Naslovnica Vijesti Hrvatska

Postoji jedan standardni jezik koji treba jedan pravopis

Novi Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje ima čak pet stručnih recenzija
10. prosinca 2013. u 20:00 5 komentara 1927 prikaza
Željko Jozić
Foto: Boris Ščitar
Pogledajte galeriju 1/2

Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji će od 11. prosinca uz Večernji listi biti u prodaji na hrvatskim kioscima i u poštanskim uredima po cijeni od 89,90 kuna ima pet recenzija. Recenzent je i dr. sc. Marko Alerić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je zbog neosporne kvalitete ovog pravopisa predložio da on postane službeni hrvatski pravopis, ocijenivši da je taj uradak presudan korak u prevladavanju pravopisne “nesloge” koja je došla do izražaja u posljednjih dvadesetak godina.

Prof. dr. Ante Bežen s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu u recenziji piše da aktualnu pravopisnu situaciju u Hrvatskoj obilježava činjenica da je u istodobnoj uporabi pet legitimnih autorskih pravopisa što ih je napisalo pet različitih skupina autora. “Kao što je samo jedan standardni oblik jezika, tako treba biti i samo jedan pravopis toga jezika kao najvidljiviji pokazatelj toga standarda. Stanje više pravopisa znak je pravopisne neuređenosti, da ne kažem kaotičnosti, koji su svi suvremeni jezici prevladali pri formiranju vlastitog standardnog oblika jezika”, misli Bežen.

Nije u svemu konačan

Treći recenzent, prof. dr. Ivan Zoričić s Filozofskog fakulteta u Puli bio je i član Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika koji je ukinuo aktualni ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović.

“Ne bi se moglo reći da će i ovaj pravopis biti baš u svemu konačan naprosto zato što je jezik živ i otvoren sustav pa su s vremena na vrijeme potrebna sitna dotjerivanja i manje dobro odmjerene dopune, nipošto ne i izmjene pravila. A koliko će biti i općeprihvaćen, to ovisi u prvom redu o njemu samome, ali, dakako, dobrim dijelom i o drugim izvanjezičnim čimbenicima”, ocjenjuje Zoričić i zaključuje: “Sve u svemu, pred nama je pravopis za današnje doba, preskriptivan koliko je nužno i moguće, zasnovan na suvremenim gledanjima na pravopisnu normu, zagledan u hrvatsku pravopisnu tradiciju, ali i u potvrđenost u praksi, otvoren u dovoljnoj mjeri za drugačija mišljenja i, uza sve to, treba još jednom naglasiti, priručnik koji nipošto ne ispušta iz vida da je pravopis za svakoga tko se laća pera, tj. tipkovnice. Stoga naglašeno valja izreći želju mnogih: Nakon više desetljeća svakovrsnih pravopisnih trvenja i mijena uistinu je hrvatskomu jeziku potrebno duže mirno razdoblje i na tom području”.

Profesor Zoričić ne želi se uključiti u raspravu o dokidanju Vijeća, ali je odgovorio na pitanje koliko su zaključci Vijeća utjecali na rješenja iz novog pravopisa.

Posjetitelje su privukli i veliki popusti   Rezime Interlibera 2013. Hrvatski pravopis najveći hit na netom završenom sajmu knjiga

“Mislim da je dobro da su zaključci Vijeća dostupni javnosti u časopisu Jezik, a tako je i s pravopisom, pa svatko može suditi o istostima i razlikama. Pritom se obično pomišlja na onih nekoliko područja u kojima do sada nije bilo suglasja, a jest katkada i žestokih trvenja (modelski rečeno: greška/grješka; zadaci/zadatci; neću/ ne ću). U najkraćem, ja ne nalazim nekih prevelikih razlika. U određivanju normativnog statusa spomenutih cjelina pravopis nije odabrao put odbacivanja, već je uspostavio normativnu hijerarhiju dvostrukosti pa se inačice dijele na preporučene, dopuštene i istovrijedne. Po tom pristupu sve su inačice u jednoj od tih skupina, ali nemaju istu normativnu vrijednost. Usporedba pokazuje, prvo, da u pisanju ili ispuštanju t, d u pojedinim riječima nema razlike između zaključaka Vijeća i rješenja u pravopisu, drugo, da su gledišta prilično (ne u svemu) podudarna kada je riječ o pisanju je/e iza pokrivenog r i, treće, u pravopisu je dopušteno neću, a u zaključcima stoji ne ću.

Prošireno rješenje

U ocjeni sam napisao i ovo: bilo kako bilo, normativna hijerarhija je uspostavljena po jasno iskazanim načelima, po njoj su pojedinačni primjeri razvrstani (jednima po volji, drugima povod za osporavanje, uostalom, kao i kod svakog izbora), a hoće li u budućoj praksi biti seljenja iz jedne skupine u drugu, teško je predvidjeti, napose za one riječi koje su vrlo česte u pisanoj porabi u liku koji je dospio među dopuštene, a ne preporučene (npr. sveci, suci, dodaci, podaci, zadaci, želuci i dr.).

Uostalom, u sadašnjim okolnostima kada je stručna zajednica prilično polarizirana, teško se više moglo napraviti. U zaključcima Vijeća stoji da to tijelo nije odabrano za pisanje pravopisnog priručnika, već da raspravi pojedina pravopisna i jezična pitanja i o njima predoči zaključke javnosti i budućim piscima priručnika. Zna se da je oduvijek bilo, a jamačno će biti i dalje, nekoliko pravopisnih područja koja su dijelom u živu previranju i u kojima u svakom detalju nije lako pronaći samo jedno stručno čvrsto utemeljeno i prošireno rješenje”, ističe Zoričić. Pravopis su recenzirale i dr. sc. Ankica Čilaš Šimpraga, viša znanstvena savjetnica Instituta, te dr. sc. Marijana Horvat, znanstvena savjetnica Instituta.

OHR SAVJETNIK
Otkrijte imate li sivu mrenu
  • A*9:

    Taj je "pravopis" intelektualna nacionalna sramota. Ispod je razine znanja dobroga pučkoškolca. Spada među najgore knjige koje su ikada tiskane u Hrvatskoj, a jedini mu je cilj naštetiti hrvatskom jeziku.

  • Avatar Neanderthalac
    Neanderthalac:

    Vraća se Vuk Karađić na velika vrata! Dugo ga nije bilo. Fuj!

  • ami-ami:

    Svi ovdje spomenuti recenzenti/ice su relativno nepoznati široj hrvatskoj javnosti! Što je sa starim liscima s toga područja poput gosp. Radoslava Katičića, Stjepana Babića, Milana Moguša, Krunoslava Pranjića, Ive Pranjkovića, Marka Samardžije?! Jonke, Brozović, Finka, Težak, Ladan i još poneki ... prikaži još! koji bi mogli reći koju kompetentnu riječ su nažalost već pokojni. I opet se želi nametnuti samo jedan i to unitarni "standardni" pravopis. Čak mu je i cijena povoljna za prazne hrvatske lisnice?! E neće ići, drugarice i drugovi... vrijeme će pokazati da vam je trud bio uzalud(an)! Ne bu to zaživjelo u našem rodu i narodu!