalne politike Gojko Bežovan ističe da su u hrvatskim prilikama samorazumljive činjenice da siromaštvo postaje regionalni fenomen.

– Djeca koja žive na selima, dalje od gradskih naselja, i nemaju pozadinu visokoobrazovanih roditelja danas imaju male šanse za visoko obrazovanje. Odmalena su u lošijoj poziciji jer nisu uključeni u obrazovani predškolski sustav i, ako nemaju poticajnu okolinu, ako im obitelj nema dostatne prihode, odustaju od školovanja. Osobno sam bio svjedokom kada roditelji, imajući u vidu materijalne nemogućnosti, ograničavaju obrazovne aspiracije djece – govori Bežovan. Ne bi se, kaže, smjelo stipendirati samo izvrsne studente jer je izvrsnost danas posredovana kulturnim i materijalnim nasljedstvom, a zaboravilo se na prosječne.

Stoga prosječna djeca iz gradova danas završavaju fakultete, a prosječni djeca sa sela ne. Kako zaključuje Bežovan, oni koji imaju novac djecu šalju na privatne fakultete i, ako imaju političku moć, mogu im osigurati posao. A djeca sa sela trebaju biti više no ikad prije genijalci da bi dosegla poziciju prosječne djece iz gradova.

“Sumnjam da će mi diploma donijeti i posao”

Luka Veočić iz Osijeka maturant je Elektrotehničke škole. Studirati svakako planira, prijavio se za upis na nekoliko fakulteta, od Elektrotehničkog, preko Filozofskog do Odjela za kulturologiju.

– Sumnjam da će mi diploma donijeti i posao, poznajem sugrađane koji s fakultetom rade kao blagajnici u trgovini ili spremačice, osobito s ekonomijom ili pravom – započinje Luka. Mlade se i potiče na studij, pa i produžava ga se sve više, stava je on, kako bi nezaposlenih bilo manje.

– Na selu se obitelji većinom bave poljoprivredom pa im je vjerojatno važno da im djeca što prije završe školu, izuče bilo što, kako bi mogla nastaviti obiteljski posao i pomagati na imanju – kaže Luka.

Oba mu roditelja, srećom, rade, no uz studij će konobariti kako bi olakšao plaćanje troškova.

SVEMOĆ UDBE
Bivši agent Udbe progovorio za Večernji: Priče o službi nisu mit, znam tko danas drma Hrvatskom
Hrvatski Telekom
UPRAVLJA S 516 E-PUNIONICA
Hrvatski Telekom: Predvodnik e-mobilnosti u regiji
  • Deleted user:

    stara je izreka da fakultete ne završavaju pametni već uporni..nekada su djeca sa sela bili bolji studenti od onih iz gradova, zašto..? jer su došli u novu sredinu, a nove prijatelje, njima sličnima stjcali su na fakultetu kojeg su pohađali ... prikaži još!i a to je uz prijateljstvo donosilo i zajedničko učenje.

  • hrkomentar:

    Tekst je prilično otkrivanje tople vode. O tome već ima radova nekoliko godina..