Drama s biračkim listićima u Zadru, o valjanosti kojih ovisi hoće li Robert Modrić (Pravo i Pravda) ući u Gradsko vijeće, a onda i kako će izgledati buduća većina u tom vijeću, nastavljena je i danas, dan prije drugog kruga izbora za zadarskog gradonačelnika. Iz PiP-a su, naime, izvijestili kako su uvidom u listiće koji su na izborima prije dva tjedna proglašeni nevažećima pronašli i jedan na kojem je redni broj ispred njihove liste označen križićem, a nevažećim je proglašen jer je birački odbor smatrao kako treba priznati samo one listiće na kojima je taj broj zaokružen, dakle oko kojega je birač nacrtao punu kružnicu.
A Modriću za ulazak u Gradsko vijeće nedostaje samo jedan glas pa iz njegove stranke najavljuju da će se do kraja dana žaliti na proglašavanje ovog listića nevažećim. O žalbi na odluke gradskih izbornih povjerenstava po zakonu odlučuju županijska povjerenstva, a dobije li na ŽIP-u odbijenicu, žalitelju preostaje da se obrati Ustavnom sudu. A sudeći po dosadašnjoj praksi Ustavnog suda, dođe li ovaj slučaj do ustavnih sudaca, sva je prilika da će oni dati za pravo PiP-u i Modriću.
Ustavni sud je, naime, o ovakvim slučajevima progovorio kroz niz ranijih odluka po žalbama sudionika izbornih procesa i bez iznimke zaključio kako nije važno radi li se o križiću ili kružiću, nego može li se iz listića nedvojbeno zaključiti volja birača koji ga je popunio. Prvi put u Udbini, na lokalnim izborima 2009. godine. Građani su tada prvi put izravno odlučivali o načelniku općine, a listići na kojima je ime jednog od kandidata bilo označeno križićem proglašeni su nevažećima. Poraženi kandidat žalio se Ustavnom sudu, a Ustavni sud je presudio da se ti listići imaju priznati, Na kraju, kad su pribrojani u važeće, dvojica su kandidata imala jednak broj glasova pa se o načelniku odlučivalo na ponovljenim izborima.
Navlas isti problem pojavio se u Belišću, na izborima 2013. godine. "Nesporno je da se radnja 'zaokruživanja' rednog broja ispred imena i prezimena kandidata za kojega birač glasuje u smislu članka 99. ZoLI-ja ne smije tumačiti doslovno, sve dok je glasački listić popunjen tako da se na siguran i nedvojben način može utvrditi za kojega je kandidata birač glasovao", protumačio je tada Ustavni sud, što je ponovio i u odluci kojojm je prije četiri godine odbio žalbu Danijela Ferića, SDP-ova kandidata za istarskog župana. Ustavni sud precizira kako se listić na kojem je uredno i nedvosmisleno označen broj ispred imena kandidata ima smatrati važećim, bez obzira je li označen punom kružnicom ili nekim drugim oblikom.
Dodatno, u slučaju Belišća ističe i kako se "i glasački listić na kojem postoje različite oznake također može, pod određenim strogim uvjetima, smatrati važećim", što je, pak, signal kako bi ustavni suci mogli postupiti u drugom slučaju u Zadru, u kojem se SDP-ov Daniel Radeta žalio na to što je nevažećim proglašen listić na kojem je broj uz listu uredno zaokružen, ali je na dnu listića ispisan kratki nečitki tekst.
Suočena sa zahtjevom ponovnog uvida u glasove na biračkom mjestu na kojem je nađen taj sporni listić, izborna su se povjerenstva, prvo gradsko, a potom i županijsko, izvlačila pravnim manevrima, osporavajući prvo ovlaštenost podnositelja prigovora, a zatim i rok u kojem je prigovor podnesen, no ustavni sud na kraju je naložio da se Radeti odobri uvid. Županijsko izborno povjerenstvo je, međutim, i nakon novog prebrojavanja većinom glasova ustrajalo u stavu da je listić na kojem je uz zaokruženo Modrićevo ime i spomenuta škrabotina nevažeći.
Radeta zato ponovo najavljuje žalbu Ustavnom sudu, računajući na dosadašnju praksu po kojoj su ovakvi listići proglašavani važećima. Zlu ne trebalo, napomenimo i da se, osim križićima i škrabotinama, Ustavni sud ranijih godina bavio i drugim načinima "zaokruživanja" kandidata i lista. Pa je u predmetu vezanom uz izbore u Vrgorcu 2009. zaključio kako se važećim ima smatrati i onaj listić na kojem je birač umjesto rednog broja zaokružio ime kandidata ili liste jer je, smatrali su ustavni suci, i time jasno i nedvojbeno iskazao svoju volju.
U svim ovim odlukama, Ustavni sud je pozvao Državnoo izborno povjerenstvo da educira članove izbornih povjerenstava i biračkih odbora kako se praksa proglašavanja nevažećim listića iz kojih je jasna volja birača ne bi ponavljala. U DIP-u nam kažu kako su tu edukaciju i provodili, što uživo što putem webinara, ali i napominju kako u aktualnom izbornom procesu sudjeluje više od 60.000 članova izbornih povjerenstava i biračkih odbora i kako je nemoguće educirati baš svakog od njih.
No, teško da se svi ovi problemi mogu pripisati needuciranosti izbornih povjerenstava. U njima, naime, sjede i stalni članovi, među njima i suci, koji su sasvim sigurno dovoljno upućeni u praksu Ustavnog suda da znaju koje listiće se može, a koje ne može proglasiti nevažećima. Dapače, iz udruge sudaca lani su, tijekom bijelog štrajka stizali glasovi da bi suci, ne ispuni li Vlada njihove zahtjeve, mogli bojkotirati sudjelovanje u izbornim povjerenstvima, pa nek onda država vidi kako će provesti izbore. A Vlada je onda njihove zahtjeve ispunila.
>> FOTOGALERIJA Građani pohrlili na Jarun. Vojnici pokazali što sve imaju od opreme
Otvori KEKS Pay
Na listiću jasno piše da treba zaokružiti broj ispred imena i ta uputa je zakon. Sva ostala tumačenja su pogodovanje nekom kandidatu. Ako samo 1 ( jedan ) dvojbeni listić odlučuje o kandidatu treba ponoviti izbore. Ajde da postavimo teoriju da na tom biračkom mjestu dođe samo jedan glasač i napravi dvojbeni listić. kome onda pripada taj glas. Sudovi i advokati će voditi proces do zastare a onda se izbori ipak moraju ponoviti.