U Europskoj uniji, u kojoj je lani živjelo 449 milijuna ljudi, u protekla dva desetljeća stanovništvo je doživjelo brojne demografske i socioekonomske promjene. Čak dvije trećine stanovništva Unije živi u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Španjolskoj i Poljskoj. Udio starijih od 65 i više godina prešao je lani petinu stanovništva u populaciji (21,6%), udio djece do 15 godina pao je na samo 14,6% prema podacima Eurostata. Unatoč tome što je djece i mladih sve manje u EU, s iznimkama zemalja u kojima broj djece ne pada, stambena kriza produbila je međugeneracijsku nejednakost.
SOCIOEKONOMSKE PROMJENE
Demograf upozorava: Imat ćemo manji priljev visokoobrazovanih, ali i deficit ljudi u svim zanimanjima
Sve je manji priljev djece u škole i na fakultete. Ljudi ne razumiju da su demografski problemi pitanje naše ekonomske održivosti, kaže akademik i demograf prof. dr. sc. Anđelko Akrap
Komentara 39
Trebalo bi pritisnuti hrvatske poslodavce da povećaju plaće i poboljšaju radne uvjete domaćoj radnoj snazi. Ne bi se smjelo dopustiti doseljavanje radne snage iz Azije , a još manje iz Afrike. Ako ih već određen broj mora doći, onda imm se ne smije dopustiti trajno nastanjenje, stjecanje državljanstva, niti dovođenje članova obitelji. Baš kao što to rade bogate arapske zemlje u kojima unatoč velikom broju strane radne snage (većem od domicilnog stanovništva) vlada red, rad ili mir. Kažu da se u Kuvajtu ili Emiratima u bilo koje doba dana (ili noći) može bez ikakve ugroze šetati u bilo kojem dijelu grada. U tim zemljama niti jednom stranom državljanu ne pada na pamet pravljenje bilo kakvih nedozvoljenih radnji. Takav pristup je jedino ispravan i moguć, a sve ostalo je katastrofa!
KI
Djecu ne rade političari nego ljudi. Što veća sirotinja to više djece. Ironija.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Njemacka je dosla do nase uzrecice "Bolje za 1000 eura sjedit nego za 1200 radit. Danas se u Njemckoj ne isplati radit, ako i dobijes nesto uzme ti drzava preko struje, plina, poreza. Poslodavci jedan za drugim zatvaraju firme i odpustaju radnike. Uz sve to svakodnevno narodu nabijanu strah od Putina, iako nije jasno sta bi to Rusi uzeli u Njemackoj osim propale industrije i izbjeglica koje treba smjestit, nahranit i obući.