Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Potraga za bogatim životom koji je cvjetao prije dolaska Rimljana

Zabilježeno ih je 450, a većinom su građene na brežuljcima kako bi se ljudi lakše branili od napada
19. travnja 2021. u 06:20 0 komentara 6779 prikaza
Foto: Duško Marušić/Pixsell/Privatna arhiva
Pogledajte galeriju 1/4

Poznato je da je Istra imala burnu povijest. Arheološka otkrića svjedoče da je istarski poluotok bio naseljen još u prapovijesti. U kasno brončano doba Istru naseljavaju Histri, po kojima poluotok dobiva ime. Na sjeveru Istre u to vrijeme živjeli su Japodi, a na istoku Liburni. Bilo je to relativno gusto naseljeno, granično područje, o čemu svjedoči fascinantna gustoća prapovijesnih gradina, koje ponekad nazivaju i kašteljerima ili kaštelirima, prapovijesnim naseljima okruženima moćnim bedemima, koji zorno svjedoče o tegobnoj povijesti tog prostora.

Mussolini sa svojim quadrumvirima STOGODIŠNJICA PROŠTINSKE BUNE Istrani su se prvi u svijetu pobunili protiv fašista

Međutim, riječ je o vrijednoj baštini koja je, na žalost, danas gotovo potpuno zaboravljena. Prapovijesne gradine, a samo u Istri zabilježeno ih je 450, danas su zarasle u grmlje i obrasle šumom. Iseljavanje stanovništva učinilo je svoje i tako je izgubljeno povijesno sjećanje u tim drevnim naseljima. Prapovijesne gradine danas su većinom potpuno zanemarene.

Zbog toga je nedavno arheološko istraživanje u Rašporu u srcu Ćićarije, na brežuljku koji se zove Gradina, na 829 metara nadmorske visine, osobito važno. Radi se o početku revalorizacije te vrijedne baštine, za što je izabran upravo taj lokalitet 600 metara sjeveroistočno od Rašpora u Općini Lanišće, koji je, sudeći po povijesnim izvorima, imao osobito turbulentnu povijest.

Sela na starim temeljima

Kako nam je objasnila prof. dr. Klara Buršić-Matijašić, pulska arheologinja i profesorica pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile, koja je s kolegama Robertom Matijašićem i Davorom Bulićem i vodila istraživanje na Gradini, život se na tom području odvijao upravo na gradinama, naseljima brončanog i željeznog doba. Povijesni izvori svjedoče kako je na tom mjestu poslije postojao kaštel, a možda i rimska postaja, dok borova šuma koja prekriva Gradinu vjerojatno skriva ostatke prapovijesne gradine. Mletačka je Republika 1394. godine odredila da upravo Rašpor postaje sjedište kapetana, vojnog zapovjednika putem kojeg su Mlečani osiguravali sigurnost Istre, a 1511. mletački je kapetan preseljen u Buzet, dok je kaštel u Rašporu prepušten zubu vremena.

 | Autor : Duško Marušić/Pixsell/Privatna arhiva Foto: Duško Marušić/Pixsell/Privatna arhiva

U Rašporu dosad nisu obavljena arheološka iskopavanja. U Arheološki muzej Istre u Puli 2005. godine doneseni su ulomci kasnosrednjovjekovne i renesansne keramike, a njihova analiza upućuje na umjetničko-dekorativne stilove radioničkih centara Padske nizine iz 15. i 16. stoljeća. Kako se lokalitet Rašpor nalazi na “putu gradina/kaštelira”, koji se proteže od slovenskog Krasa, preko Ćićarije, do Kvarnera, prof. Buršić-Matijašić objašnjava da je odlučeno da se obave manja arheološka sondiranja kako bi se dobio uvid u kontinuitet naseljavanja i saznanja na temelju kojih bi se mogli planirati daljnji koraci u istraživanju tamošnje gradine.

Naime, gradine ili kašteliri u tom dijelu Istre, kako doznajemo od pulske profesorice, nastali su na strateškim položajima i glavnim komunikacijskim pravcima. U antici je na tom području bio formiran limes s utvrdama, a tijekom srednjeg vijeka, u doba Bizanta i u franačkom razdoblju, na istim se položajima grade kašteli. Poslije se na ovim prostorima dotiču političke formacije, poput Akvilejske patrijaršije, odnosno Pazinske knežije, a povijest kaštela poslije je obilježena sukobima Venecije i Austrije.

Josip Broz Tito Titov kapitalizam Tito je u Fiatu dogovorio posao stoljeća za Jugoslaviju, a usput 'bildao' neovisnost zemlje od Sovjetskog Saveza

O bogatoj povijesti Rašpora saznajemo iz povijesnih izvora koji se velikim dijelom čuvaju u Veneciji. Riječ je o pograničnom području na kojem su naselja u prošlosti imala naglašenu fortifikacijsku ulogu, baš kao i u prapovijesno vrijeme, kada je to područje bila dodirna točka različitih etničkih skupina i istarskog i kontinentalnog područja.

Na pitanje zašto je za istraživanje odabrana upravo Gradina kod Rašpora, profesorica Buršić-Matijašić objašnjava kako istraživački tim nije mogao zanemariti citate iz literature. Naime, gradinu Rašpor prvi put spominje Carlo Marchesetti 1903. u svom kapitalnom djelu “I castellieri preistorici di Trieste e della Regione Giulia”.

U slučaju ovog lokaliteta pretpostavlja se kontinuitet od prapovijesti, rimskog razdoblja do srednjeg vijeka. Naime, na važnom položaju oko 1000. godine sagrađen je kaštel koji je napušten u 16. stoljeću.

Od profesorice Buršić-Matijašić tražimo i objašnjenje o tome što su to zapravo gradine, bez čega je teško shvatiti važnost ovog istraživanja. Prema njezinim riječima, gradinama u arheološkoj literaturi nazivaju naselja na uzvisinama od prapovijesti do srednjeg vijeka. Tako termin gradina u širem smislu obuhvaća sva nalazišta na dominantnim položajima s utvrđenjem izgrađenim od trajnog materijala, dok se u užem smislu gradinama smatraju sva mjesta trajnog boravka manjih ili većih prapovijesnih zajednica na mjestima, koja su geografskim položajem pružale određeni stupanj sigurnosti od iznenadnog napada – mogućnost kontrole i promatranja okoline s uvjetima za organiziranje obrane.

– Zbog toga gradine predstavljaju primarna arheološka vrela, kao i krajobrazni i kulturološki fenomen. Njihovo trajanje stavljamo u okvire brončanog i željeznog doba (2. i 1. tisućljeće). Život na njima prestaje dolaskom rimske vlasti, kada više nije bilo potrebno braniti pojedinačno naselje zato što je moćna rimska država imala sigurne granice i učinkovitu vojsku. Život se seli u plodne doline i na obale mora.

Šibenik: Velika arheološka otkrića u obiteljskim grobnicama u centru grada CSI Šibenik Uz pomoć grbova s prstena iz grobnica u središtu grada tražit će žive nasljednike

Međutim, stanovništvo ponovno zauzima položaje starih gradina tijekom kasne antike i ranog srednjeg vijeka, kada se zbog opasnosti naseljavaju brda na kojima se na temeljima starih prapovijesnih naselja formiraju sela zbijenog tipa – objašnjava ugledna stručnjakinja i dodaje kako su prapovijesna naselja nastajala na sjecištima važnih trgovačkih putova, pa su tako i Mlečani naglašavali stratešku ulogu Rašpora, koji su nazvali “ključem cijele Istre” (clavus totius Histriae).

Bez prapovijesnih nalaza

Međutim, istraživanja provedena koncem veljače i početkom ožujka ove godine nisu dala očekivani rezultat. Kako nam je kazala Buršić-Matijašić, nakon čišćenja i uklanjanja raslinja i drveća pristupilo se pomnom pregledu terena i prepoznata je trasa povijesnog puta koji je iz podnožja brda vodio prema kaštelu Rašpor, a iako se očekivao pronalazak ostataka materijalne kulture prapovijesnih stanovnika iz brončanog i željeznog doba, prapovijesni ostaci nisu pronađeni. U dvije arheološke sonde pronađeni su ostaci keramičkog materijala koji potvrđuje život na gradini u srednjem i novom vijeku, ali ne i ostaci iz prapovijesnog razdoblja. Pronađeni metalni predmeti - više željeznih čavala četvrtastog tijela, željezna pojasna kopča, okov prozora, dijelovi konjske opreme i ulomci metalnih posuda – zbog svojeg nepromijenjenog oblika i tipologije nisu se mogli točnije datirati.

 | Autor : Duško Marušić/Pixsell/Privatna arhiva Foto: Duško Marušić/Pixsell/Privatna arhiva

– Zasad je pronađen samo srednjovjekovni materijal, a tek bi prapovijesna keramika potvrđivala postojanje prapovijesnog naselja. Međutim, nadamo se da će se u budućnosti naći sredstva za njegovo daljnje istraživanje i konzervaciju kaštela – ističe profesorica Buršić-Matijašić, naglašavajući kako je arheološko istraživanje u Rašporu provedeno radi razvoja održivog turizma krajnjeg sjevera Istre.

Naime, projekt arheološkog istraživanja Gradine u Rašporu provodi se u sklopu hrvatsko-slovenskog projekta “Prapovijesne gradine i etnobotanika za održivi turizam i ruralni razvoj – od Krasa, preko Brkina, Ćićarije i Istre do Kvarnera”, poznatom i po jednostavnom akronimu “Kaštelir”, koji je sufnanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Cilj ovog projekta, kako doznajemo od više stručne suradnice za međunarodne projekte i razvoj Istarske županije Maje Vižintin, aktivno je očuvanje baštine od Krasa do Kvarnera uz razvoj inovativne održive prekogranične turističke ponude. U Istarskoj se županiji nadaju da će najvažniji učinak projekta biti podizanje svijesti ljudi o nužnosti očuvanja kulturne baštine i prirode.

Egipat ZANIMLJIVA STRANA POVIJESTI Arheologe iznenadilo ono što su pronašli u ustima mumije. Oglasilo se i egipatsko ministarstvo

Ključni naglasak stavljaju na značenje održivih aktivnosti za razvoj ruralnih područja i prekograničnog turizma, nadajući se da će projekt jačati i društveni život sela na tom području, što će pridonijeti njihovoj vidljivosti i povećati raznolikost turističke ponude na području od Krasa do Kvarnera, a to bi, vjeruju, moglo predstavljati važnu osnovu za poticanje povratka stanovništva i revitalizaciju područja koje će postati privlačno za one koji žele živjeti u netaknutoj prirodi, prepunoj prirodnog i kulturnog bogatstva.

podmukla bolest
HRT-ova voditeljica iznenada završila na hitnoj pa upozorila na veliki problem: 'Ne ignorirajte simptome'
CVH
CVH
Naučite kako samostalno obaviti pregled motocikla i dođite na besplatnu provjeru tehničke ispravnosti
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.